Twitter je nedavno redefinisao svoju tehnologiju koja će mu omogućiti da cenzuriše tvitove za svaku zemlju pojedinačno. Nakon jučerašnjeg saopštenja ove kompanije u Internet zajednici već su počele da rastu sumnje da je druga najveća društvena mreža digla ruke od svoje privrženosti slobodi govora, kako bi se proširila na nove zemlje, stekla nove korisnike i – zaradila više novca, piše britanski “Gardijan”.

Ali sam Tviter vidi ovaj cenzorski alat kao način da obezbjedi da pojedinačni tvitovi ostanu dostupni što je moguće većem broju ljudi dok kompanija pokušava da “plovi” zakonskim vodama različitih zemalja.

U saopštenju objavljenom na zvaničnom Google blogu najavljena je nova, jednostavnija, politika privatnosti koja će pokriti više servisa.

“Glavna promjena tiče se korisnika sa Google nalogom. Naša nova politika privatnosti jasno kaže da, ako ste ulogovani, mi možemo kombinovati informacije sa jednog servisa sa informacijama na ostalim servisima. Ukratko, tretiraćemo vas kao jednog kroisnika na svim našim proizvodima što znači jednostavnije i intuitivnije Google iskustvo”, navodi se na blogu.

Stručnjaci iz Kine kažu da bi ovo otkriće, objavljeno u listu PlosOne, moglo da dovede do novih načina liječenja zavisnika. Tim istraživača, koje je predvodio dr Hao Lei sa kineske Akademije nauka iz Vuhana, skenirao je mozgove 35 osoba starosti između 14 i 21 godine. Za 17 njih je konstatovano da imaju poremećaj zavisnosti od Interneta (IAD) na osnovu pozitivnih odgovora na pitanja kao što je "Da li ste imali više neuspješnih pokušaja da kontrolišete, smanjite ili prekinete upotrebu Interneta?".
Skeniranje mozgova magnetnom rezonancom pokazalo je promjene u bijeloj moždanoj masi, dijelu gdje se nalaze nervna vlakna, kod osoba koje su klasifikovane kao zavisnici.

Bio je uočljiv prekid u vezama između nervnih vlakana u dijelovima mozga zaduženim za emocije, donošenje odluka i samokontrolu. Prof. Gunter Šuman, šef katedre na Biološkoj psihijatriji pri Institutu za psihijatriju na Kings koledžu u Londonu izjavio je za BBC da su slični rezultati dobijeni i kod zavisnika od video igrica.

Pitanja koja predstavljaju dijagnostičke kriterijume za zavisnost od Interneta su:

Danas će se štrajkovati! Ako odete na neku od popularnijih internet stranica nemojte se iznenaditi ako ona ne radi. Nije do vašeg računara, ne bojte se. Nije niti do loše internet konekcije.
Danas se protestvuje protiv SOPA-e i PIPA-e . Neke velike svjetske stranice neće raditi; neke cijeli dan, a neke na par sati. Na taj način ćemo vidjeti kakav bi internet mogao biti ako se na mala vrata uvede cenzura, a to je upravo ono što bi ovi prijedlozi zakona mogli prouzrokovati.

Ponovno otvaranje Insync-a, onlajn skladišta podataka, donijelo je sa sobom mnoštvo unapređenja u pogledu integracije sa Google Docs servisom, 1 GB besplatnog prostora, ali i veliki broj “zaraznih” slogana koji imaju za cilj da privuku korisnike Dropbox-a, najpopularnijeg servisa ovog tipa.

Insync, poznat kao Google alernativa Dropboxu, prošao je kroz kompletnu renovaciju: sada je otvoren za registraciju sa pozamašnim besplatnim prostorom za skladištenje podataka. Ovaj relativno novi servis koji nam dolazi sa Filipina i koristi vaš Google nalog za logovanje, radi ipak nešto drugačije od Dropboxa, jer dolazi sa desktop aplikacijom koja vam omogućava da svojim fajlovima pristupate na isti način kao da se nalaze u vašem lokalnom računarskom folderu.

Ako već niste primetili da Google+ stranice sve više postaju dio rezultata pretrage na Googleu, možda ste primjetili sve žučniju raspravu između Googlea i Twittera tim povodom.
Twitter je rekao da promovisanjem Google+ u rezultatima pretrage, Google ne predočava najrelevantnije sa društvenih mreža. Sa druge strane, Google nagovjestio da bi promovisao više stranica sa Twittera da ima adekvatnu dozvolu za to.

Godina je 2012, za koju neki vjeruju da će označiti kraj svijeta. Ali, u slučaju da se četiri jahača Apokalipse ipak ne pojave, možda biste mogli da razmislite o nekim pametnim... Intel, Microsoft, Dell i Cisco bili su tokom devedestih takozvana „četiri kralja tehnologije” - veliki igrači iz IT svijeta koji su garantovali sigurnu dobit investitorima iz godine u godinu.

Skoro dvije decenije njih četvoro je držalo uzde glavnoj mašini tehnološkog razvoja: personalnom računaru. Intel je pravio procesore, Microsoft softver, Dell je proizvodio PC računare, a Cisco ih je umrežavao.

Zainteresovanim programerima na raspolaganju je nova verzija razvojnog alata za uključivanje mogućnosti popularne aplikacije za online komunikaciju Skype u sopstvene aplikacije. Iako je prva verzija ovog alata napravljena još davne 2004. godine, tek sada je u njega ugrađena podrška za različite operativne sisteme: Windows, Linux, Mac OS, odnosno Android i Linux na mobilnim uređajima.

Pomoću SkypeKit SDK alata programeri mogu direktno u svoje aplikacije dodati mogućnost video poziva na osnovu postojećih podataka iz sopstvene baze podataka ili pamtiti sve relevantne informacije o kontaktima i njihovim posljedicama (na primjer). Jednako zanimljivo ili čak zanimljivije je što se sopstvena rješenja mogu prodavati online putem trgovine Skype App Directory.

Programiranje je stvar bez koje se danas definitivno ne može, posebno ko se barem malo "bavi internetom". Ono je postalo kao tablica množenja u osnovnoj školi. Napominjem da nivo znanja ne treba biti prevelik, ali ipak da se osnove moraju znati. Najbolji način da naučite programirati je susretom sa određenim problemom, jer kad imate konkretan problem više ćete se truditi da nađete rješenje za isti. Ovo može potvrditi dosta programera i developera.

Ako ste kao kompanija u lovu na svježe talente, primijetićete da novozaposleni razmatraju više faktora od samo nekada svemoćnog aspekta početne plate. Sada razmatraju širu sliku koja novu kompaniju čini atraktivnim mjestom za rad...

Jedan od glavnih „soft-faktora" koje nove generacije mladih profesionalaca uzimaju u obzir je da su u mogućnosti zadržati dio lične slobode prvenstveno kada je komunikacija u pitanju - što za poslodavca znači dopuštanje novim zaposlenicima komunikaciju u stilu koji su prirodno usvojili u svojim privatnim životima, kao izvorno digitalna generacija.

To uključuje, naravno, korišćenje socijalnih mreža - ali više nego ikada uključuje korišćenje specifičnih uređaja sa kojima su upoznati mladi ljudi, koji se povode time da je bolje uopšte ne komunicirati nego se zadovoljiti sa uređajem koji trenutno nije cool.

Tako je trend "Bring Your Own Device" (BYOD) i nastao u SAD-u prije par godina - i kao i toliki trendovi prije, doputovao je preko bare.
Na prvi pogled, dopuštanje zaposlenicima spajanje vlastitih uređaja na korporativnu mrežu izgleda kao stvarno loša ideja koja će izložiti kompanije curenju podataka i drugim pretnjama.
Detaljnija analiza međutim pokazuje da je danas to već realnost i za mnoga Evropska preduzeća.

Nije vrijeme za zabijanje glave u pijesak - kompanije trebaju uvesti jasnija pravila za BYOD (Bring Your Own Device - Donesite svoje sopstvene uređaje).

Kada je prošlog ponedeljka objavljena verzija 1.0 pretraživača YaCy zasnovanog na P2P mreži, mnogi u medijima požurili su da ga prikažu kao izazivača Googlea, Binga i ostalih teškaša u pretraživačkoj areni. Neki su ga čak najavili kao „ubicu Googlea“.Međutim, predsjednik Fondacije slobodnog softvera za Evropu (Free Software Foundation of Europe, FSFE) Karsten Gerlof, u međuvremenu se oglasio kako bi skrenuo pažnju da ovaj pretraživač zapravo nema takvu namjeru. Njegov osnovni cilj je oslobađanje informacija od centralne kontrole, a ne nadjačavanje Googlea.