Nerijetko su poslovne odluke brze, ali ne i prave, pa smo svjedoci pozamašnog broja promašenih investicija. Projektna dokumentacija ne postoji ili je nepotpuna, a rezultat toga je više od 50% neuspješnih IT projekata u javnom sektoru u zemljama u okruženju.

Često se dešava da se ulaganja u IT ne sagledavaju iz ugla potreba poslovanja, kao ni mogućnosti koje moderne informacione tehnologije pružaju za ostvarivanje pozitivnog uticaja na poslovanje. IT koji je u skladu sa potrebama poslovanja povećava efikasnost, produktivnost, brzinu odziva na tržištu i profitabilnost kompanije. Kada ne postoji precizan projektni zadatak, tada nije jasno šta se treba postići, koje probleme IT projekat rješava i kakve finansijske efekte na poslovanje treba da ostvari.

U nedostatku projektnih zadataka, kompanije/institucije vrlo često investiraju bez prave projektne dokumentacije, a da ostvareni rezultti nisu u skladu sa visinom investicije, to jest nisu opravdani. Da bi se izbjegli ovakvi problemi neophodno je sistematski pristupiti njihovom rješavanju. Jedan od načina jeste primena studije izvodljivosti.

Online small-scale media outlets, providers and individuals (including bloggers and individuals active on social media) to submit proposals for small granting.

The Small Grants Scheme for online small-scale media outlets and individuals will fund up to eight (8) initiatives with 5000 USD, with total funds available 40,000.00 USD.

Based on the status of the applicant(s) and in accordance with UNDP Rules and Procedures
Small Grants Scheme will award:

• up to eight (8) Individual Contracts (IC) and/or
• up to eight (8) Institutional Contracts (IC)

The focus of this call is on supporting existing independent small-scale online media outlets to scale-up or to increase their internal capacities for content production and dissemination, as well as to strengthen individual, social-influencers’ voices and their reach out, when speaking up on issues relevant to the their communities and environment.

Velika popularnost ove aplikacije natjerala je desetine hiljada ljudi širom svijeta da je u jednom danu preuzmu i počnu da je koriste. U pitanju je besplatna mobilnu aplikaciju „Companion“ za ličnu bezbjednost, koja omogućava vašim prijateljima ili članovima porodice da vas noću virtuelno „otprate“ do kuće.

Koliko puta ste morali kasno noću sami da se vratite kući, a nije vam baš bilo prijatno zbog toga?

Aplikacija, osmišljena od strane pet studenata Univerziteta u Mičigenu, ima rješenje. Omogućava vam da zatražite od prijatelja ili člana porodice da vam virtuelno pravi društvo i prati vaš povratak kući putem GPS- a na mapi.

Da bi to uradili, oni kojima ste poslali zahtjev ne moraju nužno da imaju instaliranu „Companion“ aplikaciju.

Koliko puta vam se desilo da vam je internet, odnosno Wi-Fi hitno potreban, nemate pristup 3G ili 4G mreži, a lokacije kojima možete pristupiti su nesigurne ili zaštićene šifrom?

Uvijek je dobro znati da postoji način da na legalan način koristite zaštićene Wi-Fi tačke i to pomoću aplikacije koju možete besplatno preuzeti za iOS ili Android.

Riječ je o Instabridge aplikaciji, koju koriste brojni korisnici bežičnog interneta, a koja ustvari predstavlja jedinstvenu bazu Wi-Fi lozinki. Npr. neko je bio u kafiću Provansa u Obilićevu, pitao je konobara za šifru, dibijenu šifru je upisao u ovu aplikaciju i sada je ova šifra dostupna svim ostalim korisnicima ove aplikacije.

Takođe, pomoću ove aplikacije nalazite mnoštvo pristupnih tačaka i to na svakom mjestu.

Service Level Agreement (ili skraćeno SLA) je dio ugovora (mada može da bude i poseban ugovor) u kom se definiše vrsta i nivo usluge između ponuđača usluge (prodavca, odnosno service provider-a) i klijenta (kupca, odnosno customer-a).

Kao što i sam naziv kaže, u pitanju je nivo usluge.

Sa ovim ugovorom, kupac se obezbjeđuje da će imati mogućnost održavanja sistema, kao i mogućnost dodatne nadogradnje već razvijenog sistema. Isto tako, kupac se obezbjeđuje da će cijena naplate usluge biti korektna, odnosno da prodavac neće naplaćivati uslugu više od njene realne cijene.

Sa druge strane, sa ovakvim ugovorom, prodavac usluge zna da može da računa na dalju saradnju sa klijentom.

SLA je veoma koristan. Pomoću njega se mogu definisati i detalji, kao što je, na primjer, nivo tehničke podrške klijentu, kao i naknadna obuka klijenta za rad na sistemu.

Kako pokrenuti startup kompaniju? Šta je bitnije: ideja ili entuzijazam? Kako pronaći investitora i šta nakon prve investicije? Jesu li države regije prepoznale potencijal ICT industrije?

Startup je koncept poslovanja koji uključuje:

• ambiciju,
• inovaciju,
• rast i pronalazak stabilnosti u poslovnom okruženju.

Iako poslovna klima u regiji nije najpovoljnija, mladi se sve više odlučuju na osnivanje ovakvih firmi.

Koliko je zaista prepoznat potencijal ICT industrije, jesu li mladi ljudi dovoljno informisani, kako mogu pronaći investitore i šta da očekuju na samom početku?

Kineski program seminara otpočeo je 2008. godine po odluci Vlade NR Kine kako bi otvaranje Kine prema vanjskom svijetu bilo još značajnije.

Cij seminara je da visoko rangiranim državnim službenicima i budućim liderima predstavi infrastrukturne projekte, tehnologije koje koriste, kao i ostale potencijale koje Kina posjeduje ali i da predstave kulturu i promovišu mogućnost naučno-tehničke saradnje i razmjene iskustava iz različitih oblasti.

Organizacija seminara (2016 Seminar on Engineering Education and Project Management for Countries in Belt and Road Areas):

• predavanja na engleskom jeziku,
• studija slučaja,
• diskusije i
• praktičnog dijela.

Sa brzinom od 350 kilometara na čas na željezničkim linijama širom Kine, brzi vozovi potpuno su transformisali putovanje tom zemljom, ali i sâmu Kinu.

Nove pruge mijenjaju i turističku kartu Kine – omogućujući nove rute, smanjujući potrebu za nacionalnim letovima i dovodeći na dohvat ruke odredišta koja su nekada bila rezervisana za “backpackere” (putnike s rancima) koji imaju mjesece slobodnog vremena na raspolaganju.

Novi kineski brzi voz napravljen je od isključivo kineske tehnologija a kao osnova za izradu korišćen je voz Siemens Velaro koji se koristi u Njemačkoj, ali je proizveden u provinciji Hebei na osnovu sporazuma o “transferu tehnologije” sa njemačkom kompanijom.

China Railway Corporation je do danas dovršila oko 19.000 kilometara brzih pruga.

Na pragu smo doba u kome ćemo moći da odštampamo gotovo sve što poželimo – od hrane, cipela za večernji izlazak, preko igračaka i alata, medicinske opreme ili vatrenog oružja pa sve do porodične kuće. Koliko ima istine u najavama da će nam 3D štampači donijeti novu industrijsku revoluciju?

Poslije neočekivano burnog razvoja kompjutera, približili smo se granici razvoja digitalne tehnologije. Nema više novih procesora od kojih je, kao nekada, svaki bar trostruko brži od svog prethodnika. Nove video jedinice tek umjereno se razlikuju od prethodne generacije, superkompjuteri i vještačka inteligencija su značajno usporili, a proizvođači monitora se razmeću stereoskopskom 3D tehnologijom pronađenom još 1838. godine. Već punu deceniju se kompjuterska industrija oslanjala na prepakivanje stare tehnologije u nova kućišta, pa smo imali sve manje laptopove, tablete, fablete. Ništa od svega toga nije bilo suštinski novo, tako da su se korisnici već umorili od mijenjanja boja i maski na svojim „pametnim“ telefonima.

A onda se dogodilo čudo i pojavili su se 3D štampači, koji su najavili novu paradigmu u digitalnom dobu. Rezultat rada kompjutera više ne mora da bude samo otisak nečije mašte u virtuelnom prostoru, koji će nestati sa isključenjem. Sada je to predmet koji možete da opipate, koji ima svoju težinu i koji se, nakon izlaska iz štampača, praktično ne razlikuje od nečega što je napravljeno na konvencionalan način, uz puno ručnog ili mašinskog rada.

U posljednjih 25 godina broj klasičnih filijala preko kojih banke rade sa mušterijama širom Evropske unije, vrtoglavom brzinom se smanjuje. Tako je recimo Credit Suisse ugasila u posljednjih dvadesetak godina više od 45 filijala a kod Rajfajzen bank od 1.149 danas sa klijentima radi svega 977 klasičnih filijala (sa šalterima).

Eksperti i bankari predviđaju da će se pomenuti trend galopirajućom brzinom razvijati i narednih godina a kao osnovni uzrok navodi se razvoj IT tehnologija i „primetni konformizam klijenata koji vole sve poslove vezane za plaćanja da završavaju udobno zavaljeni u fotelje“ i posredstvom on-line bankinga.

Kod mlađe populacije, starosne dobi do 40 godina, tvrde eksperti, uočljivo je da „sve rade u hodu“ pa tako i operacije plaćanja ili kupovine. Najčešće je to putem aplikacija za mobilne telefone.

Na sreću, kažu bankari, „šalterski rad sa klijentelom neće izumrijeti ni narednih 10 -15 godina ali će svakako biti daleko manjeg obima nego ranije. Kod starijih građana primjetno je nepovjerenje u elektronske vidove komunikacija te postoji još uvijek visoko izražena potreba za ličnim konsultovanjem sa bankarskim službenicima. Kako oni vole da kažu – živa riječ mog bankarskog službenika nema cijenu“.