Softver transformiše svijet. Dok se digitalna transformacija dešava, pojavljuju se nove mogućnosti stvarajući koristi za čovječanstvo ali i neizvjesnosti i rizike. Tradicionalni modeli razvoja softvera stavljaju efikasnost iznad vrijednosti i primjenjuju procese koji jednostavno više ne rade kako treba.

Zbog toga ovakvi projekti često probijaju rokove, zahtjevaju dodatni novac za finansiranje a vrlo često mogu da zastare prije same isporuke na tržište ili u produkciju. Pogledaj video - FBI Sentinel Project.

Pa šta onda da se radi.

Definicija ZAVRŠENO (Definition of Done - DoD) presudna je za svaki posao koji obavljate (posebno za agilni tim).

Primjer: Žena vam je rekla da trebate usisati stan. Ukoliko nije, mada vjerovatno jeste :), definisala "Done", vi ćete vjerovatno preći samo 2 puta posred sobe i ako ste "neiskusni" reći ćete da ste završili zadatak za 5 minuta.

Međutim, ukoliko vam žena definiše da se "Done" smatra tek kad:

1. Detaljno usisaš tepih i uzduž i poprijeko,
2. Izmakneš krevet i usisaš ispod kreveta,
3. Izmakneš sve stvari u sobi i usisaš ispod njih,
4. Obrišeš podove...

... onda to više nije 5 minuta ali predstavlja ključni faktor za isporuku usluge visokog kvaliteta i zadovoljavanje menadžmenta (u ovom slučaju vaše žene) ili klijenta u pogledu upravljanja projektom i rezultatom rada.

Vratimo se na ovaj naš svakodnevni informatički podijum, da biste to postigli, morate da isporučujete samo ono što je zaista obavljeno i to ne samo u pogledu funkcionalnosti, već i u pogledu kvaliteta.

Simon Sinek presents a simple but powerful model for how leaders inspire action, starting with a golden circle and the question "Why?"  His examples include Apple, Martin Luther King, and the Wright brothers and as a counterpoint Tivo, which (until a recent court victory that tripled its stock price) appeared to be struggling.

Da bi svima bilo jasno o čemu pišem, riječ-dvije o ovim ulogama: Scrum Product Owner (Vlasnik proizvoda) odgovoran je za maksimizovanje vrijednosti proizvoda proistekle iz rada razvojnog tima. On je taj koji brine o proizvodu tokom cijelog životnog vijeka proizvoda. Dakle, dokle god postoji proizvod - postoji i Product Owner (za razliku od tradicionalnog upravljanja projektima). Način na koji se to radi je prilično složen i može se razlikovati od različitih organizacija, Scrum timova i pojedinaca ali ne smije da izlazi i Scrum okvira. Scrum Master je odgovoran za promociju i podršku Scrum frejmvorku.

Scrum masteri to rade pomažući svima da razumiju Scrum teoriju, praksu, pravila i vrijednosti. On je uslužni vođa za Scrum tim. Scrum master pomaže onima izvan Scrum tima da shvate koje su od njihovih interakcija sa Scrum timom korisne, a koje nisu...

Nekoliko generalnih detalja o svim Scrum.org ispitima:

• Polažu se online
• u terminu koji tebi odgovara
• vremenski ograničen na 60 minuta
• na engleskom jeziku
• 80 pitanja (višestruki izbor koji nekad ide i do 8 ponuđenih odgovora), Tačno - Netačno, šta jeste, šta bi moglo, šta treba, šta ne treba i sl.
• možeš koristiti Google ali za ovoliki broj pitanja, raspoloživog vremena i ogromnog broja nepouzdanih izvora, pitanje je koliko se isplati, Copy-Paste je onemogućen
• Prag prolaznosti 85%
• plaća se svaki izlazak na ispit. Cijena zavisi od ispita, PSM I košta 150 USD, PSPO I - 200 USD, PAL I - 200 USD itd. Ako padneš, ponovo plaćaš...
• trajno vrijedi sertifikat - bez potrebe obnavljanja

PSM I

13.12.2019. je datum rezervisan za prvi od 3 u nizu ispita. Izabrao sam PSM I da bude prvi u nizu. Odluka je bila da ovo uradim ujutro, odmah poslije dvije kratke kafe, uz pouzdanu internet konekciju (hvala mtel-u) i APC bekap napajanje.

Agilni Manifest (eng: Agile Manifesto) je uveo pojam agilnosti u razvoj software-a 2001 godine. Od tada, agilni pokret je, sa svim svojim vrijednostima, metodama, praksama, alatima, šampionima i praktičarima, značajno promijenio pejzaž moderne organizacije razvoja softvera.

Sa postankom agile pokreta, nastale su brojne agilne metode i okviri kao što su Scrum, Lean, Kanban, Extreme Programming (XP), Discipline Agile Development (DAD), Dynamic Systems Development Method (DSDM), Scaled Agile Framework (SAFe), itd. Iako je svaka od agilnih metoda i okvira jedinstvena u svom specifičnom pristupu, sve one dijele zajedničku viziju i osnovne vrijednosti koji potiču iz Agilnog Manifesta. Najpopularniji agilni framework današnjice je Scrum.

Kompanije koje prihvataju Agilne prakse prilikom isporuke proizvoda mogu lako izgubiti uvid u njihov stvarni cilj poboljšanja poslovne vrijednosti koju isporučuju, fokusiranjem na poboljšanje aktivnosti umjesto na poslovne rezultate..

Agilnost je sredstvo za postizanje cilja, a ne sam cilj. Cijela suština usvajanja agilnih praksi je u tome da se poboljšaju poslovne aktivnosti i posao u cjelini. Kada kompanije to izgube iz vida, menadžeri postavljaju pitanja koja izgleda razumno, ali koja mogu stvoriti neželjene posljedice. Neki primjeri takvih pitanja, ako radite u softverskoj kompaniji, su:

Pokušajte odgovoriti na ova dva pitanja samostalno, prije nego se spustite na kraj teksta i vidite odgovore. Radi se o dva jednostavna pitanja za sve Product Owner-e i Scrum Mastere ili one koji će to postati.

Prvo: Šta biste kao Product Owner trebali da uradite usred Sprinta, kada tim za razvoj (Development Team) vam kaže da je sasvim izvjesno da neće dovršiti sve stavke iz Sprint Backlog-a na vrijeme (do kraja Sprint-a)?

1. Otkazaćete Sprint,
2. Uklonićete sporne stavke iz Sprint Backlog-a,
3. Pomoćićete timu za razvoj da prilagode svoj posao i ispune cilj sprinta,
4. Zatražićete od menadžmenta više sredstava za okončanje cilja.

Definicija Vizije proizvoda (eng: Product Vision): To je kamen temeljac vaše strategije proizvoda. Prikazuje vaš plan razvojnog puta proizvoda (eng: product roadmap) koji treba da bude usklađen sa vašim svakodnevnim odlukama na razvoju proizvoda.

Ali najveća greška koju menadžeri čine prilikom definisanja vizije proizvoda, jeste to što ona postaje toliko uzvišena i neopipljiva da je na kraju besmislena.

Dobru viziju proizvoda otkriva onaj ko je kupac, ko je korisnik, a prijedlog vrijednost jasno se povezuje sa ciljevima kompanije. Drugim riječima, vizija treba da bude jasna, precizna, povezana sa ciljevima kompanije i da ne podliježe različitim interpretacijama.

Kada dobijete povratnu informaciju za funkcionalnost za koju se zalažete, treba da je možete povezati sa vizijom proizvoda koju ste vi ili top menadžment sastavili još u startu.

U međuvremenu, koristite ovaj obrazac koji će vam pomoći da formulišete vašu izjavu o viziji proizvoda.

Dobro došli, moje ime je Dejan Majkić i u ovom tekstu glavna uloga je Product Owner u Banjaluci.

Zamislite sljedeću situaciju. Otvoreno je novo radno mjesto za Product Owner-a u nekoj kompaniji jer je prethodni napustio kompaniju. Prijavili ste se na konkurs i izabrani ste za ovu poziciju.

Šta mislite, kako da počnete. Nova kompanija, nova uloga, novi proizvodi, novi poslovni procesi, novi ljudi, puno nepoznati stvari. Jedino je plata poznata donekle :)

Neka od pitanja koja će novog Product Ownera dočekati su:

1. Na koji način se može nastaviti gdje je stao stari Product Owner npr. na kraju jednog od nekoliko budućih Sprintova?
2. Na koji način se može brzo upoznati proizvod nad kojim ćeš obavljati ulogu Product Ownera do tog nivoa da ga upoznaš do detalja?
3. Kako da što prije imaš predstavu budućeg Plana razvoja proizvoda (Product Roadmap), Plana puštanja novih verzija proizvoda u produkciju (Product Release Plan) ali i viziju razvoja kompanije u cjelosti?

Evo nekoliko savjeta:

Korisnička priča (eng: User Story) i Funkcionalni zahtjev korisnika (eng: Functional requirement) su uobičajeni pojmovi koji se koriste u softverskoj industriji. Ali šta su oni? Da li su drugačiji ili je to potpuno ista stvar? Odgovorićemo na ova pitanja u ovom postu.

Šta je Korisnička priča - User story?

Korisničke priče su kratki opisi funkcionalnosti iskazanih iz perspektive korisnika. Fokus je na zašto i kako korisnik komunicira sa softverom. Korisnička priča je u osnovi definicija visokog nivoa onoga što softver treba da bude u stanju da radi. Obično se svaka povratna informacija ili zahtjev koji potiče od preduzeća ili krajnjeg korisnika može napisati kao korisnička priča. To se radi na stikeru dimenzija 5x12 cm i stavljaju se na tablu, tako da opis (Description) ide na prvu stranu a detalji (Acceptance criteria) iza. Nakon toga slijedi diskusija o svakom pojedinačnom, izbacivanje ili dodavanje novih i redanje po prioritetima.

Dobra korisnička priča napisana je jednostavnim jezikom i govori o razlogu i očekivanim prednostima određenog područja softvera. Obično slijede templejtu kao što je ovaj: