Dominantni doprinos istorijskom zagađivanju vazduha u Londonu bilo je sagorevanje uglja. Kroz 18. i 19. vijek, industrija uglja u Velikoj Britaniji naglo se širila, vođen ne samo ekonomskim rastom, već i povećanjem broja radne snage i poboljšanim mrežama distribucije (poput željeznica i plovnih puteva).

Povećanje potražnje i pad cijena uglja (cijene su gotovo prepolovljene između 1820. i 1850.) dovele su do brzog porasta nacionalne potrošnja uglja, koja je porasla sa 20 miliona tona 1820. na 160 miliona tona 1900. (osmostruko povećanje).

Pad zagađenja vazduha može se pripisati složenom kombinaciji faktora, uključujući ekonomsko restrukturiranje daleko od teške industrije, prebacivanje izvora energije i povećanu regulaciju životne sredine.

Smatra se da postoje tri primarna razvoja koja su dovela do tog pada.

Agilni Manifest (eng: Agile Manifesto) je uveo pojam agilnosti u razvoj software-a 2001 godine. Od tada, agilni pokret je, sa svim svojim vrijednostima, metodama, praksama, alatima, šampionima i praktičarima, značajno promijenio pejzaž moderne organizacije razvoja softvera.

Sa postankom agile pokreta, nastale su brojne agilne metode i okviri kao što su Scrum, Lean, Kanban, Extreme Programming (XP), Discipline Agile Development (DAD), Dynamic Systems Development Method (DSDM), Scaled Agile Framework (SAFe), itd. Iako je svaka od agilnih metoda i okvira jedinstvena u svom specifičnom pristupu, sve one dijele zajedničku viziju i osnovne vrijednosti koji potiču iz Agilnog Manifesta. Najpopularniji agilni framework današnjice je Scrum.

Kompanije koje prihvataju Agilne prakse prilikom isporuke proizvoda mogu lako izgubiti uvid u njihov stvarni cilj poboljšanja poslovne vrijednosti koju isporučuju, fokusiranjem na poboljšanje aktivnosti umjesto na poslovne rezultate.

Agilnost je sredstvo za postizanje cilja, a ne sam cilj. Cijela suština usvajanja agilnih praksi je u tome da se poboljšaju poslovne aktivnosti i posao u cjelini. Kada kompanije to izgube iz vida, menadžeri postavljaju pitanja koja izgleda razumno, ali koja mogu stvoriti neželjene posljedice. Neki primjeri takvih pitanja, ako radite u softverskoj kompaniji, su:

Kompanija CryoSave podgila je veliku prašinu i izazvala zabrinutost roditelja koji su im povjerili uzorak matičnih ćelija na čuvanje za potencijalno liječenje svoje djece. CryoSave je pod istragom švajcarskih vlasti koje su im oduzele licencu za rad zbog kršenja zakona te zemlje. Predstavništva u BiH, Srbiji, Crnoj Gori su zatvorena iako web sajt još uvijek radi. http://www.maticnecelije.com/

Prenosim važne informacije za porodice čiji su uzorci krvi iz pupčane vrpce pohranjeni od strane CryoSave AG osnovanim po švajcarskom zakonu u 65BChurerstrasse, 8808 Pfäffikon SZ, Freienbach, Švajcarska i upisana u trgovački registar kantona Schviz pod IDE brojem CHE-101.145.038.

Obzirom da je u toku stečaj CryoSave-a, pročitajte sljedeće informacije o uticaju ove situacije na Vaš ugovor (ukoliko ga imate sa njima).

Pokušajte odgovoriti na ova dva pitanja samostalno, prije nego se spustite na kraj teksta i vidite odgovore. Radi se o dva jednostavna pitanja za sve Product Owner-e i Scrum Mastere ili one koji će to postati.

Prvo: Šta biste kao Product Owner trebali da uradite usred Sprinta, kada tim za razvoj (Development Team) vam kaže da je sasvim izvjesno da neće dovršiti sve stavke iz Sprint Backlog-a na vrijeme (do kraja Sprint-a)?

1. Otkazaćete Sprint,
2. Uklonićete sporne stavke iz Sprint Backlog-a,
3. Pomoćićete timu za razvoj da prilagode svoj posao i ispune cilj sprinta,
4. Zatražićete od menadžmenta više sredstava za okončanje cilja.