Za samo jedan minut na Internetu korisnici pregledaju više od 20.000 fotografija na društvenoj mreži Flikr, posjete oko šest miliona stranica na Fejsbuku, pošalju 100.000 tvitova, postave 30 sati novog video materijala JuTjub i preuzmu 47.000 aplikacija, pokazalo je istraživanje kompanije Intel.

Prema najnovijim podacima Intela, u samo jednom minutu prenese se skoro 640.000 GB globalnih IP podataka. Broj umreženih uređaja danas jednak je broju svjetske populacije, a prema očekivanjima, njihov broj će do 2015. biti dupliran.
U tom trenutku će biti potrebno pet godina da bi se pregledali svi video sadržaji koji prolaze preko IP mreže svake sekunde.

Najjednostavnija definicija upotrebljivosti web stranica može se definisati kao “skup faktora koji omogućavaju posjetiocima web stranice da obave svoj cilj”.

Na primjer, ako posjetilac u web prodavnici želi pronaći teniske tačno određenog proizvođača, crvene boje i veličine 43, web prodavnica mu to treba omogućiti u što manje koraka (klikova). Istraživanja su pokazala da će prosječni posjetilac potrošiti samo oko jedne minute u potrazi za traženim informacijama. Ako korisniku treba više od jedne minute da pronađe šta traži, otići će do web stranica vaše konkurencije.

Dok analizirate svoje web stranice postoje jednostavni pokazatelji koje možete provjeriti i uvidjeti da li su vam web stranice user friendly. Pažnja na nekoliko jednostavnih detalja sigurno će vam povećati broj kupovina u web prodavnici.
Pet ključnih znakova da nešto nije u redu s vašim web stranicama:

Jako lijepa priča nam dolazi iz SAD-a. Jedna mala škola u San Francisku je trebala opremiti svoju računarsku učionicu. Problem? Škola je za projekat mogla odvojiti 0 dolara.

Robert Litt, učitelj šestog razreda je dobio taj nezahvalan zadatak. Naravno, s obzirom na finansije bilo je jasno da će se morati potruditi oko prikupljanja doniranih računara. I tako je 2007. ova mala škola dobila 18 ne baš najsvježijih primjeraka za svoju učionicu. I na prvi pogled problem je bio riješen. Na žalost, pokazalo se da su većina računara bila jako spora i pretrpana računarskim virusima koji se nakupio u godinama rada kod prijašnjeg vlasnika.  I učitelj i učenici su bili jako nezadovoljni.

 Olimpijske igre nikada nisu bile tehološki, medijski i društveno bolje pokrivene i opremljenije od ovogodišnjih igara u Londonu. Osim velike organizacijske, tehničke, tehnološke i sigurnosne mašinerije, ove godine naglasak je stavljen i na društvenu stranu.

Ove olimpijske igre mogli bismo nazvati ‘prvim Olimpijskim igrama popraćenim društvenim mrežama’ kao i ‘prvim Olimpijskim igrama popraćenim aplikacijama za pametne telefone’.
Nikada u istorije Igara, medijska i društvena pažnja nije bila više usmjerena na olimpijske igre.

Prvo na šta većina nas pomisli kada je u pitanju promjena posla jeste visina plate koja nas očekuje, dok uslovi rada predstavljaju, nažalost, kategoriju na koju rijetko ko od nas može da utiče.

Situacija u tehnološki razvijenom svijetu je drugačiji uslovi rada predstavljaju, u najmanju ruku, ravnopravan parametar zaradi kada je izbor posla u pitanju. Naravno, varijacije uslova su velike i u razvijenom svijetu o kojem svi ponekad maštamo, a jedna od kompanija u kojoj su mnogi poželjeli da rade upravo zbog radnog okruženja svakako je Google.

Mladalački entuzijazam na kojem je ova kompanija zasnovana prenesen je na veoma neobične načine na radna mjesta zaposlenih u ovom gigantu Interneta, što je još jedan od faktora koji doprinose tome da većina ljudi ne doživljava Google kao zlu imperiju, uprkos enormnom poslovnom uspjehu koji je postigao.

Zastava,
Amblem Republike Srpske,
Himnа Republike Srpske: "Moja Republika"

Republika Srpska postaje veoma atraktivno tržište za strane investitore, zahvaljujući naporima vlasti na republičkom, kao i na lokalnom nivou, na stvaranju povoljnog poslovnog okruženja.

Direktne strane investicije (DSI) u Republici Srpskoj u 2007. godini bilježe znatan porast u odnosu na raniji period. U poređenju sa 2006. godinom, kada je vrijednost direktnih stranih investicija iznosila 68 miliona evra, u 2007. godini ova vrijednost je povećana čak 14 puta i iznosila je 998 miliona evra. Od toga se najveći dio, u vrijednosti od 644 miliona evra, odnosno 64,7%, odnosi na privatizaciju Telekoma Republike Srpske od strane Telekoma Srbija.

Nivo DSI per capita u Republici Srpskoj u 2007. godini iznosio je 671 evra.
U narednom periodu očekuje se priliv DSI od preko 800 miliona evra (privatizacija Rafinerije nafte Brod, Rafinerije ulja Modriča, Petrola Banja Luka, izgradnja TE Stanari).