Kao što mnogi znaju, Debian GNU/Linux je jedna od najstarijih i najvećih Linux distribucija na svijetu. Nastao je 1993. godine i od tada su mnogi ljudi pokušavali izračunati koliko bi koštao njegov razvoj. Trenutna razvojna verzija Debiana kodnog imena Wheezy sadrži 17,141 paket softvera, odn. 419,776,604 linija izvornog koda. Uzimajući to u obzir, kao i troškove pojedinih projekata kao što su PHP, Apache i MySQL, Debian developer James Bromberger je procijenio da bi razvoj Debiana koštao 19 milijardi i 100 miliona američkih dolara.

ISTRAŽIVAČI sa „Nortvestern univerziteta“ kažu da telefon može da bude toliko „pametan“ da zna kada treba da vam popravi raspoloženje. Ovi naučnici su počeli da razvijaju telefone koji će moći da rade kao „vizuelni terapeuti“, odnosno da pogode raspoloženje u kojem se nalazi korisnik i tako se „ponašaju“.

Američka vlada i vojska ne žele bezbjednost svojih podataka prepustiti slučaju, ali niti Google-u u potpunosti, iako su odabrali Android za operativni sistem koji će koristiti njihovi zaposlenici na mobilnim telefonima. Trenutno, ništa od informacija ne smiju slati putem telefona, ako ne koriste posebno obezbjeđenu fizičku vezu.  U međuvremenu rade na posebnoj distribuciji Androida za svoje potrebe.

Aprila prošle godine, 23-godišnja studentkinja iz Kanade, Kjan Liu, ćaskala je preko video linka sa prijateljicom u Kini. Iznenada, neko je zakucao na njena vrata u Torontu i ona je izašla iz vidokruga web-kamere da bi otvorila.

Prijateljica s druge strane linije užasnuta je posmatrala kako nepoznat čovek prilazi Kjan i počinje borba. Ubrzo, veza je prekinuta.

Veliki broj zemalja nema zakone za sprečavanje cyber kriminala, ni mogućnosti da traga za informacijama i razmjenjuju ih, izjavio je načelnik službe Ujedinjenih nacija za borbu protiv narkotika i kriminala (ONUDC) Juri Fedotov na debati organizovanoj u okviru 42. Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

On je dodao da hakeri više nisu samo izolovani pojedinci, već sofisticirane organizacije koje rade za profit, prenio je AFP.

Twitter je nedavno redefinisao svoju tehnologiju koja će mu omogućiti da cenzuriše tvitove za svaku zemlju pojedinačno. Nakon jučerašnjeg saopštenja ove kompanije u Internet zajednici već su počele da rastu sumnje da je druga najveća društvena mreža digla ruke od svoje privrženosti slobodi govora, kako bi se proširila na nove zemlje, stekla nove korisnike i – zaradila više novca, piše britanski “Gardijan”.

Ali sam Tviter vidi ovaj cenzorski alat kao način da obezbjedi da pojedinačni tvitovi ostanu dostupni što je moguće većem broju ljudi dok kompanija pokušava da “plovi” zakonskim vodama različitih zemalja.

U saopštenju objavljenom na zvaničnom Google blogu najavljena je nova, jednostavnija, politika privatnosti koja će pokriti više servisa.

“Glavna promjena tiče se korisnika sa Google nalogom. Naša nova politika privatnosti jasno kaže da, ako ste ulogovani, mi možemo kombinovati informacije sa jednog servisa sa informacijama na ostalim servisima. Ukratko, tretiraćemo vas kao jednog kroisnika na svim našim proizvodima što znači jednostavnije i intuitivnije Google iskustvo”, navodi se na blogu.

Stručnjaci iz Kine kažu da bi ovo otkriće, objavljeno u listu PlosOne, moglo da dovede do novih načina liječenja zavisnika. Tim istraživača, koje je predvodio dr Hao Lei sa kineske Akademije nauka iz Vuhana, skenirao je mozgove 35 osoba starosti između 14 i 21 godine. Za 17 njih je konstatovano da imaju poremećaj zavisnosti od Interneta (IAD) na osnovu pozitivnih odgovora na pitanja kao što je "Da li ste imali više neuspješnih pokušaja da kontrolišete, smanjite ili prekinete upotrebu Interneta?".
Skeniranje mozgova magnetnom rezonancom pokazalo je promjene u bijeloj moždanoj masi, dijelu gdje se nalaze nervna vlakna, kod osoba koje su klasifikovane kao zavisnici.

Bio je uočljiv prekid u vezama između nervnih vlakana u dijelovima mozga zaduženim za emocije, donošenje odluka i samokontrolu. Prof. Gunter Šuman, šef katedre na Biološkoj psihijatriji pri Institutu za psihijatriju na Kings koledžu u Londonu izjavio je za BBC da su slični rezultati dobijeni i kod zavisnika od video igrica.

Pitanja koja predstavljaju dijagnostičke kriterijume za zavisnost od Interneta su:

Danas će se štrajkovati! Ako odete na neku od popularnijih internet stranica nemojte se iznenaditi ako ona ne radi. Nije do vašeg računara, ne bojte se. Nije niti do loše internet konekcije.
Danas se protestvuje protiv SOPA-e i PIPA-e . Neke velike svjetske stranice neće raditi; neke cijeli dan, a neke na par sati. Na taj način ćemo vidjeti kakav bi internet mogao biti ako se na mala vrata uvede cenzura, a to je upravo ono što bi ovi prijedlozi zakona mogli prouzrokovati.

Ponovno otvaranje Insync-a, onlajn skladišta podataka, donijelo je sa sobom mnoštvo unapređenja u pogledu integracije sa Google Docs servisom, 1 GB besplatnog prostora, ali i veliki broj “zaraznih” slogana koji imaju za cilj da privuku korisnike Dropbox-a, najpopularnijeg servisa ovog tipa.

Insync, poznat kao Google alernativa Dropboxu, prošao je kroz kompletnu renovaciju: sada je otvoren za registraciju sa pozamašnim besplatnim prostorom za skladištenje podataka. Ovaj relativno novi servis koji nam dolazi sa Filipina i koristi vaš Google nalog za logovanje, radi ipak nešto drugačije od Dropboxa, jer dolazi sa desktop aplikacijom koja vam omogućava da svojim fajlovima pristupate na isti način kao da se nalaze u vašem lokalnom računarskom folderu.

Ako već niste primetili da Google+ stranice sve više postaju dio rezultata pretrage na Googleu, možda ste primjetili sve žučniju raspravu između Googlea i Twittera tim povodom.
Twitter je rekao da promovisanjem Google+ u rezultatima pretrage, Google ne predočava najrelevantnije sa društvenih mreža. Sa druge strane, Google nagovjestio da bi promovisao više stranica sa Twittera da ima adekvatnu dozvolu za to.

Godina je 2012, za koju neki vjeruju da će označiti kraj svijeta. Ali, u slučaju da se četiri jahača Apokalipse ipak ne pojave, možda biste mogli da razmislite o nekim pametnim... Intel, Microsoft, Dell i Cisco bili su tokom devedestih takozvana „četiri kralja tehnologije” - veliki igrači iz IT svijeta koji su garantovali sigurnu dobit investitorima iz godine u godinu.

Skoro dvije decenije njih četvoro je držalo uzde glavnoj mašini tehnološkog razvoja: personalnom računaru. Intel je pravio procesore, Microsoft softver, Dell je proizvodio PC računare, a Cisco ih je umrežavao.