Već sada nedostatak kvalitetnih IT kadrova i u privatnom i u javnom sektoru predstavlja ozbiljan problem. Dodatno, kada bi smo imali npr. strategiju da informatička djelatnost postane izvozna grana i da bude važna djelatnost od koje se dobro živi - nedostatak kvalitetnih kadrova bio bi ozbiljno ograničenje.

Hipotetički, zamislite da se pojavi neka ozbiljna investicija i ovog trenutka nam zatreba 1000 ili više informatičara - njih jednostavno nema. Školovanje traje predugo, pruža uopšteno znanje pa je kvalitetna obuka uz rad neophodna. Školovanje  kadrova treba da bude dio strategije. Kad izrađujete strategiju morate znati gdje želite stići i šta vam  za to potrebno.

Ako je imate ali ne znate šta želite sa tom industrijom onda ne možete pripremiti ni profile ni dovoljno potrebnih kadrova.

E sada, ako imate kvalitetne IT kadrove, da li ih plaćate dovoljno?

Novi letovi na tri evropske destinacije sa banjalučkog aerodroma u svega dva mjeseca pokazali su se veoma uspješnim. Direktor Međunarodnog aerodroma Banjaluka Duško Kovačević kaže da u ovoj godini sa irskom kompanijom "Rajaner" očekuju i do 130 hiljada putnika. Rasporodaju se skoro sve karte, barem prema podacima kojima se kompanija pohvalila prošlog mjeseca. U banjalučkom aerodromu se nadaju da će zato i proširiti ponudu za nove destinacije.

"Ja očekujem da se ta popunjenost kreće oko 94 odsto. To je isto jedan znak da su naši putnici, naši građani, veoma zainteresovani, što je za nas isto jako dobra informacija. Nama je veoma stalo da i u ovoj godini, da bude veći broj destinacija. U svakom slučaju kompanija je ta koja će to odlučiti, ali naš je cilj da se povećava broj putnika i ja smatram da će nas i ove godine "Rajaner" obradovati sa nekim novim destinacijama," kaže Kovačević.

Od trećeg aprila iz Banjaluke kreće i let za Berlin, i to dva puta sedmično. Najvjerovatnije je, kažu u banjalučkom Aerodromu, da će "Rajaner" uspostaviti i let za Beč.

Ovu aktuelnu temu započećemo sa konkretnim primjerom Sanje Đorđević, specijalistom prodaje u jednoj kompaniji.

"Ne vrijedi mi da ulažem u skup alat, mašine! Znaš kakvi su majstori?! Ne čuvaju, ne paze, nije ih briga uopšte za imovinom firme", priča vlasnik kompanije od preko 200 zaposlenih u proizvodnji.

"Ako nađem način, da smanjimo broj odlazaka na servis i povećamo produktivnost, imamo li dogovor da kupuješ od nas onda?", pita Sanja.

"Naravno! Kako!"

"Koliki je povrat investicije mašina - ROI a koliko je garantni period?"

"ROI je godinu dana, možda i kraće, ali znaš kako je u Srbiji, raditi. Garantni rok 3 godine, ali ne uključuje fizička oštećenja i ukradene dijelove."

"Hajde da počnemo sa 5 najboljih radnika, koje trenutno imaš i sa 5 onih čije mašine najčešće idu u servis. Reci im da ćeš kupiti nove mašine i da će nakon isteka garantnog roka, te mašine biti njihove. Može?"

"Dogovoreno. Možeš li im ti to reći?"

Stojim ispred 200tinjak zavarivača i bravara i pričam im kako će dobiti od vlasnika dobre mašine nakon 3 godine rada.

Neverica. Hoće na papiru dokaz. Obećavamo dokaz. Dobijaju i papir i mašine!

Znate šta se desilo?

Kompanija RT-RK je jedna od najvećih IT kompanija samo u Srbiji trenutno zapošljava više od 1.000 ljudi, sa kancelarijama u Novom Sadu i Beogradu. Prosječna ocjena na Joberty-u je 3.8 (max 5) na osnovu 14 utisaka korisnika.

Prenosimo iskustvo jednog medior Software Developera:

“Izazovno i kreativno iskustvo u sjajnoj atmosferi

Radio sam na one-off small-scale projektu gdje je RT-RK zadužen za dizajn hardvera i softversko rješenje koje uključuje dijelom unaprijed poznate algoritme za obradu podataka. Radio sam u timu kompetentnih i motivisanih ljudi, sa veoma konstruktivnim stavom prema projektu.

Imao sam veoma široku slobodu u definisanju načina na koji ću završiti ono što mi je povjereno. Hardver za koji se u toku rada pokazalo da je potreban nabavljen je u najkraćem roku. Atmosfera kolegijalna, drugarska, profesionalna.

Pogledajte i ostale pozitivne i negativne komentare:

Komunikacione mreže sastoje se od dva osnovna djela:

• Pristupna infrastruktura: žica od centrale do utičnice u zidu vašeg stana, firme ili institucije. Bakarna žica ili optičko vlakno FTTH (Fiber To The Home).
• Kad optikom međusobno povežete sve centrale, dobili ste "Backbone". "Backbone" mreže prostiru se između gradova.

Svaka moderna država mora da ulaže u svoju-sopstvenu Informaciono-komunikacionu infrastrukturu, posebno kada će joj se to na kraju isplatiti. 

Republika Srpska, gradovi i opštine, javna i privatna preduzeća, domaćinstva i možda neki novi ISP, zainteresovani su za izgradnju Backbone mreže nove generacije i to od Novog Grada to Trebinja.

Procjenjuje se da trenutno javne institucije troše izuzetno velike sume novca za zakupe simetričnih veza od telekom operatera (MPLS) ili asimetričnih (ADSL...). Ova činjenica i nije bila "toliko" važna dok je Telekom bio u vlasništvu Srpske, ali danas je to izuzetno važno, sutra će biti još više.

Pre jedno dva meseca bio sam na razgovoru za posao u IT kompaniji Penta na Novom Beogradu, gde me je pozvala HR regruterka Milica Bojić kroz LinkedIn poruke.

I posle obećavajuća 2 časa (a zakazano 45 min) prijateljskog razgovora o svemu, više se ne javiše.

Ja i nisam aplicirao za posao, nego došao na insistiranje regruterke kroz poruke, znate kako to ide, "da se upoznamo". Zato se i nisam razočarao, nego me usred noći razbudiše komarci i ležim dokon i nešto se odjednom setih one ekipe. Pokazali su mi prostor, upoznali me s timom i ispričali mi o projektu. Prijateljski smo se rastali uz osmehe i obećali čuti za nekoliko dana, ali posle toga ni glasa.

Teško je dati dobar odgovor na ovo pitanje ali treba o njemu razgovarati svaki dan, svi kome je do ovog stalo jer je odliv IT stručnjаkа iz Republike Srpske i iz privatnog i iz javnog sektora, dostigаo je zabrinjavajuće razmjere.

Ovaj trend neophodno je dа se HITNO sistemski zаustаvi ili bаr dа se pronađe način da se znаčаjno uspori.

Prisjetimo se kako je bilo u vrijeme bivše Jugoslavije. Nekada su za državu radili najsposobniji kadrovi, radeći na razvoju savremene (vojne i civilne) tehnike sa kojom smo se svi ponosili. Danas to nije tako. Danas, preostali stručnjaci uglavnom rade za strane države i na tuđim razvojnim projektima, umjesto za našu državu i na našim projektima jer velikih poslovnih izazova kod nas nema. Samim tim, nezаinteresovаnost kvаlitetnih IT stručnjаkа zа konkurse koje raspisuje javna uprava je veoma prisutna.

Nekoliko je rаzlogа zа ovаkvo stаnje:

1. Povećаnа potrаžnjа zа IT stručаnjаcimа kаko u Republici Srpskoj, tаko i u zemljаmа u okruženju, аli i šire,
2. Izmeću 500 KM i 1000 KM mаnje plаte nego u domaćim IT kompanijama, a pogotovo na plate IT stručnjaka u zemljama regiona i šire (između 500 EUR i 1000+ EUR). Ovo je Analiza prosječnih plata programera u Hrvatskoj za 2019. pa sami uporedite plate,
3. Nemogućnost аdekvаtnog stručnog usаvršаvаnjа,
4. Jednаkа plаtа zа sve zаposlene u IT-u bez obzirа nа doprinos, iskustvo, angažman,
5. Nemogućnost redovne stimulаcije zа IT stručnjаke koji omoguće uštede i zаvrše poslove koje nisu strogo u opisu njihovog rаdnog mjestа,
6. Obаvljаnje poslovа koji nisu u uskoj vezi sа ITjem (po principu kad ne znaš ko bi mogao, hajTI),
7. Nema mogućnost zа nаpredovаnje.
8. Nema velikih razvojnih projekata - velikih izazova.

Šta nam je činiti...