Dobro došli, moje ime je Dejan Majkić i u ovom tekstu glavna uloga je Product Owner u Banjaluci.

Zamislite sljedeću situaciju. Otvoreno je novo radno mjesto za Product Owner-a u nekoj kompaniji jer je prethodni napustio kompaniju. Prijavili ste se na konkurs i izabrani ste za ovu poziciju.

Šta mislite, kako da počnete. Nova kompanija, nova uloga, novi proizvodi, novi poslovni procesi, novi ljudi, puno nepoznati stvari. Jedino je plata poznata donekle :)

Neka od pitanja koja će novog Product Ownera dočekati su:

1. Na koji način se može nastaviti gdje je stao stari Product Owner npr. na kraju jednog od nekoliko budućih Sprintova?
2. Na koji način se može brzo upoznati proizvod nad kojim ćeš obavljati ulogu Product Ownera do tog nivoa da ga upoznaš do detalja?
3. Kako da što prije imaš predstavu budućeg Plana razvoja proizvoda (Product Roadmap), Plana puštanja novih verzija proizvoda u produkciju (Product Release Plan) ali i viziju razvoja kompanije u cjelosti?

Evo nekoliko savjeta:

Korisnička priča (eng: User Story) i Funkcionalni zahtjev korisnika (eng: Functional requirement) su uobičajeni pojmovi koji se koriste u softverskoj industriji. Ali šta su oni? Da li su drugačiji ili je to potpuno ista stvar? Odgovorićemo na ova pitanja u ovom postu.

Šta je Korisnička priča - User story?

Korisničke priče su kratki opisi funkcionalnosti iskazanih iz perspektive korisnika. Fokus je na zašto i kako korisnik komunicira sa softverom. Korisnička priča je u osnovi definicija visokog nivoa onoga što softver treba da bude u stanju da radi. Obično se svaka povratna informacija ili zahtjev koji potiče od preduzeća ili krajnjeg korisnika može napisati kao korisnička priča.

To se radi na stikeru dimenzija 5x12 cm i stavljaju se na tablu, tako da opis (Description) ide na prvu stranu a detalji (Acceptance criteria) iza. Nakon toga slijedi diskusija o svakom pojedinačnom, izbacivanje ili dodavanje novih i redanje po prioritetima.

Dobra korisnička priča napisana je jednostavnim jezikom i govori o razlogu i očekivanim prednostima određenog područja softvera. Obično slijede templejtu kao što je ovaj:

Ići dalje, opstati i preživjeti. Lijepo je pročitati ovakvu iskrenost jednog preduzetnika jer to i jeste život, pun ruža i trnja. Hvala ti što si ovo podijelio sa nama. Svakome ko se usudio da krene stopama sopstvenog preduzetništva - kapa dole:

Ovog mjeseca sam napunio dvije preduzetničke godine :)

I kakve su to dve godine bile, pitam se ja? Da li bi ih ponovio?

Teško pitanje.

Učešće djece i omladine u igrama na sreću je problem kojem kod nas još nije poklonjena dovoljna pažnja, u smislu edukacije građana i djece o štetnim posljedicama koji učešće u ovim igrama sa sobom nosi.

Sa druge strane, važno je napomenuti da je ilegalan novac najlakše u promet pustiti upravo kroz kladionice. Vlasnike kladionica ništa ne sprečava da prikažu da su tokom dana imali stotine uplata, u iznosima koji sami odrede. Praktično, otvorena mi je mogućnost da ilegalan novac mogu prikazati kao uplate kladioničara i vrlo efikasno, takav novac stave u legalan promet.

Upravo zbog toga, organizatori kladioničarskih igara, shodno principu pravičnosti i zakonitosti, u smislu odredbi Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti ("Službeni glasnik BiH", broj: 47/14 i 46/16) obveznici su preduzimanja mjera za otkrivanje i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.