ITIL (IT Infrastructure Library) kreiran prije 20 godina (kasnih 1980ih) kao okvir koji je tek nedavno dobio mjesto i uspostavio sebe kao koristan, praktičan i na globalnoj poziciji, gotovo nezaobilazan set preporuka i najboljih praksi u upravljanju IT servisima (IT Service Management).

Kreator ITIL metodologije, Britanska agancija "Office of Governement Comerce UK" napravila je prvu listu instrukcija za korišćenje IT servisa u kasnim 1980im, koje su se sve britanske državne agencije trebale pridržavati. Među njima i dobro poznati MI5 Odjeljenje za špijunažu.

Od tada, ITIL smjernice su konstantno unaprijeđivane, širene i poboljšavane tako da danas predstavljaju generalno prihvatljive standarde za upravljanje IT uslugama u svijetu, razvijenim do te granice da dobavljači čak nude opremu i servise koji su u potpunom skladu sa ITIL metodologijom. IT Service Managment Forum (ITSMF) je neprofitna organizacija koja brine o poboljšavanju praksi korišćenja i upravljanja IT servisima kao i napretku ITIL metodologije.

Ovaj sajber napad je jedan od najvećih globalnih napada ucjenjivačkim softverom koji je internet zajednica ikad vidjela.

Softverom za koji se vjeruje da ga je razvila američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA), napao je u petak desetine hiljada računara u gotovo stotinu zemalja svijeta.

Napad izveden takozvanim ucjenjivačkim softverom (ransomware) blokirao je pristup računarskim sistemima i zatim tražio novac korisnika više od 75 hiljada zaraženih računara.

Korisnici su treballi platiti između 300 i 600 dolara i to u digitalnoj valuti bitcoin, kako bi ih odblokirali.

Poznata antivirusna kompanija Kaspersky upozorila je u svojoj analizi kako je WannaCry preveden na cijeli niz jezika što može ukazivati i na potencijalne zemlje ciljeve napada.

Pogledajte Intelovu kartu zaraženih računara.

Kaspersky takođe upozorava kako ovaj virus iskorišćava bezbjednosni propust koji je Microsoft ispravio zakrpom objavljenom 14. aprila, ali isto tako dodaje kako velik broj kompanija još uvijek nije ažurirao svoje sisteme i instalirao navedenu zakrpu.

Šta je to funkcionalna specifikacija softvera? To je opis kako softver treba da radi i kako ne treba da radi. To nije tehnički dokument koji razumiju samo inženjeri, već dokument koji razumije svako ko softver koristi. To nije uputstvo za upotrebu nego dokument koji će da garantuje da će se dve strane u projektu (naručilac i izvršliac) potpuno razumjeti. Funkcionalna specifikacija se piše prije nego što se počne izrada projekta.

Ovo bi trebalo da zanima ljude koji su odgovorni za softverski projekat, ljude koji rukovode timom za izradu softvera ili rade samostalni softverski projekat i ljude koji naručuju softver.

Ako ste naručilac posla funkcionalna specifikacija vam treba za:

• Da biste razjasnili potencijalnom izvršiocu projekta šta tražite.
• Da biste uštedjeli vrijeme koje biste morali da trošite da svakom potencijalnom izvršiocu objašnjavate šta želite.
• Da biste smanjili rizike i gubitke koji bi nastali time što vas izvršioc projekta nije dobro razumio i time što je nedokumentovanja ponašanja softvera shvatio na način na koji vi niste očekivali.

Ako ste neko ko implementira softverski projekat funkcionalna specifikacija vam treba za:

• Da biste mogli da procjenite vrijeme i troškove projekta.
• Da biste znali sve eventualne probleme koje ćete imati pri izradi softvera.
• Da biste izbjegli bilo kakve nesuglasice i probleme sa naručiocem softvera.

U tekstu “Zašto je vašoj firmi/kompaniji potreban SSL sertifikat” objašnjeno je šta je SSL sertifikat, koje postoje vrste sertifikata i način izdavanja. Sada bih nastavio sa ovom temom kako bih dodatno pojasnio koje su prednosti i benefiti SSL sertifikata.

Krenimo redom:

1. ENKRIPCIJA (šifrovanje podataka)

Primarni benefit je svakako bezbjednost. Osjetljive i povjerljive informacije se šalju putem interneta u šifrovanom obliku, tako da one mogu biti čitljive samo onome kome su i namjenjene.
Za šifrovanje podataka koriste ste složeni matematični algoritmi, koji čine podatke nečitljivim za sve one koji različitim metodama hakovanja dođu do podataka. To znači da se ne mogu pročitati poverljivi podaci kao što su korisnička imena, šifre, brojevi kreditnih kartica i dr.

Najnoviji izvještaj američke Nacionalne agencije za borbu protiv kriminala (NSA) pokazao je da je tinejdžerima potrebno vrlo malo IT vještina da postanu sajber-kriminalci.

U izvještaju, u koju je uvid imao „Independent”, navedeno je da mladima danas na raspolaganju stoji veliki broj ilegalnih hakerskih alata, onlajn i video uputstava zahvaljujući kojima mladi vrlo lako ulaze u svijet sajber-kriminala.

Prosječan uzrast mladih prestupnika iznosi 17 godina, a agencija (NSA) navela je da, suprotno opšte rasprostranjenom mišljenju, glavni motivi za to najčešće nisu krađa, ucjena, niti seksualno uznemiravanje. Ono što je mladima potrebno jeste osjećanje ostvarenosti i građenje reputacije u zajednici.

Veliki broj tinejdžera tako posjećuje forume gdje idolizuju starije članove i trude se da zadobiju poštovanje ostalih korisnika djeljenjem stečenog znanja u vezi sa hakovanjem.

NSA je uvjeren da su ispravni uzori, mentori i mogućnost da stečene vještine primjene u pozitivne svrhe ono što mlade ljude može da odvrati od sajber-kriminala.

Moodle (akronim od Modular Object-Oriented Dynamic Learning Environment) besplatan je i Open source softver za digitalno učenje.

Ovakvi sistemi poznati su pod nazivom virtualno okruženje za edukacije – Virtual Learning Environment (VLE) ili sistem za upravljanje učenjem – Learning Management System (LMS).

Veoma je popularan o čemu svjedoči podatak iz decembra 2014. godine kada je bilo registrovano oko 70 miliona korisnika i gotovo 7,5 miliona seminara unutar tih sistema.

Sistem Moodle se koristi u raznim okolinama, od edukacijskih ustanova, malih, srednjih i velikih kompanija do javne i državne uprave. Najčešća funkcija mu je prenijeti sadržaj za učenje što većem broju korisnika bez potrebe da se okupljaju u učionicama i salama.

Danas, kad je tempo života izuzetno ubrzan, korisnici često nemaju vremena doći na edukaciju i potrošiti radni dan na seminar. Ovakva platforma čini znanje dostupno svima kojima je to potrebno, s bilo kojeg mjesta na svijetu gdje postoji pristup internetu.

Programerima je ostavljena mogućnost stvaranja modula za proširivanje funkcionalnosti. Tako danas postoje hiljade raznih dodataka, kvizova, izvještaja i ostalih elemenata koji proširuju sistem i čine ga još upotrebljivijim i prilagodljivijim za svako okruženje i priliku.

SSL sertifikat (eng. Secure Sockets Layer), poznat i pod nazivom Digitalni sertifikat, je standardna bezbjednosna tehnologija koja kreira bezbjednu vezu između web sajta i internet pregledača (eng. browser) posjetioca.

Obezbjeđujući da svi podaci u okviru ove konekcije budu sigurni i privatni, SSL enkripcija sprečava hakere od krađe privatnih informacija, kao što su brojevi kreditnih kartica, imena i adrese.

SSL je najviše korišćeni bezbjednosni protokol u svijetu i osim zaštite podataka sa platnih kartica, koristi se i za bezbjedno prijavljivanje na internet sisteme, elektronsku poštu i povezane aplikacije, veze između klijenta i web servera, transfere datoteka i dr.

Ukoliko prodajete proizvode ili usluge putem svog web sajta i prihvatate kreditne kartice online, potreban vam je SSL sertifikat kako biste obezbjedili svoj sajt. Takođe, ukoliko ne prodajete ništa na Internetu, ali želite da povećate kredibilitet svog sajta, jedan od sertifikata obavezno zakupite i instalirajte.

Svi koji su imali sreću da odrastaju početkom ’80tih godina prošlog vijeka sjećaju se fenomenalnog stripa „Alan Ford“ koji opisuje avanture tajne grupe TNT, družine skupljene „s konca i konopca“, spremne da rizikuje život prilikom hvatanja opasnih kriminalaca za malu (ili nikakvu) platu.

Jedan od glavnih junaka, vođa grupe TNT, poznatiji kao „Broj 1“, povremeno bi ušao u raspravu sa nekim na položaju… I kad god druga strana nije željela da mu izađe u susret on bi izvadio malu crnu knjižicu u kojoj se nalaze neke kompromitujuće informacije; suočavanjem druge strane sa sopstvenim „prljavim vešom“ brzo bi promjenio ishod pregovora u svoju korist.

Još tada, prije nego što sam znao da postoji nešto što se zove CRM, pomislio sam kako bi bilo sjajno da svako do nas ima svoju „malu crnu knjižicu“ u kojoj hronološki zapisuje važne događaje. Danas znam da je ovako nešto neophodno, ne kao djelo pojedinca, već kultura ponašanja koja treba da preovladava u preduzeću.

CRM je pojam koji označava skraćenicu engleskih riječi Customer Relationship Management (Upravljanje odnosima sa klijentima). Klijenti ne moraju obavezno da budu kupci.

Ovom prilikom na jednom mjestu je pripremljen pregršt novih regionalnih IT događaja i konferencija koje možete posjetiti i sve to zahvaljujući portalu ukratko koji je medijski partner mnogim konferencijama.

Dakle, bilo da ste poslovni čovjek, IT cyber girl ili samo zaljubljenik u informacione tehnologije, prije nego što počnete da planirate svoje odmore, provjerite na ovom interaktivnom kalendaru kog je datuma vaša omiljena IT konferencija.

Juče sam uzeo papir i olovku i vežbao pisanu ćirilicu. Nisam pisao na ćirilici 31 godinu. Prepisivao sam vesti na nekoliko strana u svesci, čisto da mi pokret ponovo uđe u ruku.

Tamo negde u 5. razredu osnovne škole počeo sam da pišem latinicom. Tada su svi pisali ćirilicom u razredu, a meni se nekako činilo cool da pišem latinicom. Em se koristi u engleskom, em sam bio drugačiji od drugih. Međutim, iz današnje perspektive 30 godina kasnije, izgleda da su i drugi to mislili jer je svuda oko nas latinica.

Imam utisak da je naše pismo ugroženo. Ne bih da ga izgubimo. Možda je inat ali posle tri decenije rešio sam da ja lično prestanem da pišem latinicom. Ćirilicu, kao i mnoge druge delove naše kulture, svakodnevno melje globalistički mlin. Problem je u tome što je većina ljudi pobrkala globalizam i kosmopolitizam, a velike su razlike između ta dva.

Podešavanje skrivenih opcija Windows‑a je nekada vrlo frustrirajuće za prosječnog korisnika, s obzirom na to što Windows 10 neke stvari sakriva od korisnika i čini ih težim za podešavanje u odnosu na ranije verzije.

Većina ovih opcija nisu potpuno „sakrivene“ od korisnika ali pronalaženje iz nekog od Settings odnosno Control Panel ekrana je otežano za konkretne funkcionalnosti.

2 najčešće skrivene opcije koje meni trebaju često, pa zaboravim kako se zovu i gdje se nalaze, donosim u obliku print skrinova, meni kao podsjetnik. Nadam se da će i vam biti od koristi.

Sjetite se ovoga mjesta kad vam bude zatrebalo.

Prva od njih je: Show or hide common icons on the desktop

Druga je: Select which icons appear on the taskbar