Njemačka informatička kompanija SAP namjerava da iskoristi izuzetne sposobnosti koje pojedine autistične osobe imaju u domenima kao što su matematika i analiza podataka tako što je sačinila plan da do 2020. godine zaposli 650 autističnih osoba, jer želi, kako kaže, da radi sa ljudima koji “razmišljaju na drugačiji način”.

Cilj ove vodeće evropske softverske kompanije je da obuči osobe, koje pate od autizma i od njih stvori informatičke stručnjake.

Možete li se uopšte prisjetiti života prije Googlea? Znate li koliko podataka o vama Google zapravo ima? Google je na internet scenu stupio 1998. godine i otad malo pomalo ulazi u sve dijelove našeg života. Počelo je s pretraživačem, a sad Google upravlja našim e-mailovima, kalendarima, savjetuje nam kojim smjerom da se krećemo kako bismo izbjegli gužvu u gradu i nudi nam da putem njegove usluge šaljemo novac drugima.

Ali, kako bi nam ponudio sve te usluge, Google od nas prikuplja velike količine podataka. Dovoljno je upisati svoje ime i prezime u Google da bismo vidjeli koliko je podataka o nama zapravo dostupno.

A to su samo podaci koje Google javno skuplja. Što je s gomilama podataka koje dobija od nas prilikom korišćenja njegovih usluga?

U organizaciji Centra za edukaciju Pro Educa i pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske u Banjaluci je održan Poslovni forum “ Porodične firme- stub razvoja ekonomije Republike Srpske”.

Oko 200 učesnika slušalo je predavanja vrhunskih stručnjaka iz oblasti porodičnih firmi, korporativnog upravljanja, menadžmenta, finansija, komunikacija.

Na otvaranju Poslovnog foruma o porodičnim firmama predstavljeni su rezultati istraživanja o porodičnim firmama u Republici Srpskoj koje je krajem prošle i početkom ove godine uradila agencija Prime Communications na uzorku od 208 porodičnih firmi u Republici Srpskoj.

Moja malenkost je takođe prisustvovala ovom forumu uz povratnu informaciju da je forum bio edukativnog karaktera i izuzetno koristan.

Prisustvao sam svečanom otvaranju kompanija Mühlbauer u Banjaluci bavi se proizvodnjom poluprovodnika, preciznih dijelova u mehanici i proizvodnjom biometrijskih dokumenta i mašina na kojima se proizvode ti dokumenti. Rješenja ove kompanije trenutno su među najmodernijim u svijetu.

Nakon ozbiljnog fokusa na novim platformama prethodnih mjeseci, vrijeme je za vraćanje osnovama. Ubuntu 13.04, kodnog imena Raring Ringtail spreman je za preuzimanje i probanje, a radi se o mahom iterativnom izdanju sa nekoliko pravih novina.

Softversko osvježenje se podrazumjeva, Ubuntu 13.04 baziran je na Linuxu 3.8.8, a Unity (Ubuntuovo grafičko okruženje) stiže u verziji 7. Novi Unity trebalo bi da donese unapređenja u performansama između ostalog zahvaljujući i lekcijama naučenim na sistemima sa manjkom resursa sa kojima je Ubuntu aktivno eksperimentisao prethodnih mjeseci.

U ponudi je Englesko-Srpsko-Engleski, Nemačko-Srpsko-Nemački i Englesko-Nemačko-Engleski rečnik. Ovo nisu 3 odvojena rečnika, ovo je jedan softverski paket koji raspolaže fondom od blizu 500.000 reči, fraza i izraza. Pokriva opšte oblasti, informatiku, tehniku (petrohemiju, mašinstvo, elektrotehniku, građevinarstvo, hemiju, fiziku i dr), medicinu i ekonomiju.

Osnovni cilj ovog rečnika je da se na što brži i jednostavniji način dobije korektan prevod reči ili teksta. Nije Vam potrebna internet veza.

Program namenjen za sve uzraste počevči od đaka osnovnih i srednjih škola, pogodan je kako za studente tako i za poslovne ljude. Program je pisan u Microsoft Access-u i prilagođen je svim hardverskim zahtjevima.

Profesori sa univerziteta u Madisonu u Wisconsinu naučno su potvrdili kako je uticaj negativnih komentara na ostale korisnike i čitaoce daleko veći nego što mislimo. Odaberite bilo koju vijest na nekom portalu, temu na nekom forumu ili neki status na Facebooku, a zatim pogledajte komentare ispod tih tekstova. Sigurno vam neće trebati puno vremena da naletite na komentare poput: 'Ko je budala koja je napisala ovaj tekst?', 'Baš me zanima koliko novca smo platili za ovu budalaštinu!', 'Žalosno je da ove idiote neko plaća!' I tako unedogled možete čitati listu uvreda i negativnog promišljanja čitalaca nezavisno o temi o kojoj se piše.

Zanimljivo je da se u komentarima često više mogu pročitati mišljenja o autoru, nerijetko vrlo uvredljiva ili negativno razmišljanje o nečem drugom, a najmanje o temi o kojoj se u tekstu govori. Ako sumnjate u to i smatrate da su negativni i prostački komentatori ispod tekstova u manjini, nedavno je čak i naučno potvrđeno kako je uticaj takvih komentara na ostale korisnike i čitaoce daleko veći nego što mislimo.

Curenje povjerljivih podataka – bilo slučajno ili namjerno – može imati ozbiljne posljedice za bilo koju kompaniju, a u pojednim slučajevima može izazvati čak i poslovni kolaps. Rezultati istraživanja koje je sprovela marketinška agencija IDC u decembru 2012. godine ukazuju na to da mnoge kompanije prepoznaju težinu problema – 41 odsto kompanija istinski su zabrinute za moguće curenje podataka i naveli su preventivu kao osnovni cilj. Prema agenciji IDC, enkripcija je jedan od najefektnijih i najpouzdanijih zaštitnih alatki – postaje sve popularnije.

Mnoštvo korisnika, posebno novopridošlih te onih koji se ne snalaze ili pak ne mare za otvoreni kôd, često priča kako treba standardizovati desktop Linux – uvesti jedan tip paketa, jedan desktop, jedan određen način rada itd.

Mobile Raptorov bloger, Robin Lim, kaže korisnicima – slobodno zaboravite, to se neće dogoditi. I zaista, Robin je u pravu. To se neće dogoditi i korisnici mogu slobodno zaboraviti na tu ideju.

Neki će reći kako je, da bi se standardizacija dogodila, potrebno izbaciti riječ Linux te distribucije nazivati samo vlastitim imenima, npr. RedHat, Debian, Fedora, Maegia, OpenSuse, Ubuntu i kako se već sve ne zovu.

Ali, takva nomenklatura dovela bi samo do većega zbunjivanja i definitivnog udaljavanja od standardizacije. Neki su već pokušali zanijekati Linux u imenu, a ako vas zanima zašto, tada vam preporučujem kolumnu Dietricha Schmitza, Linux advocates: http://www.linuxadvocates.com/2013/04/the-linux-inside-stigma.html.

Sajam CeBIT, vodeći događaj svjetske digitalne privrede, ove godine je podigao ljestvicu još više: “U prvom planu je bilo poslovanje na međunarodnom nivou,” izjavio je Frank Peršman (Pörschmann), član upravnog odbora Deutsche Messe Hannover zadužen za CeBIT, na konferenciji za štampu povodom zatvaranja sajma u subotu. “Porast broja stručnih posjetilaca na čak 84 posto, učešće preko 120 zemalja i veliki broj donosilaca odluka iz oblasti IT i direktora nabavke učinili su da CeBIT 2013. bude najbolji u posljednjih nekoliko godina. Tokom proteklih pet dana u Hanoveru se sve okretalo oko međunarodnih poslova i povezivanja.”

Značaj Interenta je ogroman i sve više ljudi koristi njegov potencijal. Interenet je novo tržište na kojem biznisi mogu značajno da povećaju uspjeh.

Posljednje statistike pokazuju da 57% malih i srednjih preduzeća nemaju svoju web stranicu, dok sa druge strane 83% biznisa traži proizvođače i partnere putem Intereneta.

Međutim lokalnim biznisima nije lako da budu prisutni na Interentu zbog dva osnovna razloga: