Osnovnih škola u Republici Srpskoj je nešto ispod 700. Od tog broja, otprilike njih 400, mahom na periferiji, nemaju priključak na internet.

U narednom periodu planirano je uvođenje interneta u sva područna odjeljenja i obezbjeđivanje dovoljnog broja računara.

Problem broj 1:

Ako pitate direktore škola da li je potrebno da ove ustanove posjeduju računare povezane na internet, svi će reći da jeste. Ako ih pitate da vam obrazlože zašto je to bitno, dobićete odgovor tipa:

"Jer to iziskuje savremeni način života" ili "Mora se biti u korak s vremenom" i sl.

Dakle, oni znaju da su moderne tehnologije potrebne ali ne i koji je njihov potencijal niti kako ga iskoristiti.

Padne mi mrak na oči kad se samo prisjetim koliko sam novca dao za instrukcije iz tada "mrske" matematike u osnovnoj, srednjoj školi i na fakultetu.

Kao da je juče bilo, išao sam u sedmi razred osnovne škole. Ljilja, nastavnica matematike, bi mi zamjerila da čak i poslije ovoliko godina kažem nešto o njenom podučavanju iz matematike. Sjedio sam u prvoj klupi, nakon što je zvonilo za početak časa, Ljilja je ušla, provjerila ko je je odsutan a onda svima rekla da otvore stranicu broj ... i da tu lekciju sami kod kuće naučimo. STJŽiK.

Nakon toga, pristupila je ispitivanju. Možda baš taj dan, prozvala je mene i zadala mi zadatak u kome sam trebao da dokažem Pitagorinu teoremu. Ja onako smušen i zbunjen - zablokirao sam. Pitala me je kako glasi Pitagorina teorema. Rekao sam joj:

Danas Aerodrom Banjaluka posluje najbolje od svog osnivanja. Pronađen je strateški partner RYANAIR. O potrebi za pronalaženjem strateškog partera pisao sam još 2015. godine. Sada već imamo redovne letove iz Banjaluke za Brisel, Štokholm, Memingen, Beograd, Berlin, a uskoro su najavljeni letovi i za Beč i Moskvu uz čarter letove za Grčku i Tursku preko turističke agencije Kontiki travel i nove destinacije koje se pripremaju već od septembra.

Šta mislite da li je vrijeme da se ide korak dalje? Bar u razmišljanju o krupnoj promjeni sadašnjeg izgleda zgrade Aerodroma Banjaluka, posebno u kreiranju novih pomoćnih sadržaja tj. proširenju funkcionalnih kapaciteta aerodroma. Postavlja se pitanje, zašto i kakvi novi kapaciteti trebaju banjalučkom aerodromu?

Razlog je procjena ruukovodstva aerodroma da će kroz ovaj aerodrom samo u ovoj godini proći 135.000 putnika a uvođenjem novih destinacija sigurno i mnogo više. Poslovni prostori na svim aerodromima su zamišljeni tako da su putnici prinuđeni da prođu kroz njegove pomoćne sadržaje da bi npr. došli do svog izlaza (Gate), odnosno do izlaza iz aerodroma, a sve sa ciljem da se što duže zadrže. Trenutni sadržaji banjalučkog aerodroma svojim putnicima ne nude - ama baš ništa, gdje bi putnici-posjetioci imali priliku da skrate vrijeme čekanja ukoliko je u pitanju vezali let, da se odmore, nešto kupe, ručaju, da se opuste, prespavaju i sl.

Nisam dugo šetao kroz Kastel, ne vodim tamo djecu jer im nemam šta pokazati. Ipak, neki dan smo ga obišli:

- Tata, za koliko otprilike će Kastel biti obnovljen?
- Stvarno ne znam.
- Reci otprilike.
- Pa otprilike za 30 godina.
- Ali ti ćeš tada umrijeti...

Za obnovu banjalučke tvrđave "Kastel" treba isuviše novca da bi ona ikad mogla biti obnovljena u pravom smislu te riječi. Čisto sumnjam da će obnovu, bar kakvu je ja zamišljam, doživjeti Generacija Y.

Porušene zidine, uništeni čitavi objekti, podrumi zatrpani gomilom smeća, urušeni i napukli krovovi, izvaljeni betonski blokovi, Mtelovo umrežavanje - samo su neki od "simptoma" Kastelove bolesti, za koje novca u budžetu jednostavno nema.

Ako pitate prosječnog engleza, kakva mu je bila prošla godina - reći će vam dobra. Tamo ako radiš, uglavnom dobro možeš i da zaradiš. Bregzit im je došao kao kiša prilikom sakupljanja sijena, što bi rekao Pero jbg. Mikić iz Bijeljine (2 miliona Youtube i Vimeo pregleda).

Kako trenutno stvari stoje, Ujedinjeno Kraljevstvo će izaći iz EU i Evropskog ekonomskog prostora (EEA), efektivno u 11 časova po vremenu Ujedinjenog Kraljevstva, 29. marta 2019. godine, bez sporazuma o povlačenju. lako još uvijek postoji velika neizvjesnost, pa sve velike kompanije preduzimaju proaktivne mjere za planiranje ove situacije i omogućavanje kontinuiranog pružanja roba i usluga. Jedna od ključnih oblasti koja će biti pogođena Bregzitom je oblast protoka podataka.

Zaštita podataka klijenta je od najveće važnosti svih velikih svjetskih kompanija koje pružaju usluge, a uključuju i obradu ličnih podataka. Kako bi se obezbjedilo poštivanje važećih zakona o zaštiti podataka, na dan kada Ujedinjeno Kraljevstvo napusti EU, sljedeći uslovi će stupiti na snagu:

Termin influenser se kod nas počeo masovno koristiti porastom popularnosti Twitter‑a i čitanošću blogova a kulminirao je pojavom Instagrama i modnih influensera. Engleski jezik definiše influensera kao osobu koja ima moć uticaja na druge ljude putem medija, bilo da će ga podstaći da kupi nešto, proba ili da nešto instalira. Rečeno na drugi način, influenseri predstavljaju osobe koje imaju tu moć da utiču na odluke drugih ljudi zbog njihovog stvarnog ili pretpostavljenog autoriteta, znanja ili položaja.

Slijedi lista nešto manja od 100 značajnih Twiter profila u kategoriji informacione tehnologije. Lista koju sam sastavio je nešto malo šira od osobe - influensera a sadrži i sve ostale izvore IT vijesti kao što su popularni portali, učionice, kompanije i sl. Sve navedeno zbog toga što smatram da sve to treba pomenuti a na vama je da izaberete samo osobe - influensere ili ako želite "cijeli paket" jer imate prijatelje :)

Neki od profila u listi nisu isključivo IT ali su u uži izbor ušli jer su u više navrata imali konstruktivne prijedloge, sugestije ili su objavili neku značajnu vijest iz IT biznisa. Ako smatrate da sam nekoga propustio ili da sam nekoga neosnovao naveo, posebno sa prostora bivše Jugostavije, napišite mi to u komentaru i vrlo rado ću ga dodati-ukloniti.

Da bi Twiter profil bio na ovoj listi treba da ispuni sljedeće uslove:

Imao sam priliku vidjeti iPhone, koga je koristio konsultant jedne velike svjetske IT kompanije i malo proletjeti kroz njegov meni. Ukratko - cca 150 instaliranih poslovnih aplikacija, uglavnom razvijenih od te iste IT kompanije, grupisanih u foldere prema namjeni. Sve mu trebaju - sve ih koristi. Čudo neviđeno.

U daljim razgovorima saznao sam da se u zavisnosti od funkcije koju obavljaš u toj kompaniji, dobiješ službeni iPhone sa predinstaliranim setom aplikacija za tu funkciju, koje si obavezan koristiti. Instalacija bilo koje aplikacije koja nije definisana pravilnikom ove kompanije o upotrebi službenog telefona niti je moguća niti dozvoljena.

Probao sam da provjerim da li je moguće uraditi ovako nešto na Androidu. Trenutni razvoj aplikacija u odnosu na pomenutih 150 je 20%, bar kad je ova kompanija u pitanju.

Sve ovo govori da je u poslovnom svijetu iPhone broj 1.

Sa druge strane, na ExYu prostoru, stanje je značajno drugačije, osim ako nisi zaposlen u ogranku neke velike svjetske korporacije.

Poslovni objekat - kružna raskrsnica kod šoping-centra "Delta planet", jedna od najvećih i najmodernijih u gradu i uskoro će biti puštena u rad.

Izgradnja ove raskrsnice, na ukrštanju istočnog tranzita i Ulice olimpijskih pobjednika, počela je u decembru prošle 2017. godine, a u nju je uloženo 5 miliona KM umjesto prvobitno planiranih 2,8 miliona KM.

Razlog zbog čega je cijena povećana je dopuna projektnog plana pa će tako kružna raskrsnica, posjedovati, pored replike Ajfelovog tornja, sa liftom i 555 stepenica koje vode do sjajnog vidikovca na visini od 100 m, imati i podzemne poslovne prostore i hodnike sa pokretnim trakama i stepeništem za pješake na sve četiri strane raskrsnice.

Naučno je dokazano da korisnici usluga mobilnog interneta više nemaju ni vremena ni živaca za kašnjenje učitavanja video i internet sadržaja na njihovim mobilnim telefonima. Takođe je dokazano da se nivo stresa kod ljudi povećava zbog kašnjenja u preuzimanju sadržaja ili kašnjenja u učitavanju web sajtova i video sadržaja a posebno kada imaju ograničeno vrijeme da završe neki posao.

Ovaj vid stresa uzrokuje da se rad srca korisnika mobilnih telefona ubrza u prosjeku za 38 % što je jednako nivou stresa prilikom polaganja ispita ili gledanja horor filma kada ste sami u kući :)

Mobilni internet je namjenjen korisnicima kojima treba internet konekcija gdje god da se nalaze i na bilo kom uređaju da ga koriste. Preko USB modema za laptope i računare ili preko vašeg mobilnog telefona. Narodski rečeno, to je na vašem telefonu konekcija putem "mobilnih podataka" a ne putem kućne ili komšijske Wi-Fi mreže.

Do današnjeg dana poznate su nam karakteristike 5 generacija mobilnih mreža. Posljednja je 5G. Da li znate da ukoliko bi imali dostupan 5G signal, koji se btw već koristi u nekim razvijenijim zamljama svijeta, da biste sa ovom (5G) mrežom mogli da skinete film Balkanska međa, veličine 2 GB (Full HD rezolucija) za čak 2 sekunde. Dobro ste pročitali. Pri tome sam uzeo 8 Gbps umjesto teoretskih 10 Gbps.

Pretvaranje lažnih vijesti i dezinformacija na internetu u oružje čini ozbiljnu bezbjednosnu prijetnju našem društvu.

Fenomen "lаžnа vijest" postаtаlа je globаlno populаrnа tek 2016. godine, tokom kаmpаnje zа аmeričnog predsjednikа, kаdа je Donаld Trаmp iznio tvrdnju dа je on zаprаvo njen tvorаc.

Ljudi su širili lаžne vijesti od pаmtivijekа, pа je još Vergilije zаpisаo dа "glаsine lete" (lаt. Fama volat). Lаžne vijesti mаsovno su korišćene u Prvom svjetskom rаtu, а nаkon njegа u korporаtivnoj industriji.

Ipаk, sа rаzvojem novih tehnologijа lаžne vijesti počele su dа proizvode mnogo više štete zа društvа nego rаnije. Kolinsovi leksikogrаfi, koji obrаđuju 8,5 milijаrdi riječi, tvrde dа se zloupotrebа ovog fenomenа povećаlа zа 365% od 2016. do 2019. godine.

Dolaskom proljeća, migrantska kriza ponovo eskalira. Posebno nakon pronalaska terorista među migrantima, brojnih tučnjava i napada migranata na građane FBiH te činjenice da se hiljade migranata iz Grčke kreće prema Evropskoj uniji a da smo im mi tu nekako na putu. Migranati koji se dovode u vezu s terorizmom smješteni su u Imigracionom centru u Istočnom Sarajevu i onemogućeno im je kretanje. Daljnje postupanje sa rizičnim migrantima tek treba biti utvrđeno.

Migranti dolaze iz Afganistana, Sirije, Iraka, Irana, Alžira, Maroka, Albanije, Egipta, Eritreje, Libije, Nigerije, Pakistana, Somalije, Šri Lanke a sve veći broj je onih čije je državljanstvo nepoznato ili je data lažna izjava o državljanstvu.

Vijesti vezane za krivična djela koje su počinili "Maloljetni migranti" više nisu rijetkost: