Podešavanje skrivenih opcija Windows‑a je nekada vrlo frustrirajuće za prosječnog korisnika, s obzirom na to što Windows 10 neke stvari sakriva od korisnika i čini ih težim za podešavanje u odnosu na ranije verzije.

Većina ovih opcija nisu potpuno „sakrivene“ od korisnika ali pronalaženje iz nekog od Settings odnosno Control Panel ekrana je otežano za konkretne funkcionalnosti.

2 najčešće skrivene opcije koje meni trebaju često, pa zaboravim kako se zovu i gdje se nalaze, donosim u obliku print skrinova, meni kao podsjetnik. Nadam se da će i vam biti od koristi.

Sjetite se ovoga mjesta kad vam bude zatrebalo.

Prva od njih je: Show or hide common icons on the desktop

Druga je: Select which icons appear on the taskbar

Ulazeći dublje u oblast kao što je sajber bezbjednost, nisam ni mogao zamisliti šta će me sve čekati, šta ću sve morati da učim i sa čime ću se sve susretati. U početku me je više zanimalo izučavanje same teorije sajber bezbjednosti i širenja informacija i savjeta za zaštitu, nego zalaženje dublje u tu oblast, učenje pentestinga (penetracijsko testiranje).

Postoji mnogo različitih opasnosti na Internetu, od spam poruka, virusa, trojanaca, phishing-a, ransomware-a, itd.

Black hat hakeri su osobe koje vrše različite bezbjednosne napade na tuđe sajtove, servere, računare i druge uređaje sa ciljem da ukradu određene ili sve podatke hakovane osobe, iznude novac od nje, zaraze im uređaj virusom ili izvrše bilo kakvu sličnu ilegalnu radnju.

Tako je i slučaj sa ransomware virusom za koji sam mislio da kao i većina stvari na ovom svijetu zaobilazi ovu banana državu u svakom pogledu, međutim pogriješio sam.

Međutim ispostavilo se da je situacija kod nas kada se radi o ransomware-u veoma kritična.

Ambasada Švedske u Bosni i Hercegovini da je raspisan konkurs za dodjelu grantova za finansiranje inovativnih tehnologija za nova tržišta. Više informacija dostupno je u dokumentima u prilogu i na linku https://tillvaxtverket.se/english/demo-environment.html.

Poziv je otvoren do 28. februra 2017. godine.

Kontakt osoba je Pia Lindstrom (e-mail: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je videli.; web: www.sida.se; tel.: + 46 8 698 51 07; mob.: + 46 70 220 23 81).

Program Demo Environment zaštite životne sredine uključuje finansiranje transfera međunarodnih tehnologija za kupce u 14 zemalja, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Naglasak Programa je na proizvode čistih tehnologija, sisteme, procese i usluge koji nude jasne prednosti u odnosu na konkurentska rješenja u sljedećim oblastima: voda, sanitacija, usluge ekosistema, energija i urbani razvoj.

Program Demo Environment finansira Švedska agencija za razvoj i saradnju (Sida), a njime upravlja Švedska agencija za ekonomski i regionalni razvoj (Tillva xtverket).

Nerijetko su poslovne odluke brze, ali ne i prave, pa smo svjedoci pozamašnog broja promašenih investicija. Projektna dokumentacija ne postoji ili je nepotpuna, a rezultat toga je više od 50% neuspješnih IT projekata u javnom sektoru u zemljama u okruženju.

Često se dešava da se ulaganja u IT ne sagledavaju iz ugla potreba poslovanja, kao ni mogućnosti koje moderne informacione tehnologije pružaju za ostvarivanje pozitivnog uticaja na poslovanje. IT koji je u skladu sa potrebama poslovanja povećava efikasnost, produktivnost, brzinu odziva na tržištu i profitabilnost kompanije. Kada ne postoji precizan projektni zadatak, tada nije jasno šta se treba postići, koje probleme IT projekat rješava i kakve finansijske efekte na poslovanje treba da ostvari.

U nedostatku projektnih zadataka, kompanije/institucije vrlo često investiraju bez prave projektne dokumentacije, a da ostvareni rezultti nisu u skladu sa visinom investicije, to jest nisu opravdani. Da bi se izbjegli ovakvi problemi neophodno je sistematski pristupiti njihovom rješavanju. Jedan od načina jeste primena studije izvodljivosti.

Online small-scale media outlets, providers and individuals (including bloggers and individuals active on social media) to submit proposals for small granting.

The Small Grants Scheme for online small-scale media outlets and individuals will fund up to eight (8) initiatives with 5000 USD, with total funds available 40,000.00 USD.

Based on the status of the applicant(s) and in accordance with UNDP Rules and Procedures
Small Grants Scheme will award:

• up to eight (8) Individual Contracts (IC) and/or
• up to eight (8) Institutional Contracts (IC)

The focus of this call is on supporting existing independent small-scale online media outlets to scale-up or to increase their internal capacities for content production and dissemination, as well as to strengthen individual, social-influencers’ voices and their reach out, when speaking up on issues relevant to the their communities and environment.

Velika popularnost ove aplikacije natjerala je desetine hiljada ljudi širom svijeta da je u jednom danu preuzmu i počnu da je koriste. U pitanju je besplatna mobilnu aplikaciju „Companion“ za ličnu bezbjednost, koja omogućava vašim prijateljima ili članovima porodice da vas noću virtuelno „otprate“ do kuće.

Koliko puta ste morali kasno noću sami da se vratite kući, a nije vam baš bilo prijatno zbog toga?

Aplikacija, osmišljena od strane pet studenata Univerziteta u Mičigenu, ima rješenje. Omogućava vam da zatražite od prijatelja ili člana porodice da vam virtuelno pravi društvo i prati vaš povratak kući putem GPS- a na mapi.

Da bi to uradili, oni kojima ste poslali zahtjev ne moraju nužno da imaju instaliranu „Companion“ aplikaciju.

Kako pokrenuti startup kompaniju? Šta je bitnije: ideja ili entuzijazam? Kako pronaći investitora i šta nakon prve investicije? Jesu li države regije prepoznale potencijal ICT industrije?

Startup je koncept poslovanja koji uključuje:

• ambiciju,
• inovaciju,
• rast i pronalazak stabilnosti u poslovnom okruženju.

Iako poslovna klima u regiji nije najpovoljnija, mladi se sve više odlučuju na osnivanje ovakvih firmi.

Koliko je zaista prepoznat potencijal ICT industrije, jesu li mladi ljudi dovoljno informisani, kako mogu pronaći investitore i šta da očekuju na samom početku?

Kineski program seminara otpočeo je 2008. godine po odluci Vlade NR Kine kako bi otvaranje Kine prema vanjskom svijetu bilo još značajnije.

Cij seminara je da visoko rangiranim državnim službenicima i budućim liderima predstavi infrastrukturne projekte, tehnologije koje koriste, kao i ostale potencijale koje Kina posjeduje ali i da predstave kulturu i promovišu mogućnost naučno-tehničke saradnje i razmjene iskustava iz različitih oblasti.

Organizacija seminara (2016 Seminar on Engineering Education and Project Management for Countries in Belt and Road Areas):

• predavanja na engleskom jeziku,
• studija slučaja,
• diskusije i
• praktičnog dijela.

Sa brzinom od 350 kilometara na čas na željezničkim linijama širom Kine, brzi vozovi potpuno su transformisali putovanje tom zemljom, ali i sâmu Kinu.

Nove pruge mijenjaju i turističku kartu Kine – omogućujući nove rute, smanjujući potrebu za nacionalnim letovima i dovodeći na dohvat ruke odredišta koja su nekada bila rezervisana za “backpackere” (putnike s rancima) koji imaju mjesece slobodnog vremena na raspolaganju.

Novi kineski brzi voz napravljen je od isključivo kineske tehnologija a kao osnova za izradu korišćen je voz Siemens Velaro koji se koristi u Njemačkoj, ali je proizveden u provinciji Hebei na osnovu sporazuma o “transferu tehnologije” sa njemačkom kompanijom.

China Railway Corporation je do danas dovršila oko 19.000 kilometara brzih pruga.

U posljednjih 25 godina broj klasičnih filijala preko kojih banke rade sa mušterijama širom Evropske unije, vrtoglavom brzinom se smanjuje. Tako je recimo Credit Suisse ugasila u posljednjih dvadesetak godina više od 45 filijala a kod Rajfajzen bank od 1.149 danas sa klijentima radi svega 977 klasičnih filijala (sa šalterima).

Eksperti i bankari predviđaju da će se pomenuti trend galopirajućom brzinom razvijati i narednih godina a kao osnovni uzrok navodi se razvoj IT tehnologija i „primetni konformizam klijenata koji vole sve poslove vezane za plaćanja da završavaju udobno zavaljeni u fotelje“ i posredstvom on-line bankinga.

Kod mlađe populacije, starosne dobi do 40 godina, tvrde eksperti, uočljivo je da „sve rade u hodu“ pa tako i operacije plaćanja ili kupovine. Najčešće je to putem aplikacija za mobilne telefone.

Na sreću, kažu bankari, „šalterski rad sa klijentelom neće izumrijeti ni narednih 10 -15 godina ali će svakako biti daleko manjeg obima nego ranije. Kod starijih građana primjetno je nepovjerenje u elektronske vidove komunikacija te postoji još uvijek visoko izražena potreba za ličnim konsultovanjem sa bankarskim službenicima. Kako oni vole da kažu – živa riječ mog bankarskog službenika nema cijenu“.