Tehnologija koja će vjerovatno imati najveći uticaj na narednih nekoliko decenija je stigla. To nisu društveni mediji. To nisu veliki podaci. Nije u pitanju robotika. Čak nije ni vještačka inteligencija. Iznenadiće vas saznanje da se radi o tehnologiji koja je u osnovi digitalnih valuta kao što je bitkoin. Naziva se Blockchain (srp: Blokčejn).

Nije najzvučnija riječ na svijetu, ali vjerujem da je to sljedeća generacija interneta, i da daje velika obećanja svakom poslu, svakom društvu i svakome od vas pojedinačno.

Proteklih nekoliko decenija, imali smo internet informacija. Kada vam pošaljem email, fajl Power Point-a ili bilo šta, zapravo vam ne šaljem original, već vam šaljem kopiju. To je sjajno. To je demokratizovana informacija. Međutim, kada se radi o imovini - o stvarima kao što je novac, finansijska sredstva kao što su akcije i obveznice, poeni za lojalnost, intelektualna svojina, muzika, umjetnost, birački glasovi, kredit za ugljenik i ostala sredstva - slanje kopije je veoma loša ideja. Ako vam pošaljem 100 dolara, vrlo je važno da novac više nije kod mene.

To su kriptografi dugo nazivali problem "dvostruke potrošnje".

Danas se potpuno oslanjamo na velike posrednike kao što su banke, vlada, velike kompanije društvenih medija, kompanije za kreditne kartice itd. da bismo uspostavili povjerenje u našu ekonomiju. Ovi posrednici izvršavaju logiku svih poslova i transakcija svake vrste razmjene, od dokazivanja autentičnosti, identifikacije ljudi, do kliringa, izmirenja i vođenja evidencije. Sve u svemu, prilično dobro obavljaju posao. Međutim, postoje problemi u porastu.

Оrganizacija Startap-a jedna je od formi koja će učiniti ovaj svijet boljim. Ako uzmete grupu ljudi, date im dovoljan udio u kompaniji i organizujete ih u Startap, možete otključati ljudski potencijal na način koji nikad ranije nije bio moguć.

Podstaći ćete ih da postignu nevjerovatne stvari.

Ali ako je organizacija startapa toliko dobra, zašto toliko njih propadne? To je ono što je neophodno saznati kao i šta je najbitnije za uspjeh startapa.

I želio sam da probam sistemski pristup, izbjegnem oslanjanje na instinkt i potencijalno pogrešne pretpostavke od toliko kompanija koje sam vidio tokom godina.

Želio sam da saznam ovo jer sam pokretao biznise još otkad sam imao 12 godina kada sam prodavao slatkiše na autobuskoj stanici srednje škole, preko srednje škole, kad sam pravio uređaje na solarni pogon, do fakulteta, kad sam pravio zvučnike. A kad sam diplomirao na fakultetu, pokretao sam softverske kompanije. I prije 20 godina sam pokrenuo Idealab, i u tih 20 godina smo pokrenuli preko 100 kompanija, mnogo uspješnih, i mnogo krajnje neuspješnih. Naučili smo mnogo od tih neuspjeha.

Stoga sam probao da sagledam faktore koji su najviše uticali na uspjeh i neuspjeh kompanije. Zato sam razmotrio ovih pet.

Digitalna transformacija sa svojom sposobnošću optimizacije procesa, smanjenja troškova i povećanja ponude usluga donosi revoluciju na domaće i evropsko tržište rada.

Digitalne tehnologije koje brzo napreduju već se intezivno koriste u stotinama branši, uključujući poljoprivredu, zdravstvo, transport i komunikacije, obrazovanje, trgovinu, kućnu automatizaciju, logistiku itd. Potražnja za informatičkim kadrovima iz dana u dan rapidno raste. Prema podacima Evropske komisije 9 od 10 poslova u skorijoj budućnosti će zahtijevati poznavanje i upotrebu digitalnih vještina.

Međutim, 169 miliona Evropljana starosti između 16 i 74 godine, njih 44 % – nema potrebne digitalne vještine. To znači da su prednosti koje digitalizacija može podstaknuti doslovno ugrožene jer države članice ne uspijevaju proizvesti dovoljno informatičkih kadrova. Dodatno pogoršava situaciju činjenica da se zbog brzine razvoja informacionih tehnologije taj jaz još produbljuje. Predviđanje od 500.000 nepopunjenih poslova u IT sektoru EU do 2020. vrlo je realno i prijeteće.

U iščekivanju da prođu nikad duža 24 časa dok se neki moji sajtovi ne propagiraju na mreži-servisu za distribuciju ili dostavu sadržaja CloudFlare, donosim nekoliko informacija o njemu i mojim očekivanjima o istom.

CloudFlare (content delivery network - CDN) je sistem distribuiranih servera (mreža) koji isporučuju web sajtove i drugi web sadržaj krajnjem korisniku, na osnovu GEO - geografskih lokacija korisnika, porijekla web sajta i servera za dostavu sadržaja sa ciljem da se sadržaj učita bezbjedno i brzo.

Da biste kreirali obrazac tj. formu u programu Microsoft Word, koji drugi mogu popuniti i to samo u poljima koja ste omogućili za popunjavanje a da ostatak dokumenta bude zaštićen od izmjena, počnite sa templejtom i dodajte kontrolu sadržaja. Kontrole sadržaja uključuju stvari kao što su:

• check box,
• tekt box,
• datumsko polje i
• padajuće liste.

Ako ste upoznati sa bazama podataka, ove kontrole sadržaja mogu čak biti povezane sa podacima. Stvaranje oblike za popunjavanje počinje sa šest osnovnih koraka. Prođimo kroz njih u kratkom uputstvu na engleskom jeziku samo zbog toga što je i vaš MS Office siguran sam, na engleskom jeziku:

U današnje vrijeme dobra projektna ideja u kratkom roku nekoga može učiniti milionerom, društveno odgovornim uzorom ili uspješnim inovatorom ali do finansijskih sredstava za njenu realizaciju je jako teško doći.

Crowdfunding (eng: crowd - grupa i eng: funding - finansiranje) kroz dobro koncipiranu kampanju putem poznatih internet platformi pruža mogućnost sticanja željenog početnog kapitala.

Ljudi sa bilo kog kraja svijeta tzv. backer-i koje je vaša ideja zainteresovala žele da podrže kampanju i da ulože u vaš projekat obezbjeđujući potreban kapital.

Vrste crowdfunding-a

Razlikujemo nekoliko vrsta crowdfunding-a:

1. Donatorski (donation-based) crowdfunding funkcioniše tako što pokretač kampanje objavi kolika svota mu je potrebna i detaljno obrazloži za koju svrhu, a potom mu backer-i doniraju sredstva bez očekivanja da će nešto dobiti zauzvrat. U širem kontekstu, ovaj vid grupnog finansiranja značajan je za čitavu zajednicu i najčešće se koristi za razvoj društveno korisnih projekata.
2. Crowdfunding baziran na nagradama (reward-based) je najpoznatiji vid ove vrste finansiranja, zato što dvije najrasprostranjenije platforme Kickstarter i Indiegogo, funkcionišu na ovaj način. Ovde se u zamjenu za finansijsku podršku nudi nagrada eng: perk. Perk-ovi su raspoređeni u nekoliko vrijednosnih kategorija, od onih simboličnih poput bedževa ili majica, pa sve do vrijednih nagrada poput pametnih uređaja.
3. Crowdfunding baziran na udjelu (equity crowdfunding) nudi mogućnost backerima da kroz pružanje finansijske podrške postanu akcionari i najpogodniji je za ulaganje u preduzeća u začetku. Jedna od ovakvih plaformi je i Funderbeam.
4. Crowdfunding baziran na pozajmicama (lending-based) je vrsta onlajn pozajmljivanja sa manjim kamatama nego u bankama i uglavnom sa većom zaradom nego kod regularne štednje. Ovo tržište crowdfunding-a je nekoliko puta veće od ostalih crowdfunding tržišta zajedno.

Ukoliko planirate da plasirate neki proizvod ili uslugu, a ne znate kakvo je stanje na tržištu kada je riječ baš o takvim proizvodima i uslugama, odnosno njihovim korisnicima, u problemu ste.

Da se ne bi desile komplikacije zahtjevnog procesa plasiranja proizvoda ili usluga na neistraženo tržište, sprovodi se analiza tržišta.

Analiza tržišta je sastavni dio svakog poslovnog (eng: biznis) plana. Pored navedenog analiza tržišta je i glavni razlog za izradu poslovnog plana. Ovu analizu trebate uraditi bez obzira da li osnivate svoj novi biznis ili želite da unapredite postojeći. Tržište je u kontinuiranoj promjeni, a ono što svaka firma koja namjerava da opstane mora da čini jeste praćenje tih promjena i prilagođavanje istim.

Kada sprovodite analizu tržišta za sopstveni biznis, fokusirate se na potencijalno tržište na kojem želite da poslujete. Generalno posmatrajući tržište je mnogo šire od onog dijela koji vi zahvatate. To su svi oni komitenti koji će prije ili kasnije postati korisnici vaših proizvoda/usluga, oni koji bi to mogli postati i oni koje treba da privučete i njima se bavite.

Na primjer, ako otvarate restoran, neće vas zanimati samo ljudi koji posjećuju restorane, već i oni koji, na primjer, žive u blizini. Ili, ako se bavite prodajom računara, vaše je tržište ogromno i uključuje fizička i pravna lica, odnosno razne ljude i institucije. Što bolje poznajete svoje tržište, to je i veća šansa da ćete znati uspješno da plasirate svoje proizvode ili usluge.

Pretražujući po Internetu razne specijalizovane stranice koje se bave razvojem karijere, sertifikacijom i edukacijom IT stručnjaka, naići ćete na razne top-liste najtraženijih, najpopularnijih, najbolje plaćenih, najperspektivnijih i ostalih naj-sertifikata.

S obzirom da se na top-listama vrlo često provlače isti sertifikati, ali na raznim pozicijama, uspostavljena je ova lista koja je u skladu sa aktuelnim tehnološkim trendovima, zastupljenosti tehnologija na našim prostorima te oglasima za radna mjesta na portalima za zapošljavanje.

Analitička kompanija Gartner, globalno možda i najuticajnija kompanija koja se bavi analizom tehnoloških trendova, objavila je listu top-tehnologija za 2011. godinu na kojoj se nalaze: Cloud Computing, Mobile Applications & Media Tablets, Social Communications and Collaboration, Video, Next Generation Analytics, Social Analytics, Context-Aware Computing, Storage Class Memory, Ubiguitous Computing, Fabric-Based Infrastructure and Computers.

#Mozilla Firefox,
#Internet Explorer,
#Google Chrome,
#Opera,

VLC media player: je besplatni program otvorenog koda za prikazivanje i emitovanje multimedijskih sadržaja. Izdavač je VideoLAN projekt. Program je dobio ime po početnima slovima VideoLAN Client dok je bio samo klijent, ali nove verzije mogu raditi i kao server, jer je u program uključen i VLS, koji je VideoLAN paralelno razvijao.
URL: https://www.videolan.org/vlc/index.sr.html

BSPlayer: besplatan plejer za reprodukciju audio i video fajlova. Sa više od 70 miliona korisnika širom svijeta, on se nalazi na samom vrhu liste najčesće korišćenih multimedijalnih plejera. Podržava veliki broj audio i video formata, a neki od njih su: DivX, XviD, AVI, MPG, MPEG-1, MPEG-2, MPEG-4, 3ivx, YouTube streaming video, AVC HD (AVCHD player), QT QuickTime mov, RM Real Media, OGM, Matrona, MKV, ASF, WMV, DV, M1V, M2V, MP4, MPV, swf, VOB i WAV, MPA, MP1, MP2 , MP3, OGG, AAC, DTS, Dolby Surround, Dolby Digital DD 5.1 – AC3, AIF, RAM, WMA, FLV (Flash i YouTube Video). Program ima jednostavan korisnički interfejs, sve je na logičnom mjestu. Za BSPlayer postoji veliki izbor različitih skinova, a time je omogućeno da svaki korisnik može da prilagodi izgled plejera svom ukusu.
URL: http://bsplayer.com/

GOM Player ...za generalno gledanje Jako popularan na domaćem prostoru, ovaj će se video player najviše svidjeti onima koji ne žele razmišljati o kodecima i drugim čudesima, nego jednostavno žele odgledati neki film, bez obzira u kojem on formatu bio i bez potrebe da na računaru imaju instalisan neki od paketa kodeka. Štaviše, ako se otvori neka videofajl za koji je potreban kodek koji GOM nema, pokrenuće se Codec Finder koji će ga pomoći pronaći.
URL: www.gomlab.com

KMPlayer ...za starija računala i napredne Kijučna prednost KMPlayera leži u njegovoj velikoj sposobnosti prilagodbe i konfiguracije što će posebno biti privlačno svim naprednijim korisnicima koji žele ugoditi videoreproduktor kako im odgovara. Nadalje, upravo zbog svoje velike fleksibilnosti, pogodan je za reprodukciju videa na starijim računalima, ali i za stvaranje HTPC-a. Možda je vrijeme da ponovno upogonite staro računalo na koje ste zaboravili.
URL: www.kmplayer.com

DAPlayer ...za gledanje Blu-raya Začudo, ali mnogo besplatnih pa i komercijalnih videoreproduktora ima problema s reprodukcijom Blu-ray naslova (jednostavno to ne podržavaju). Ako ste ljubitelj videa visoke definicije i posjedujete oveću kolekciju Blu-ray naslova, a mrsko vam je investirati stotinjak dolara u PowerDVD, treba vam upravo ovo. Zna reproducirati filmove na Blu-ray mediju (kompatibilan je s BD+ i AACS-om), ali je opremljen i brojnim drugim mogućnostima.
URL: www.digiarty.com

NAPOMENA: Ako želite da promovišete link u ovom članku, javite mi.

Ako vam se ovaj članak dopao, lajkujte FB stranicu DM Spot, Twitter ili LinkedIn i budite obavješteni kad novi članak bude objavljen.

Informacione tehnologije su zadrle u svaku poru našeg života, pa tako i u poljoprivredu i u industrijsku proizvodnju mesa i mesnih prerađevina. Vjeruje se da će baš one pomoći ljudima da se prehrane, jer se očekuje da će nas do 2050. godine biti dve do tri milijarde više, a prirodnih resursa će biti manje. Tehnologije će zahtjevati od čovjeka da bude ekonomičan, da poštuju dobroditi životinja, kao i sva pravila u vezi sa zagađivanjem.

Smatra se da će se u bliskoj budućnosti i na našim prostorima primjenjivati sljedeće informacione tehnologije, kada je riječ o mesnoj industriji:

• 3D štampači;
• dronovi;
• senzori za individualni monitoring;
• vještačka inteligencija;
• virtuelna stvarnost;
• roboti;
• Internet of Things...

Internet of things su tehnologije koje primjenjujemo danas. Predstavljaju prikupljanje što više podataka sa farme, koje se potom smještaju u bazu i pretvaraju se u raspoloživu informaciju. Slika je u realnom vremenu, pa farmer ne mora da bude prisutan na farmi. Pristup je omogućen preko mobilnih telefona - to su dodatne oči, uši i ruke za rukovođenje proizvodnjom.