U posljednjih 25 godina broj klasičnih filijala preko kojih banke rade sa mušterijama širom Evropske unije, vrtoglavom brzinom se smanjuje. Tako je recimo Credit Suisse ugasila u posljednjih dvadesetak godina više od 45 filijala a kod Rajfajzen bank od 1.149 danas sa klijentima radi svega 977 klasičnih filijala (sa šalterima).

Eksperti i bankari predviđaju da će se pomenuti trend galopirajućom brzinom razvijati i narednih godina a kao osnovni uzrok navodi se razvoj IT tehnologija i „primetni konformizam klijenata koji vole sve poslove vezane za plaćanja da završavaju udobno zavaljeni u fotelje“ i posredstvom on-line bankinga.

Kod mlađe populacije, starosne dobi do 40 godina, tvrde eksperti, uočljivo je da „sve rade u hodu“ pa tako i operacije plaćanja ili kupovine. Najčešće je to putem aplikacija za mobilne telefone.

Na sreću, kažu bankari, „šalterski rad sa klijentelom neće izumrijeti ni narednih 10 -15 godina ali će svakako biti daleko manjeg obima nego ranije. Kod starijih građana primjetno je nepovjerenje u elektronske vidove komunikacija te postoji još uvijek visoko izražena potreba za ličnim konsultovanjem sa bankarskim službenicima. Kako oni vole da kažu – živa riječ mog bankarskog službenika nema cijenu“.

Predstavljamo Vam izuzetno koristan softver izraelske kompanije MiniFrame, SoftXpand, namjenjen pretežno poslovnim korisnicima i nekim privatnim korisnicima koji imaju potrebu korišćenja više računara uz što manje troškove. Koje su prednosti i mogućnosti navedenog softvera provjeriti u ovoj recenziji. 

SoftKspand je softversko rješenje za virtuelizaciju koje pretvara bilo koje standardni računar (PC, laptop, server) u više nezavisnih radnih stanica. Svaka radna stanica djeluje potpuno nezavisno i nudi vrhunske performanse i visoku fleksibilnost. To znači da svaki korisnik može pokrenuti bilo koji program istovremeno, uključujući npr. zahtjevne grafičke aplikacije, multimedijalni softver, integrisane sisteme za e-learning, igre i sve ostale programe.

Sa pojavom novog stabilnog izdanja, Debian se našao kao potencijalni izbor za mnoge korisnike, kako iskusnije tako i one koji su tek zakoračili u svijet Linuxa. Novajlijama bi trebalo skrenuti pažnju da oko Debiana postoji više mitova koji bi mogli da ih odvrate od namjere da ga isprobaju. Većina od njih su ili zastarjeli ili su poluistine koje manje ili više utiču na zaključak da je Debian težak za konfigurisanje i upotrebu. Poslije čitanja teksta, ne bi trebao da postoji ozbiljan razlog zbog čega Debian ne bi mogao da dobije šansu da postane vaš glavni operativni sistem.

LinkedIn je najveća svjetska društvena mreža koja okuplja ljude koji traže posao i firme koje traže zaposlenike. Jedan od glavnih razloga pridruživanja društvenoj mreži LinkedIn je u principu menadžment naše karijere.

Izradom našeg profesionalnog profila napravili smo autoritativni resurs sa svim našim profesionalnim iskustvima i sposobnostima. Jedan takav autoritativni resurs nam omogućuje da nas ljudi pronađu dok pretražuju Internet. Pretragom našeg imena preko najvećeg Web pretraživača Google, poslodavci će dobiti vezu na naš LinkedIn profil.

Mnogi regionalni, a i svjetski mediji se ovih dana bave temom relativno nove Internet valute, poznate pod imenom Bitcoin. Da li je ovaj koncept budućnost novca? Da li vi kupujete Bitcoine i zašto (ne)? Možda ste postali rudari i anagažujete svoju slobodnu procesorsku snagu u pronalaženju novih bitcoina (engl. mining)? Evo jedan tekst na tu temu.

Ovo platežno sredstvo funkcioniše i bez centralnih banaka i nadzornih tijela. Bitcoin nadahnjuje korisnike interneta i takav način trgovanja doživljava veliki procvat u svijetu, ali zaokuplja i Američki Fed i Kongres. Amerikanac Richard Weston u jednom kafiću u Washingtonu gostima prvo postavlja presudno pitanje: „Imaš li novačnik?“ Kada to kaže, Weston zapravo misli na virutelnu finansijsku berzu, s obzirom da je i on takozvani „Bitcoiner“ – član rastuće svjetske zajednice obožavalaca zlatnog internetskog novčića, Bitcoina.

Oracle Application Express (APEX) je platforma za razvoj aplikacija baziranih na webu čiji rad je usko povezan sa Oracle bazom podataka. Zasnovan je na RAD (Rapid Application Development) principima. 

APEX se može instalisati na svaku Oracle bazu podataka od verzije 9.2, a od verzije 11g, dolazi zajedno sa instalacijom baze i instalira sa zajedno s njom, ali se naknadno mora izvršiti konfigurisanje uz pomoć priloženih konfiguracionih skripti.

Kako se to radi, detaljno je objašnjeno uz pomoć skripti koje sam pripremio za vas (pogledajte ispod).

Za korišćenje APEX okruženja u kreiranju data-centričnih web aplikacija potreban je samo web pretraživač (web browser). Web pretaživač je, takođe, i jedini alat koji je potreban i krajnjem korisniku aplikacije. To znači da krajnji korisnici mogu raditi na heterogenim operativnim sistemima i da mogu pristupiti aplikaciji bilo kojim od poznatih web pretraživača.

The Gimp,
Paint.Net,
Adobe Photoshop

#Avidemux,
#VirtualDub,
#Windows Live Movie Maker 2011,

Postoje dvije stvari u poslovanju kojima izvršni direktori svih velikih kompanija konstrantno pridaju pažnju - kompanijska fleksibilnost i sposobnost prilagođavanja promjenama. Osim ove dvije, samo je još jedna od većeg značaja – povećanje prihoda.

Ovo stavlja veliki akcenat na način prenošenja informacija o promjeni i način uvođenja promjene uopšte. To takođe znači napuštanje tradicionalnog shvatanja potrebe postojanja i pronalaženja „jednog pravog načina“ za uvođenje promjene. Ni jedna „formula transformacije“ ne traje vječno. Najbolje tehnike komunikacije promjena ne obezbjeđuje ni jedan izvor niti studija. Najefektivnije smjernice evoluiraju u zavisnosti od odgovora na seriju sljedećih pitanja:

Intelektualni kapital je termonuklearno kompetitivno oružje današnjice. Tomas Stjuart

Ova rečenica gurua menadžmenta Tomasa Stjuarta (Thomas Stewart) najbolje dočarava snagu intelektualnog kapitala. Ali, da bismo tu snagu intelektualnog kapitala maksimalno efikasno koristili u cilju daljeg razvoja i prosperiteta, neophodno je da u potpunosti razumijemo njegovu suštinu, ulogu i način na koji stvara vrijednost. Pa, hajde onda da krenemo redom.

Kada sam prije nekoliko godina počela da se zanimam za temu intelektualnog kapitala, prvo me je zanimalo šta je to intelektualni kapital i zašto se u novom pojmovniku menadžmenta ustalio baš ovaj izraz. Baveći se riječima, shvatila sam da izraz “intelektualni kapital” u stvari najslikovitije i najpotpunije predstavlja neopipljive resurse, kao što su know-how, kompetencija, inovativnost, korporativna kultura, timski rad, imidž, lojalnost potrošača.

Konotacija riječi “kapital” je uvek pozitivna – to je poželjna i vrijedna roba čije posjedovanje kompaniji omogućava nastavak ekonomske aktivnosti, što joj, ukoliko je ovaj proces profitabilan, omogućava uvećanje kapitala. Korišćenje ove dvije riječi zajedno upućuje na nešto što je vrijedno za kompaniju, a sa druge strane je apstraktno i neopipljivo.