Informacione tehnologije su zadrle u svaku poru našeg života, pa tako i u poljoprivredu i u industrijsku proizvodnju mesa i mesnih prerađevina. Vjeruje se da će baš one pomoći ljudima da se prehrane, jer se očekuje da će nas do 2050. godine biti dve do tri milijarde više, a prirodnih resursa će biti manje. Tehnologije će zahtjevati od čovjeka da bude ekonomičan, da poštuju dobroditi životinja, kao i sva pravila u vezi sa zagađivanjem.

Smatra se da će se u bliskoj budućnosti i na našim prostorima primjenjivati sljedeće informacione tehnologije, kada je riječ o mesnoj industriji:

• 3D štampači;
• dronovi;
• senzori za individualni monitoring;
• vještačka inteligencija;
• virtuelna stvarnost;
• roboti;
• Internet of Things...

Internet of things su tehnologije koje primjenjujemo danas. Predstavljaju prikupljanje što više podataka sa farme, koje se potom smještaju u bazu i pretvaraju se u raspoloživu informaciju. Slika je u realnom vremenu, pa farmer ne mora da bude prisutan na farmi. Pristup je omogućen preko mobilnih telefona - to su dodatne oči, uši i ruke za rukovođenje proizvodnjom.

U posljednje vrijeme greške u softveru sve više utiču na prosječnog korisnika – npr. na aerodromskim terminalima ili u elektronskom bankarstvu. Često čujemo da softver nije adekvatno testiran. Ali šta to tačno znači?

S vremena na vrijeme se pojavi zaista spektakularan problem sa softverom. Otvaranje terminala 5 na aerodromu Heathrow postalo je javno poniženje jer je sistem za upravljanje prtljagom otkazao poslušnost. Korisničkim nalozima više od 17 miliona naloga klijenata RBS-a i njenih podružnica NatWest i UlsterBank moglo se pristupiti dio dana ili tokom cijelog dana jer je instalacija softvera za upravljanje klijentima „pokvarila“ cijeli sistem. Jedna od najvećih austrijskih banaka je platila apanažu 21 milion evra u vaučerima svojim klijentima jer novi online bankarski softver nije radio danima.

Greške slične navedenim ne samo da štete kompanijskom brendu, nego mogu biti i veoma skupe. Cilj testiranja softvera je da se izbjegnu ovakvi incidenti i njihove posljedice. U nastavku ćemo istražiti temu testiranja softvera i obraditi sljedeća ključna pitanja:

Brojni su razlozi za osnivanje grada, ali osnovni je potreba da velik broj ljudi živi na malom prostoru što zahtijeva razvijenu organizaciju života.

Grad ima vodeću ulogu u razvoju zajednica ljudi, jer on udovoljava nizu potreba pojedinca i društva.

Najvažnije funkcije grada su: stanovanje, rekreacija, trgovina - industrija,  saobraćaj i zdravstvena njega.

Po mom skromnom mišljenju, šta grad treba da sadrži ili posjeduje:

e-Uprava strateški je izbor Vlade Estonije i cilj joj je poboljšati konkurentnost zemlje te povećati dobrobit njenih građana. Njihov san je imati što je moguće manju vladu, ali vladu koja je dostupna 24 časa dnevno. Tu su još i digitalni identiteti dostupni svim građanima Estonije, bezbjedna i efikasna razmjena podataka, te visokokvalitetne baze podataka. Zahvaljujući digitalnom potpisivanju dokumenata, svaki Estonac godišnje u prosjeku uštedi pet radnih dana. To je kao da svake godine dobijete dodatnu sedminu dana godišnjeg odmora.

Digitalna transformacija bilo koje zemlje predstavlja društvenu i bihevioralnu promjenu. Velike promjene ponašanja u društvu, poput prihvatanja elektrosnkog identiteta, ne može promovisati isključivo javni sektor – važan je i angažman privatnog sektora jer upravo oni pružaju većinu usluga koje ljudi svakodnevno koriste.

Ključ je izgradnja infrastrukture koja će privatnom sektoru biti od koristi i koju će zatim promovisati svojim korisnicima. Ključni pokretači biće banke, telekomi, komunalna preduzeća i sl.

Estonija gradi infrastrukturu nove generacije kako bi naše kompanije mogle izgraditi kvalitetnije i efikasnije poslovanje, a ljudi živjeli kvalitetnije i jednostavnije.

Bilo ih je puno poteškoća sa kojima se Estonija suočila tokom prelaska na digitalno okruženje i još uvijek ih ima. Većina ih je povezana sa brzim razvojem tehnologije i pristupom internetu. Treba spomenuti i regulativu te brzinu kojom se ona mijenja.

S obzirom na to da se sve više naših podataka prenosi u digitalni svijet, neizbježno je zapitati se što je sa bezbjednošću i zaštitom naše privatnosti. Osim toga, uskoro će na snagu stupiti i Opšta uredba o zaštiti ličnih podataka (GDPR).

Estonci vjeruju e-rješenjima i svakodnevno ih koriste. Gotovo se sve transakcije povezane sa državom obavljaju digitalno – izdavanje recepata, povrat poreza ili otvaranje preduzeća.