fbpx

Definicija Big Dаtа: pojаm koji oznаčаvа velike i kompleksne setove podаtаkа, kod kojih trаdicionаlne аplikаcije zа obrаdu podаtаkа nisu primjenljive. Te skupove podаtаkа kаrаkterišu rаznovrsnost formаtа, velike brzine obrаde i pristupа i veliki obim informаcijа.

Takođe, Big data podrazumjeva i projektovаnje i reаlizаciju infrаstrukture i servisа zа sklаdištenje velikih količinа podаtаkа, njihovu pretrаgu, аnаlizu, dijeljenje i vizuelizаciju.

Termin Big dаtа se često podrazumjeva upotrebu predikаtivne аnаlitike ili drugih nаprednih metodа zа izdvаjаnje vrijednosti iz podаtаkа, а ne sаmo nа određenu veličinu skupа podаtаkа.

Big dаtа kao koncept kаrаkteriše korišćenje nerelаcionih bаza podаtаkа umjesto relаcionih. Primjer su Google Bigtаble koji možete besplatno probati na ovoj adresi: https://cloud.google.com/bigtable/ i Amаzonov Dynаmo na adresi: https://aws.amazon.com/dynamodb/.

Jedno od Open Source softverskih rješenjа zа infrаstukturu Big Dаtа je Hаdoop koju koristi Republika Irska u svojoj poreskoj administraciji. Pogledajte detalje o ovom projektu na adresi https://hadoop.apache.org/ a tu je i link do besplatnog treninga: https://www.guru99.com/bigdata-tutorials.html

Ključni indikator performansi KPI (eng: Key Performance Indicator) služe za mjerenje uspješnosti organizacije, ili jednog dijela organizacije (cost centar, aktivnost i sl). KPI treba da bude vezan za strateške ciljeve kompanije:

  1. Finansije,
  2. Tržište,
  3. Procesi,
  4. Ljudi.

Kada vodite kompaniju, postoji nekoliko ključnih ciljeva (gore navedeni). Sa druge strane, radnik na proizvodnoj traci ne može da razumije "visoku filozofiju" i njemu treba spustiti ciljeve na njemu razumljiv način (KPI).

Definicija: KPI – jeste mjera koja pokazuje koliko dobro organizacija ili pojedinac radi u odnosu na osnovne ciljeve. Posmatrajte ih kao znakove. Oni vam pokazuju gdje se nalazite na vašem putu i pomažu da identifikujete put kojim treba da krenete da biste ostvarili svoje poslovne ciljeve.

Gdje druge nego u Švajcarskoj. Orijentir grada Berna je Clock Tower (Zitglogge). Mnogi ljudi se okupe ispred a samo rijetki imaju priliku i ući unutar Satnog tornja kako bi gledali ručno napravljeni mehanizam časovnika iz 16. vijeka koji još uvijek izvode svoj jedinstveni spektakl sa neverovatnom preciznošću.

Iz unutrašnjosti Clock Tover-a možete korak po korak slijediti kretanje časovnika.

Osim toga, možete uživati u prekrasnom pogledu na ulice i kantine u glavnom gradu.

Samo zbog vas, donosim vam snimak ovog jedninstvenog drevnog tehnološkog spektakla:

Tehnologija koja će vjerovatno imati najveći uticaj na narednih nekoliko decenija je stigla. To nisu društveni mediji. To nisu veliki podaci. Nije u pitanju robotika. Čak nije ni vještačka inteligencija. Iznenadiće vas saznanje da se radi o tehnologiji koja je u osnovi digitalnih valuta kao što je bitkoin. Naziva se Blockchain (srp: Blokčejn).

Nije najzvučnija riječ na svijetu, ali vjerujem da je to sljedeća generacija interneta, i da daje velika obećanja svakom poslu, svakom društvu i svakome od vas pojedinačno.

Proteklih nekoliko decenija, imali smo internet informacija. Kada vam pošaljem email, fajl Power Point-a ili bilo šta, zapravo vam ne šaljem original, već vam šaljem kopiju. To je sjajno. To je demokratizovana informacija. Međutim, kada se radi o imovini - o stvarima kao što je novac, finansijska sredstva kao što su akcije i obveznice, poeni za lojalnost, intelektualna svojina, muzika, umjetnost, birački glasovi, kredit za ugljenik i ostala sredstva - slanje kopije je veoma loša ideja. Ako vam pošaljem 100 dolara, vrlo je važno da novac više nije kod mene.

To su kriptografi dugo nazivali problem "dvostruke potrošnje".

Danas se potpuno oslanjamo na velike posrednike kao što su banke, vlada, velike kompanije društvenih medija, kompanije za kreditne kartice itd. da bismo uspostavili povjerenje u našu ekonomiju. Ovi posrednici izvršavaju logiku svih poslova i transakcija svake vrste razmjene, od dokazivanja autentičnosti, identifikacije ljudi, do kliringa, izmirenja i vođenja evidencije. Sve u svemu, prilično dobro obavljaju posao. Međutim, postoje problemi u porastu.

Оrganizacija Startap-a jedna je od formi koja će učiniti ovaj svijet boljim. Ako uzmete grupu ljudi, date im dovoljan udio u kompaniji i organizujete ih u Startap, možete otključati ljudski potencijal na način koji nikad ranije nije bio moguć.

Podstaći ćete ih da postignu nevjerovatne stvari.

Ali ako je organizacija startapa toliko dobra, zašto toliko njih propadne? To je ono što je neophodno saznati kao i šta je najbitnije za uspjeh startapa.

I želio sam da probam sistemski pristup, izbjegnem oslanjanje na instinkt i potencijalno pogrešne pretpostavke od toliko kompanija koje sam vidio tokom godina.

Želio sam da saznam ovo jer sam pokretao biznise još otkad sam imao 12 godina kada sam prodavao slatkiše na autobuskoj stanici srednje škole, preko srednje škole, kad sam pravio uređaje na solarni pogon, do fakulteta, kad sam pravio zvučnike. A kad sam diplomirao na fakultetu, pokretao sam softverske kompanije. I prije 20 godina sam pokrenuo Idealab, i u tih 20 godina smo pokrenuli preko 100 kompanija, mnogo uspješnih, i mnogo krajnje neuspješnih. Naučili smo mnogo od tih neuspjeha.

Stoga sam probao da sagledam faktore koji su najviše uticali na uspjeh i neuspjeh kompanije. Zato sam razmotrio ovih pet.

Digitalna transformacija sa svojom sposobnošću optimizacije procesa, smanjenja troškova i povećanja ponude usluga donosi revoluciju na domaće i evropsko tržište rada.

Digitalne tehnologije koje brzo napreduju već se intezivno koriste u stotinama branši, uključujući poljoprivredu, zdravstvo, transport i komunikacije, obrazovanje, trgovinu, kućnu automatizaciju, logistiku itd. Potražnja za informatičkim kadrovima iz dana u dan rapidno raste. Prema podacima Evropske komisije 9 od 10 poslova u skorijoj budućnosti će zahtijevati poznavanje i upotrebu digitalnih vještina.

Međutim, 169 miliona Evropljana starosti između 16 i 74 godine, njih 44 % – nema potrebne digitalne vještine. To znači da su prednosti koje digitalizacija može podstaknuti doslovno ugrožene jer države članice ne uspijevaju proizvesti dovoljno informatičkih kadrova. Dodatno pogoršava situaciju činjenica da se zbog brzine razvoja informacionih tehnologije taj jaz još produbljuje. Predviđanje od 500.000 nepopunjenih poslova u IT sektoru EU do 2020. vrlo je realno i prijeteće.

Ljudski glas: to je instrument koji svi sviramo. To je, vjerovatno, najmoćniji zvuk na svijetu. Jedini je koji može da pokrene rat ili kaže "Volim te". Ipak, mnogo ljudi je iskusilo, da kada govore, ljudi ih ne slušaju. A zašto je tako? Kako možemo da govorimo svemoćno da bismo promjenili nešto na svijetu?

Volio bih da predložim da postoji mnogo navika od kojih moramo da se klonimo. Za vaše zadovoljstvo, sastavio sam sedam smrtnih grijehova govora. Ne zavaravam se da je ovo konačna lista, ali mislim da su ovih sedam, veoma krupne, navike pred kojima svi možemo pokleknuti.

Dobrodošli

Hvala Vam što ste izabrali posjetiti moj web sajt.

Na njemu ćete naći stvari koje volim:

  • podatke o meni,
  • mojoj domovini, Republici Srpskoj,
  • mojoj opsesiji, Informacionim tehnologijama i
  • sitnicama koje život čine ljepšim.

Naravno, vidjećete i nešto što se nalazi između redova, moju ljubav i trud da ovaj sajt i komunikaciju prema Vama učinim originalnom, korisnom i atraktivnom i obećanje da neću prestati da se trudim.

Ukoliko nađete da Vam je ova posjeta koristila u bilo kom pogledu, napišite mi to, veoma ćete me obradovati.

Srdačan pozdrav i uživajte u životu!

Dejan MAJKIĆ

Prijatelji sajta

Riješite današnji problem

Igrajte šah - Play chess online