Kako je vještačka inteligencija pobijedila demokratiju

Nikada nije bilo bolje vrijeme da budete političar. Međutim, još bolje vrijeme je da budete inženjer mašinskog učenja koji radi za političara.
Kroz savremenu istoriju, politički kandidati imali su vrlo ograničen broj alata za „ispipavanje pulsa“ glasačkog tijela. U pravilu je instinkt bio taj koji je odnosio prevagu nad podacima kada je bilo u pitanju osmišljavanje izbornih kampanja.
Međutim, današnji kandidati u ponudi imaju jednu potpuno novu informatičku oblast koja je unijela revoluciju u politiku. „Veliki podaci“ (big data) danas svima koji bi htjeli da se kandiduju omogućavauju da maksimizuju efikasnost kampanje. Međutim, to ni izbliza nije sve - već iz današnje pozicije moguće je jasno vidjeti sljedeći nivo -korišćenje vještačke inteligencije (AI) u izbornim kampanjama i, generalno, političkom životu.
Sistemi mašinskog učenja zasnovani su na statističkim metodama koje automatski mogu identifikovati obrasce u prikupljenim podacima. Ovi sistemi već sada, na primjer, mogu predvidjeti koji će zakoni proći u američkom Kongresu uz pomoć algoritamske analize teksta zakona, kao i drugih varijabli, kao što je broj sponzora ili period u godini kada je zakon predstavljen u Kongresu.
Vještačka inteligencija pažljivo se koristi u političkim predizbornim kampanjama kako bi bolje angažovala birače i pomogla im da budu više informisani o ključnim političkim pitanjima.








