Troy Hunta napisao je članak pod nazivom “Umijeće odabira lozinki” analizirajući nedavni napad hakera na Sony i napisao analizu lozinki koje se koriste, a mi vam dio prenosimo.

Šokantno je to što su lozinke bile relativno kratke (obično 6 do 10 znakova), jednostavne (manje od 1 posto lozinki nije imalo alfanumerički znak) i predvidljive (više od trećine njih može se pronaći u uobičajenim rječnicima). Ono što je ipak izazvalo brigu je to što 92 posto naloga u informacionim sistemima Sonyja koriste iste lozinke.
Hunta je zanimalo na osnovu čega ljudi biraju svoje lozinke i koja im specifična značenja daju prilikom odabira?

Nastavak korišćenja starijeg izdanja bez podrške proizvođača sa sobom nosi više rizika. Ali, uz nekoliko savjeta i preporuka, moći ćete to i dalje raditi uz manje straha. 

Za prosječne korisnike Windowsa XP službeni kraj podrške Microsoftovom operativnom sistemu 8. aprila 2014. godine značio je brz prelaz na neko od novijih izdanja. Za manju grupu dugogodišnjih korisnika, koji su na njemu vrtili poslovne, medicinske i kancelarijske aplikacije, to je moglo značiti potencijalnu katastrofu.

U februaru 2016. XP je bio prisutan na oko sedam odsto desktop računara na svijetu. U Kini ih je oko 22 odsto, u Sjevernoj Americi oko tri.

Glavni rizici koje trebate imati u vidu ako namjeravate nastaviti koristiti XP svakodnevno. To su: 

• manjak nadograđenog softvera, 

• krađa informacija i identiteta, 

• veća izloženost virusima i drugom zlonamjernom softveru kao tehnološko zaostajanje.

U vrijeme kada se uloženi novac mjeri više puta, cloud computing pristup daje višestruke prednosti državama i lokalnim samoupravama koje žele da efikasnije zadovolje potrebe građana.

Organi javne uprave u raznim krajevima svijeta sve više se interesuju za upotrebu cloud computing tehnologije, a česti su i primjeri rješavanja pojedinih problema ovim pristupom. Glavni razlog nalazi se u mogućnosti višestrukog smanjenja rashoda vezanih za IT infrastrukturu, kao i u potencijalu za brzo uvođenje servisa okrenutih ka građanima.

Evropska unija pristupila je strateški ovom pitanju Digitalnom agendom za Evropu. Fokus tog dokumenta je na korišćenju cloud computing rješenja u skladu sa strategijom Evropa 2020 vezanom za pametan, održiv i sveobuhvatan razvoj. Cilj je da se IT rješenja u javnoj upravi prebace u cloud okruženje, što bi omogućilo integraciju javnih resursa i optimalnu upotrebu ICT infratrukture, i donijelo uštedu veću od četiri milijarde evra godišnje.

S druge strane Atlantika, nalazi se svjetski lider u korišćenju cloud computing rješenja. U SAD je uvođenje cloud computing tehnologije u sektor javne uprave donijelo poboljšanje servisa za građane, standardizaciju usluga na svim lokacijama, napredak u obrazovanju, nauci i istraživanju, kao i transformaciju velikih sektora, poput zdravstva, energetike, proizvodnje, bankarstva i sl. Politiku Oblak na prvom mjestu (Cloud First) Vlada SAD je usvojila prvenstveno da bi drastično redukovala IT troškove.

Mnogi slobodni muškarci i žene i u današnje vrijeme imaju predrasude prema traženju i upoznavanju partnera preko interneta. Iako je korišćenje interneta danas postalo dio svakodnevice, kao i posjećivanje društvenih mreža i čata, oko onlajn upoznavanja kruže mnoge predrasude.

Na osnovu Makroekonomska analizu sektora poslovnih i profesionalnih usluga u Hrvatskoj u januaru 2016. sačinjen je dokument pod nazivom "Javne politike za razvoj i reformu tržišta profesionalnih i poslovnih usluga u Hrvatskoj" koji dobrim dijelom obuhvata i IT. Cilj dokumenta je da osvijesti mjerodavne institucije o tome koliko je važna i propulzivna ova industrija te da ukaže na probleme koji je muče i otežavaju njen još snažniji rast.

Pogledajte dokument i prosudite sami da li ga i mi možemo adekvatno iskoristiti.

NAPOMENA: Ako želite da promovišete link u ovom članku, javite mi.

Ako vam se ovaj članak dopao, lajkujte FB stranicu DM Spot, Twitter ili LinkedIn i budite obavješteni kad novi članak bude objavljen.

IDG News Service — Germany should change a law to enable public administrations to make their software available as free and open source, a German parliamentary committee has advised.

German public administrations currently are not allowed to give away goods, including software, said Jimmy Schulz, a member of Parliament and chairman of the Interoperability, Standards and Free Software Project Group in an email Thursday. The current law prohibits governments from being part of the development process in the free software community, he said.

"This is a clear disadvantage because it cuts off all benefits obtained from free software, such as being cost-efficient and state-of-the-art," he said.

Cilj: Razviti Lični korisnički sandučić (LKS) kao jedinstveno mjesto preko kojeg država komunicira sa građanima, i informatičku arhitekturu koja omogućava interoperabilnost organa uprave i lokalne samouprave.

Primjer konceptualnog dizajna sistema e-Građani: Sistem e-Građani sastoji se od tri osnovne komponente:

• Centralnog državnog portala npr. gov.RepublikaSrpska,
• Vladinog identifikacionog i autentifikacionog sistema i
• Ličnog korisničkog sandučića (LKS).

Dio sistema čine i e-usluge koje razvijaju pojedini organi uprave i lokalne samouprave. Lični korisnički sandučić predstavlja jedinstveno mjesto preko kojeg država komunicira sa građanima. Za razvoj LKS-a neophodno je napraviti arhitekturu sistema koja će omogućavati interoperabilnost organa uprave i lokalne samouprave u budućnosti, drugim riječima, potrebno je razviti GSB (Government Service Bus).

Takva infrastruktura omogućava dostavu poruka u LKS. Kao i sve e-usluge, tako i LKS za autentifikaciju koristi Vladin identifikacioni i autentifikacioni sistem i kroz LKS omogućen je pristup svim aktivnim e-uslugama koristeći Registar e-usluga.

Da li ste se ikada zapitali zašto svaki put kada čujete priču o neuspjehu implementacije softverskog rješenja preduzeće koji radi implementaciju bude krivo?

Korisnik je učinio sve što može da ga izbjegne, ali je implementator angažovao nedovoljno stručne konsultante ili je pružio i lošu obuku i lošu podršku, ili jednostavno slab kvalitet proizvoda softverskog rješenja.

U principu loša implementacija ne može se desiti bez bar nekog doprinosa od strane korisnika. Kao korisnik, bez obzira na uticaj preduzeća koje vrši implementaciju tokom procesa selekcije, konačna odluka je Vaša i morate da budete sigurni da ste donijeli ispravnu odluku.

Na osnovu iskustva firmi koje se bave prodajom, implementacijom, podrškom i prilagođavanjem poslovnih rješenja napravljena je lista stvari na koje korisnik treba da misli prije nego što izabere softversko rješenje i implementacionog partnera, kako tokom sprovođenja, pa čak i dugo poslije.

Joomla! je CMS sistem za upravljanje web sadržajem otvorenog koda ("open source") koji služi objavljivanju sadržaja na World Wide Webu i intranetu. Pisan je u PHP-u a za čuvanje podataka koristi bazu podataka MySQL.

Joomla dolazi s opcijama za upravljanje tekstom i slikama, prikaz sadržaja u RSSu, PDFu i verziji za štampu, raznim modulima kao što su "posljednje novosti" i "popularni sadržaji", upravljanje banerima i anketama, pretraživačem i kontakt formom.

Osim navedenih opcija dostupne su hiljade specijalizovanih dodataka koji mogu Joomla! site pretvoriti npr. web prodavnicu, multimedijalnu galeriju ili on-line zajednicu. Još jedna odlika ovog sistema je i podrška za strane jezike pa je tako moguće preuzeti srpski jezični paket koji će je u potpunosti prevesti na srpski jezik. Joomla! je izrađena pod GNU GPL v2 licencom.

Joomla! je nastala 17. avgusta 2005. kao fork sistema Mambo od strane razvojnog tima Joomla!. U to vrijeme Mambo je bio pod zaštitom kompanije Miro International Pty Ltd koji su osnovali neprofitnu organizaciju koja je imala cilj finansirati projekat Mambo i pravno ga štiti. Razvojni tim Joomle tvrdi da je dolazilo do niza neslaganja, nedostatka komunikacije i djela koja su kršila vrijednosti otvorenog koda.

Administracija američkog predsjednika Baraka Obame nalazi se pred vjerovatno najvećim skandalom od preuzimanja vlasti prije više od pet godina, pošto je "Vašington post" otkrio detalje tajnog programa "Prizma", kojim su skidani svi podaci i praćena komunikacija miliona ljudi preko e-mail i na društvenim mrežama. "Post" piše da je sve to rađeno uz znanje najvećih svjetskih internet kompanija kao što su "Google", "Yahoo", "Facebook" i "Apple". "Prizma" omogućava američkim tajnim službama da prate stotine miliona ljudi na internetu u cijelom svijetu, u realnom vremenu.

Prema podacima do kojih je "Post" došao, prati se ogroman broj ljudi u inostranstvu, a pod nadzorom mogu da budu i svi Amerikanci koji ostvaruju kontakt sa ljudima u inostranstvu preko interneta.