U iščekivanju da prođu nikad duža 24 časa dok se neki moji sajtovi ne propagiraju na mreži-servisu za distribuciju ili dostavu sadržaja CloudFlare, donosim nekoliko informacija o njemu i mojim očekivanjima o istom.

CloudFlare (content delivery network - CDN) je sistem distribuiranih servera (mreža) koji isporučuju web sajtove i drugi web sadržaj krajnjem korisniku, na osnovu GEO - geografskih lokacija korisnika, porijekla web sajta i servera za dostavu sadržaja sa ciljem da se sadržaj učita bezbjedno i brzo.

Da biste kreirali obrazac tj. formu u programu Microsoft Word, koji drugi mogu popuniti i to samo u poljima koja ste omogućili za popunjavanje a da ostatak dokumenta bude zaštićen od izmjena, počnite sa templejtom i dodajte kontrolu sadržaja. Kontrole sadržaja uključuju stvari kao što su:

• check box,
• tekt box,
• datumsko polje i
• padajuće liste.

Ako ste upoznati sa bazama podataka, ove kontrole sadržaja mogu čak biti povezane sa podacima. Stvaranje oblike za popunjavanje počinje sa šest osnovnih koraka. Prođimo kroz njih u kratkom uputstvu na engleskom jeziku samo zbog toga što je i vaš MS Office siguran sam, na engleskom jeziku:

U današnje vrijeme dobra projektna ideja u kratkom roku nekoga može učiniti milionerom, društveno odgovornim uzorom ili uspješnim inovatorom ali do finansijskih sredstava za njenu realizaciju je jako teško doći.

Crowdfunding (eng: crowd - grupa i eng: funding - finansiranje) kroz dobro koncipiranu kampanju putem poznatih internet platformi pruža mogućnost sticanja željenog početnog kapitala.

Ljudi sa bilo kog kraja svijeta tzv. backer-i koje je vaša ideja zainteresovala žele da podrže kampanju i da ulože u vaš projekat obezbjeđujući potreban kapital.

Vrste crowdfunding-a

Razlikujemo nekoliko vrsta crowdfunding-a:

1. Donatorski (donation-based) crowdfunding funkcioniše tako što pokretač kampanje objavi kolika svota mu je potrebna i detaljno obrazloži za koju svrhu, a potom mu backer-i doniraju sredstva bez očekivanja da će nešto dobiti zauzvrat. U širem kontekstu, ovaj vid grupnog finansiranja značajan je za čitavu zajednicu i najčešće se koristi za razvoj društveno korisnih projekata.
2. Crowdfunding baziran na nagradama (reward-based) je najpoznatiji vid ove vrste finansiranja, zato što dvije najrasprostranjenije platforme Kickstarter i Indiegogo, funkcionišu na ovaj način. Ovde se u zamjenu za finansijsku podršku nudi nagrada eng: perk. Perk-ovi su raspoređeni u nekoliko vrijednosnih kategorija, od onih simboličnih poput bedževa ili majica, pa sve do vrijednih nagrada poput pametnih uređaja.
3. Crowdfunding baziran na udjelu (equity crowdfunding) nudi mogućnost backerima da kroz pružanje finansijske podrške postanu akcionari i najpogodniji je za ulaganje u preduzeća u začetku. Jedna od ovakvih plaformi je i Funderbeam.
4. Crowdfunding baziran na pozajmicama (lending-based) je vrsta onlajn pozajmljivanja sa manjim kamatama nego u bankama i uglavnom sa većom zaradom nego kod regularne štednje. Ovo tržište crowdfunding-a je nekoliko puta veće od ostalih crowdfunding tržišta zajedno.

DEFINICIJA: Prekvalifikacija podrazumjeva sticanje novih vještina, znanja, tj. kvalifikaciju za novo zanimanje, na osnovu prethodno stečene školske spreme - zvanja.

Generalno gledajući, prekvalifikacija podrazumijeva određeni period vremena u kome se uči za novo zvanje a samim tim i novi profesionalni identitet.

Motivi za prekvalifikaciju u određeno zanimanje su različiti, bilo da je došlo do gubitka posla ili traženje boljeg. Pored toga, kada ne radite u vašoj struci duži niz godina gubite profesionalni identitet vezan za stečeno zanimanje. U tom slučaju, prekvalifikacijom u neko zanimanje se stiču nova znanja i vještine koje ste već praktično stekli radeći poslove u okviru drugog zanimanja.

Ukoliko planirate da plasirate neki proizvod ili uslugu, a ne znate kakvo je stanje na tržištu kada je riječ baš o takvim proizvodima i uslugama, odnosno njihovim korisnicima, u problemu ste.

Da se ne bi desile komplikacije zahtjevnog procesa plasiranja proizvoda ili usluga na neistraženo tržište, sprovodi se analiza tržišta.

Analiza tržišta je sastavni dio svakog poslovnog (eng: biznis) plana. Pored navedenog analiza tržišta je i glavni razlog za izradu poslovnog plana. Ovu analizu trebate uraditi bez obzira da li osnivate svoj novi biznis ili želite da unapredite postojeći. Tržište je u kontinuiranoj promjeni, a ono što svaka firma koja namjerava da opstane mora da čini jeste praćenje tih promjena i prilagođavanje istim.

Kada sprovodite analizu tržišta za sopstveni biznis, fokusirate se na potencijalno tržište na kojem želite da poslujete. Generalno posmatrajući tržište je mnogo šire od onog dijela koji vi zahvatate. To su svi oni komitenti koji će prije ili kasnije postati korisnici vaših proizvoda/usluga, oni koji bi to mogli postati i oni koje treba da privučete i njima se bavite.

Na primjer, ako otvarate restoran, neće vas zanimati samo ljudi koji posjećuju restorane, već i oni koji, na primjer, žive u blizini. Ili, ako se bavite prodajom računara, vaše je tržište ogromno i uključuje fizička i pravna lica, odnosno razne ljude i institucije. Što bolje poznajete svoje tržište, to je i veća šansa da ćete znati uspješno da plasirate svoje proizvode ili usluge.

Ženiš se pre tridesete, jer tako treba.
Normalan si.
Imaš dvoje dece.
Diplomu.
Posao.
Račune za struju.
Račune za telefon.
Letovanje od deset dana.
Možda 15.
Escape weekend u Beč.
Plus zdravstveno osiguranje.
Plus životno osiguranje.
Penzijsko osiguranje.
Račune za grejanje.
Žuriš kući iz kancelarije.
Danas je nedelja.
Vodiš ljubav svake druge nedelje.
Sa ugašenim svetlom.
Mirno.
Misionarski.
Nekada i četvrtkom kada ti otkaže psihijatar.
Budi normalan.

Ideja pokretanja sopstvenog biznisa želja je ili težnja velikog procenta radnih ljudi u Republici Srpskoj. Pitanje toga da li će ona ostati samo želja, postati težnja ili će se, u krajnjem (i najboljem) slučaju, ostvariti u formi onoga što nazivamo “privrednom djelatnošću” zavisi od mnogo faktora.

U moru tih faktora, specifičnih i drugačijih za svakoga od nas, postoje neki koji su nam svima zajednički, i - nisu tako dobri. To su loša informisanost i strah od administrativnih peripetija. Iz ugla grupe prijatelja, koja je sa “nulte” tačke, sa Kafkinim strahom u kostima krenula na ovaj put, a koja danas iza imena biznisa, smišljenog za kafanskim stolom, ponosno nosi taj famozni “d.o.o.”, ovim tekstom ćemo pokušati raspetljati čvorove, pojasniti procese i, u krajnjoj liniji, pokušati pomoći nekome od vas da uspješno pokrene i registruje svoj biznis.

Pri registraciji firme u Republici Srpskoj, najčešće biramo između dvije opcije: društvo sa ograničenom odgovornošću (D.O.O.) ili samostalni preduzetnik (S.P.).

Razlike su velike, i vrlo ih je bitno znati.

Društvo sa ograničenom odgovornošću je jedna od vrsta privrednih društava, definisanih Zakonom o privrednim društvima Republike Srpske. U pravnom smislu, D.O.O. je pravno lice, a odgovornost osnivača za obaveze D.O.O. je samo do visine osnivačkog uloga.

Sa druge strane, S.P. je fizičko lice koje obavlja jednu od preduzetničkih djelatnosti definisanu Uredbom o preduzetničkim djelatnostima objavljenom u Službenom glasniku Republike Srpske, a odgovornost za obaveze iz poslovanja snosi cjelokupnom svojom imovinom.