Ako ste ikada isprobali Facebook, tada ste vidjeli da je na njemu dostupan i ogroman broj aplikacija. Zabavne, reklamne, poslovne - ima ih svakakvih, a možete ih lako napraviti i vi. Ovo "lako" shvatite uslovno, jer ipak je potrebno znati kako napraviti klasičnu web aplikaciju da biste je mogli prilagoditi Facebooku. Mogućnosti za pisanje aplikacija za Facebook su danas nesagledivo velike - razvijati aplikaciju možete u praktično bilo čemu, bitno je samo da se držite nekih pravila i ograničenja koje vam Facebook postavlja. Takođe, dobićete velik set funkcija uz čiju pomoć možete, ukoliko vam korisnik vaše aplikacije dozvoli, pristupati određenim njegovim podacima te tako graditi svoju aplikaciju po želji.

Korišćenje internet bankarstva je velika ušteda vremena a njegove osnovne prednosti su njegovo korišćenje sa bilo kojeg mjesta na svijetu gdje postoji pristup internetu, pristup tekućim i svim ostalim računima 24 časa na dan, sedam dana u sedmici, brže i jednostavnije obavljanje transakcija, smanjenje troškova i količine papirnate korespondencije s bankama, ekonomičnija i brža komunikacija s bankama elektronskim putem i sve to, u mnogim bankama uz povoljnije naknade, za obavljanje usluga što je razlog zašto ga klijenti koriste. Ne treba izostaviti ni komotnost koju pruža takav način poslovanja.

U Republici Srpskoj a posebno u Banjaluci, broj korisnika ove usluge godišnje raste za oko 20 odsto.

Internet bankarstvo omogućava građanima da upravljaju svojim finansijama nezavisno od toga gdje se nalazi koristeći računar sa pristupom internetu. Funkcionalnosti su: obavljati finansijske transakcije, imati uvid u stanje i dnevne promjene na računu, preuzimati izvod od prethodnog dana, imati uvid u arhivske izvode, vršiti import i export izvoda u XML, XLS i TXT formatu.

Kako bi mogao planirati i kontrolisati troškove klijentu su takođe dostupne informacije o stanju i dospjelim obvezama po kreditima i karticama.
Takođe internet bankarstvo, nudi znatne uštede i u novcu, u obliku nižih naknada za provedena plaćanja. S obzirom na vrijeme u kojem su svi orijentisani na što veće uštede gdje god je to moguće, internetsko bankarstvo još više dobiva na značaju i privlači sve veći broj korisnika.

Potencira se važnost ideja, ali zaboravlja šta zapravo čini ideju i koliki je put od ideje do proizvoda kao i koje sve opasnosti i stranputice vrebaju neopreznog kreativca...

Pomalo nervozna atmosfera u sobi za sastanke. Moj sagovornik priča o tome šta ga motiviše u poslu, a ja nestrpljivo čekam da pređe na stvar. Da mi napokon ispriča ideju zbog koje je i zatražio sastanak. Njegova je pozicija nezahvalna - on ima ideju, ali ne i znanja pretvoriti je u konkretan proizvod. Napokon prelazimo na stvar. Dugi uvod, ograđivanje od drugih već viđenih projekata, vidim da iščekuje moju reakciju, pretpostavljam uzvik oduševljenja, možda i zagrljaj?

U glavi mi se vrte američke priče o uspjehu. Junak, mlad i neiskvaren, dolazi s idejom kod glavešine koji ga ismijava, odbija i izbacuje vani. Nešto kasnije junak je na svim naslovnicama, projekat apsolutni hit, a svi pričaju o glavešini koji je bio toliko blesav da propusti priliku.

Takvu su nam priče najdraže - J. K. Rowling je odbijena 13 puta prije nego što je pronašla izdavača za Harry Pottera, a Decca Records su odbili tad mladi bend Beatles jer su bili preslični bendu Shadows. Nisam glavešina niti nepristojan da se ičijoj ideji nasmijem, ali hoće li se mene sjećati s podsmjehom za par godina i kako sam ga odbio? Je li to zapravo najveća poslovna prilika, ne dana ili sedmica, već i cijele godine, a ja ću je propustiti? Maglovito se prisjećam Sunscreena i rečenice kako ti se život promijeni naglavačke u neki dosadan utorak u 4 popodne.

Ne morate biti vrstan marketinški stručnjak da biste znali da ne prihvataju svi ljudi novine podjednako brzo. Tačnije, oko ovoga se isprela čitava jedna mala nauka, podupreta istraživanjima (što nauci i priliči), a kao ishod imamo veoma koristan model nesrećnog imena: difuzija inovacija. Zaista zvuči kao neki suvoparni termin, ali dajte mu šansu.

Naime, difuzija inovacija oslanja se na spremnost ljudi da poklone svoje povjerenje novim proizvodima. Model difuzije inovacija objašnjava ovaj proces i njegove specifičnosti. Na njega se danas oslanjaju brojne firme kada lansiraju nove proizvode koji tek treba da pronađu put do svojih kupaca. Da bi taj proces bio efikasan, neophodno je poznavati karakteristike ciljne grupe, što je upravo centralna tema ovog modela: pitanje kako ljudi reaguju na novine.

S obzirom da živimo u doba brzog protoka informacija i vladavine digitalnog marketinga, upravo je za ovakve forme oglašavanja posebno bitan Model difuzije inovacija. Međutim, to ne znači da je on neprimjenljiv i na druge forme marketinga; naprotiv. Njegovim poznavanjem približićete se korak bliže svojoj ciljnoj grupi, odnosno kreirati realističnija očekivanja od svojih kampanja.

Da pređemo na stvar – Model difuzije inovacija, grafički predstavljen, izgleda ovako:

2FA (two-factor authentication) je autentifikacija koja zahtjeva dva faktora da bi se izvršila identifikacija iz različitih kategorija akreditacije; obično je to jedan fizički faktor, kao što je kartica a drugi je nešto upamćeno, kao bezbjednosni kod.

Jednostavan primjer autentifikacije sa dva faktora je bankarska kartica: kartica sama po sebi je fizički faktor a PIN (identifikacioni broj) je drugi faktor. Zato je teško da bi neko mogao da upotriebi vašu karticu da bi pristupio vašem računu u banci ukoliko nema PIN-a.

Autentifikacija sa dva faktora drastično umanjuje mogućnost krađe identiteta, phishing-a i drugih prevara, jer krađa lozinke nije dovoljna da bi kradljivac pristupio informacijama.

Faktor autentifikacije je nezavisna kategorija akreditacije koja se koristi za identifikaciju verifikacije. Tri najčešće kategorije se često opisuju kao:

• nešto što vam je poznato (faktor koji znate),
• nešto što imate (vlasnički faktor) i
• nešto što predstavljate (faktor nasljedstva).
• Za sisteme sa većim zahtjevima za bezbjednost, lokacija i vrijeme su nešto što se dodaje kao četvrti i peti faktor.

Prvo da se upoznamo sa ruskom kompanijom Yandex. Yandex je uz Mail.ru i VK.com najpoznatiji internet servis u Rusiji (a Rusija i rusko govorno područje je više od 250 miliona korisnika) i ono što je Gugl u ostatku svijeta to je Yandex u Rusiji i okolnim zemljama…

Yandex nije strogo ruska kompanija – oni su zvanično multinacionalna kompanija (dakle ipak ruski Gugl) imaju svoje ljude u USA, Švajcarskoj i Kini. karakteristični su po tome što imaju raznoraznih servisa i aplikacija od kojih je većina besplatna – a opet su i biznis orjentisani pa recimo imaju udio veći od 50% kad je internet oglašavanje u ruskom govornom području u pitanju.

Dakle definitivno ozbiljna kompanija koja gleda na duže staze.

PREDSTAVIĆEMO NEKE INTERESANTNE PROIZVODE/USLUGE OVE KOMPANIJE

Rizik od dvostrukog oporezivanja nastaje kada dvije države imaju pravo oporezovati vaš dohodak, npr.:

• ako živite u jednoj državi članici, a radite u drugoj (dnevni migranti)
• ako ste upućeni na kraći rad u inostranstvo
• ako živite i tražite posao u inostranstvu, a prenijeli ste naknade za nezaposlenost iz matične države
• ako ste otišli u penziju u jednoj državi, a primate penziju iz druge države

U tom će se slučaju na vas doduše uvijek primjenjivati poreska pravila države u kojoj imate boravište, ali možda ćete morati platiti porez i u drugoj državi.

Srećom, većina država ima ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ti vas ugovori u pravilu štite od dvostrukog oporezivanja:

• na osnovu mnogih dvostranih poreskih ugovora iznos poreza koji ste uplatili u državi u kojoj radite oduzima se od iznosa poreza koji biste trebali platiti u državi u kojoj imate boravište
• u drugim slučajevima na dohodak koji ste ostvarili u državi u kojoj radite mogli biste plaćati porez samo u toj državi i on bi bio oslobođen od poreza u državi u kojoj imate boravište.

Orbit Downloader,
JDownloader,
Freemake Video Downloader,

Telegram: Telegram je aplikacija za dopisivanje koja je otporna na špijuniranje od strane NSA, a broj njenih korisnika se iz dana u dan povećava od kada je WhatsApp postao dio Facebook-a.
URL: http://www.majkic.net/novosti/nauka-i-tehnologija/620-telegram-im-aplikacija-za-sve-platforme

Zoom: Veoma korisna platforma, koju sve više ljudi koristi zbog jednostavnosti. Odlična je za video komunikaciju, jer ima jednostavnu „cloud“ platformu za video i audio sastanke, webinare itd. Postoji i aplikacija koja se može skinuti sa google play-a, ili iOS-a. Ipak, je preporuka koristiti zoom putem desktop računara ili lap-top-a, jer postoji razlika u određenim funkcijama, kao i funkcionalnosti, preglednosti itd. Zoom platforma je korisna zato što je Besplatna za korišćenje, Može se dijeliti ekran sa drugima, Mogu se snimati razgovori, Odličan video i audio kvalitet. Kada se radi o sastanku 1 na 1, (Personal Meeting) nema ograničenja. Kada se radi o većem broju učesnika (tri ili više), onda postoji ograničenje od 40 minuta. LINK.

Wechat: kineska je višenamjenska aplikacija koja funkcioniše na različitim platformama. Pored toga što pruža slične mogućnosti kao WhatsApp i Viber, ona je ujedno i društvena mreža i aplikacija za plaćanje putem telefona. Nalazi se u upotrebi od 2011. godine. Razvijena je od strane Tencenta koji broji preko milijardu mjesečnih aktivnih korisnika.

URL: https://www.wechat.com/en/

Miranda IM: Za ljubitelje proširenja. Okruženjem nije privlačna, ali Miranda IM i ne cilja baš na korisnike kojima je estetika najvažnija. Zapravo cilja na drugu grupu korisnika: one koji vole bogate mogućnosti. Inicijalno ih Miranda nema mnogo, ali njezina prednost leži u proširivosti. Zato nakon instalacije (ili pokretanja portabilne verzije) prva stanica bi trebala biti web-stranica sa dostupnim pluginovima, a onda slijedi užitak, proširivanje mogućnosti i napredna konfiguracija.

URL: www.miranda-im.org

Trillian Astra: za estete. Riječ je o klijentu koji se ili voli ili mrzi, ali ono što mu se mora priznati činjenica je da ima najatraktivnije okruženje u konkurenciji. Podržava dosta IM protokola pa je time prikladan za većinu korisnika, a uprkos modernom okruženju koji će neki obožavati, a drugi mrziti, nije gladan resursa. Uslovt za korišćenje klijenta je otvaranje Trillianovog korisničkog naloga (na taj način čuva podešavanja), ali ako vam to smeta - Miranda IM je bolji izbor.
URL: www.trillian.im

Skype: za telefoniranje. Skype je vjerovatno najpoznatiji i jedan od najrasprostranjenijih VoIP klijenata uopšte pa ako su vam važni glasovni i videorazgovori, onda je Skype klijent kome ćete teško pronaći alternativu. Naravno, pozivi sa Skypea na Skype su besplatni, a ako mislite nazivati mobilne ili fiksne telefone u zelmlji ili širom svijeta, prvo ćete morati kupiti kredite i onda telefonirati po vrlo povoljnim tarifama. Prednost je što postoji i verzija za mobilne telefone, što mu daje novu vrijednost.
URL: www.skype.com

Viber: Viber je VOIP (voice over IP) i IM (instant messaging) aplikacija za pametne telefone. Viber je najsličniji Skajpu, iako mnogo siromašniji opcijama. Viber omogućava besplatnu tekstualnu ili glasovnu komunikaciju između svih Viber klijenata. Viber možete pokrenuti na sledećim operativnim sistemima: Windows, Android, Blackberry, iOS, Series 40, Simbian, Windows Phone i Mac OS. Prije instalacije na računar morate ga imati instaliranog i na mobilni telefon.

Sve što je potrebno da bi ste besplatno komunicirali sa drugim Viber klijentom je uređaj koji ga podržava i internet konekcija. Očigledan prednost Vibera je da jednom kada obe stranu podese Viber aplikaciju više ne moraju da troše novac na skupocjene pozive ili sms-ove ako su inostranstvu.
URL: http://www.viber.com/en/

NAPOMENA: Ako želite da promovišete link u ovom članku, javite mi.

Ako vam se ovaj članak dopao, lajkujte FB stranicu DM Spot, Twitter ili LinkedIn i budite obavješteni kad novi članak bude objavljen.

BITCOIN je vrsta digitalnog novca (kripto valuta) čija popularnost širom svijeta, kao i u Republici Srpskoj, rapidno raste iz godine u godinu. Ono što ga čini različitim od konvencionalnog novca jest to što niti jedna institucija ne kontroliše mrežu Bitcoina, što znači da banka ne može kontrolisati vaš novac. U aprilu 2010. godine cijena jednog Bitcoina iznosila je 0.003 dolara, dok je danas cijena jednog Bitcoina preko 2500 dolara.

Prije nešto više od dva mjeseca nakon perioda intenzivnog rasta cijene, Bitcoin je dostigao simboličnu prekretnicu premašujući cijenu jedne unce zlata. Od tada do danas cijena je nastavila rasti i dostigla 2500 dolara, čime se udvostručila.

U međuvremenu mnoge države su proglasile Bitcoin legalnim što je uveliko imalo pozitivan uticaj na njegovu cijenu. U Japanu od nedavno mnogi trgovački lanci dozvoljavaju kupovinu za Bitcoin što je uticalo da cijena ove kripto valute tokom prethodnog mjeseca poraste skoro 80%, a Japan postane najveće tržište za Bitcoin na svijetu.

Znate li da postoji mogućnost da sami stvarate digitalni novac koji kasnije možete ili da ga konvertujete u tradicionalni novac ili da nešto sa njim kupite? Ovaj proces izrade novca se zove rudarenje kriptovaluta. 

Znate li šta vam je potrebno od opreme rudarenje?

Jedan ili više računara sa jakim grafičkim karticama, poželjno AMD Radeonima ili specijalizovani uređaj (rig) koji je od nule projektovan da maksimalno efikasno rješava kriptovalutni algoritam. I to je to! Uključite spravice, podesite klijent za rudarenje i lokaciju digitalnog novčanika – i zabava može  početi.

Trenutno vlada velika nestašica AMD-ovih Radeon grafičkih kartica te je, osim najjeftinijih modela, veoma teško pronaći modele poput Radeona RX 570 i RX 580, dok se neki dostupni modeli mogu nabaviti putem interneta po skupljim cijenama. Pravi razlog ove nestašice, prema informacijama dobijenim od hardverskih kompanija, ove kartice nisu pokupovali gameri, već - "rudari". 

Vijest da je od početka godine do aprila zatvoreno gotovo 2900 prodavnica u SAD, tek je kap u moru alarmantnih analiza i prognoza da je maloprodajnim objektima i tržnim centrima "odzvonilo" zbog sve veće popularnosti kupovine preko Interneta. Nasuprot tome, iznose se podaci prema kojima su troškovi online prodaje veći nego kada je riječ o klasičnoj prodaji, te da prelazak na digitalizaciju zahtjeva vrlo pažljive analize, posebno kada je riječ o „skrivenim“ troškovima kroz dodatna ulaganja.

Centar za istraživanja maloprodaje objavio je da je trenutno onlajn prodaja najbrže rastući segment u oblasti trgovine u Evropi i SAD. Vrijednost prodaje svekodnevnih potrepština preko interneta u Zapadnoj Evropi i Poljskoj porasla je prošle godine za 15,6 odsto, a očekuje se da će u naredne dvije godine rasti za još 28 odsto. U Sjedinjenim Američkim Državama taj rast je u 2016. iznosio 14,4 odsto, s prognozama da će tokom ove i naredne godine iznositi oko 30 procenata.

Istovremeno, mediji izvještavaju da će u Americi u narednih nekoliko mjeseci biti zatvoreno oko 3.500 prodavnica, a Biznis Insajder ističe da je osnovni razlog upravo izgubljena bitka s kupovinom preko interneta, pri čemu su najugroženiji trgovci namještajem i odjevnim predmetima, poput kompanija JCPenney, Macy’s, Sears i Kmart.