The Pirate Bay je godinama trn u oku korporacija koje predstavljaju filmsku, muzičku i industriju video igara. Pokušavali su zakonskim putem ugasiti tu stranicu koja se koristi za dijeljenje sadržaja putem interneta, ali nisu uspjeli. Pokušali su 'strpati' vlasnike u zatvor, ali nisu uspjeli.

Gašenje velikog Megauploada i sijanje panike među korisnicima takvih stranica, uplašilo je mnoge, pa i sam TPB. Stoga su uveli magnetske linkove, što znači da korisnici direktno dijele sadržaj, i da TPB nema veze s time. Zatim su se neki korisnici dosjetili staviti u jedan paket sav sadržaj TPB-a koji je ikada kolao internetom u jedan dokument, čime se spriječila 'smrt' stranice.

Prije 18 mjeseci OpenOffice zajednica se razdvojila i odlučila formirati novu zajednicu pod nazivom “The Document Foundation”, te novi kancelarijski paket LibreOffice. Za to vrijeme su dobili podršku od brojnih sponzora kao što su FSF, RedHat, Canonical, GNOME, Intel, Google, Novell i drugi, a LibreOffice je postao snažan kancelarijski alat s preko 25.000 hiljada novih linija kôda i preko 400 doprinosioca. Pored toga, LibreOffice trenutno koristi preko 15 milijona Linux korisnika i dodatnih 10 milijona Windows i Mac korisnika.

Evo jedna zanimljivost za korisnike Windowsa. Tačnije, one koji si žele da uštede malo novaca a ipak da imaju odličan softver.

Linuxaši već znaju da postoje jako kvalitetni programi otvorenog koda koji se ne srame razvikanih komercijalnih programa. Surfanje internetom, rad s e-mailovima, uređivanje dokumenata, uređivanje slika i videa, uređivanje časopisa, rad s PDF-om, narezivanje optičkih medija, rad s arhivama …  Sve je to moguće uraditi pomoću Slobodnog softvera.

Osim očite prednosti toga da je većina FLOSS-a besplatna, još veća prednost je da se radi o softveru kojeg možete slobodno uređivati i prilagođavati svojim potrebama, a zbog otvorenog koda ne morate se bojati da je u program ubačen Trojanac ili neki od špijunskih alata.

Kao što mnogi znaju, Debian GNU/Linux je jedna od najstarijih i najvećih Linux distribucija na svijetu. Nastao je 1993. godine i od tada su mnogi ljudi pokušavali izračunati koliko bi koštao njegov razvoj. Trenutna razvojna verzija Debiana kodnog imena Wheezy sadrži 17,141 paket softvera, odn. 419,776,604 linija izvornog koda. Uzimajući to u obzir, kao i troškove pojedinih projekata kao što su PHP, Apache i MySQL, Debian developer James Bromberger je procijenio da bi razvoj Debiana koštao 19 milijardi i 100 miliona američkih dolara.

ISTRAŽIVAČI sa „Nortvestern univerziteta“ kažu da telefon može da bude toliko „pametan“ da zna kada treba da vam popravi raspoloženje. Ovi naučnici su počeli da razvijaju telefone koji će moći da rade kao „vizuelni terapeuti“, odnosno da pogode raspoloženje u kojem se nalazi korisnik i tako se „ponašaju“.

Američka vlada i vojska ne žele bezbjednost svojih podataka prepustiti slučaju, ali niti Google-u u potpunosti, iako su odabrali Android za operativni sistem koji će koristiti njihovi zaposlenici na mobilnim telefonima. Trenutno, ništa od informacija ne smiju slati putem telefona, ako ne koriste posebno obezbjeđenu fizičku vezu.  U međuvremenu rade na posebnoj distribuciji Androida za svoje potrebe.

Aprila prošle godine, 23-godišnja studentkinja iz Kanade, Kjan Liu, ćaskala je preko video linka sa prijateljicom u Kini. Iznenada, neko je zakucao na njena vrata u Torontu i ona je izašla iz vidokruga web-kamere da bi otvorila.

Prijateljica s druge strane linije užasnuta je posmatrala kako nepoznat čovek prilazi Kjan i počinje borba. Ubrzo, veza je prekinuta.

Veliki broj zemalja nema zakone za sprečavanje cyber kriminala, ni mogućnosti da traga za informacijama i razmjenjuju ih, izjavio je načelnik službe Ujedinjenih nacija za borbu protiv narkotika i kriminala (ONUDC) Juri Fedotov na debati organizovanoj u okviru 42. Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.

On je dodao da hakeri više nisu samo izolovani pojedinci, već sofisticirane organizacije koje rade za profit, prenio je AFP.

Twitter je nedavno redefinisao svoju tehnologiju koja će mu omogućiti da cenzuriše tvitove za svaku zemlju pojedinačno. Nakon jučerašnjeg saopštenja ove kompanije u Internet zajednici već su počele da rastu sumnje da je druga najveća društvena mreža digla ruke od svoje privrženosti slobodi govora, kako bi se proširila na nove zemlje, stekla nove korisnike i – zaradila više novca, piše britanski “Gardijan”.

Ali sam Tviter vidi ovaj cenzorski alat kao način da obezbjedi da pojedinačni tvitovi ostanu dostupni što je moguće većem broju ljudi dok kompanija pokušava da “plovi” zakonskim vodama različitih zemalja.

U saopštenju objavljenom na zvaničnom Google blogu najavljena je nova, jednostavnija, politika privatnosti koja će pokriti više servisa.

“Glavna promjena tiče se korisnika sa Google nalogom. Naša nova politika privatnosti jasno kaže da, ako ste ulogovani, mi možemo kombinovati informacije sa jednog servisa sa informacijama na ostalim servisima. Ukratko, tretiraćemo vas kao jednog kroisnika na svim našim proizvodima što znači jednostavnije i intuitivnije Google iskustvo”, navodi se na blogu.

Stručnjaci iz Kine kažu da bi ovo otkriće, objavljeno u listu PlosOne, moglo da dovede do novih načina liječenja zavisnika. Tim istraživača, koje je predvodio dr Hao Lei sa kineske Akademije nauka iz Vuhana, skenirao je mozgove 35 osoba starosti između 14 i 21 godine. Za 17 njih je konstatovano da imaju poremećaj zavisnosti od Interneta (IAD) na osnovu pozitivnih odgovora na pitanja kao što je "Da li ste imali više neuspješnih pokušaja da kontrolišete, smanjite ili prekinete upotrebu Interneta?".
Skeniranje mozgova magnetnom rezonancom pokazalo je promjene u bijeloj moždanoj masi, dijelu gdje se nalaze nervna vlakna, kod osoba koje su klasifikovane kao zavisnici.

Bio je uočljiv prekid u vezama između nervnih vlakana u dijelovima mozga zaduženim za emocije, donošenje odluka i samokontrolu. Prof. Gunter Šuman, šef katedre na Biološkoj psihijatriji pri Institutu za psihijatriju na Kings koledžu u Londonu izjavio je za BBC da su slični rezultati dobijeni i kod zavisnika od video igrica.

Pitanja koja predstavljaju dijagnostičke kriterijume za zavisnost od Interneta su: