U vrijeme kada mnoge profesije odumiru zbog sve prisutnije automatizacije, jedna vještina nastavlja da bude tražena, i to traženija nego ikad: programiranje.

Kompanije stalno traže programere, softverske inženjere i informatičke stručnjake. Problem je to što mnogi misle da programiranje nije lako ili da je nemoguće ovladati ovom vještinom ako niste "rođeni za to".

Istina, potrebno je mnogo vremena, rada i posvećenosti da biste postali dobar programer. Zato vam predstavljam nekoliko savjeta koji mogu da vam pomognu u učenju programiranja.

Nisu svi koji su pokrenuli uspješne poslove i zaradili milione "otkačeni studenti", neki su tek u pedesetim ostvarili svoje ideje. Svima je zajedničko da nisu odustajali i izbjegavali poslovne zamke.

Kad vidi Marka Zakerberga, koji je već u dvadesetima stvorio jednu od najvećih kompanija na svijetu, svako ko je navršio tridesetu ili je i stariji od toga može se osjećati frustrirano.

Međutim, ne bi to trebalo da vas dovede do toga da posumnjate u svoje sposobnosti, jer mnogo je i onih koji uspjeh doživjeli tek u srednjem, pa i kasnijem dobu. Puno je primjera ljudi koji su do tridesetih godina radili neki sasvim običan posao sa skromnim prihodima, koji nije imao nikakve veze s onim što ih je učinilo uspješnima.

Na primjer, Mark Kuban, američki biznismen kojeg je „Forbs“ nedavno procjenio na 3,5 milijardi dolara, do svoje 24. bio je barmen. Slavni glumac Harison Ford u tridesetima je bio stolar, a autorka serijala knjiga o Hariju Poteru DŽ. K. Rouling bila je samohrana majka.

Ukratko, koliko god godina imali, poenta je uvijek ista: Dobar posao počinje s idejom. Ono što razlikuje ljude koji su napravili nešto od svog života je njihova spremnost da svoju ideju sprovedu u djelo. Ako imate ideju zbog koje biste možda napustili trenutni posao da biste radili za sebe, morate biti spremni na akciju i imati na umu da stvari treba preduzimati brzo.

Vrbas je rijeka koja izvire ispod planine Zec (planina kod Fojnice) i nakon 250 km dugog toka se ulijeva u rijeku Savu kod Srpca, na 96 metara nadmorske visine.

Površina sliva ove rijeke iznosi oko 5.900 km² i na njenim obalama živi oko 500 hiljada stanovnika. Prije Banje Luke, Vrbas prolazi kroz kanjon i brojne klisure, koji su zaštićeni Zakonom o zaštiti prirodnih vrijednosti iz 1955. godine.

Teče kroz: Skopljansku kotlinu, Vinačku klisuru, Jajačku kotlinu, kanjonsku dolinu Tijesno, Banjalučku kotlinu a donjim tokom preko svoje makroplavine Lijevče polje.

Sliv je izduženog oblika dužine 150 km i prosječne širine 70 km. Ima 36 direktnih pritoka dužih od 10 km, a najznačajnije su Pliva, Ugar, Crna Rijeka i Vrbanja. Sliv rijeke Vrbas u gornjem toku čine mnogobrojne manje rijeke: Pritoke Vrbasa su i Desna, Tušnica, Trnovača, Kruščica, Bistrica, Bunta, Vileški potok (Vileška rijeka), Vesočnica, Poričnica, Vitina (Vitinska rijeka), Duboka, Prusačka i Oboračka rijeka i Semešnica.

Verzionisanje koda najčešće je korišćena disciplina ALM-a. Mnogi razvojni timovi kojima je pojam ALM-a potpuno nepoznat koriste neki od alata za verzionisanje koda. Verzionisanje, odnosno spremanje koda u središnji repozitorijum u kojemu se bilježi svaka promjena kroz istoriju, jedna je od rijetkih opšteprihvaćenih dobrih praksi u razvoju softvera svih vrsta i namjena.

Izvorni kod je centralni dio svake aplikacije. lzgubite li popis vaših zahtjeva ili rezultate testiranja, još uvijek ćete imati projekat koji razvijate. Možda nećete najbolje moći upravljati daljnjim razvojem svoje aplikacije, ali bar nećete izgubiti ono što je do tada napravljeno. Gubitkom izvornog koda izgubili ste temelje vašeg projekta.

Nema koda, nema aplikacije! Zato je opravdano reći da je verzionisanje koda temeljna disciplina ALM-a i najčešće prvi korak u stvaranju dobro organizovnog razvojnog projekta.

Nije dovoljan, ali je sigurno neophodan uslov za usvajanje ALM-a u razvojnom timu. Preuzmi zadnju verziju (get), označi datoteke koje namjeravaš promijeniti (check-out), nakon izvršenih promjena vrati ih u sistem (check-in) - to su tri osnovne akcije svakog sistema za verzionisanje.

Kod nekih alata međutim akcije check-out i check-in objedinjene su u jednu. U alatu SubVersion takva se akcija naziva commit. Terminologija se razlikuje od alata do alata, ali su principi poprilično slični. Ko je stekao praksu s jednim alatom, vrlo lako će se naviknuti i na drugi.