VLC media player: je besplatni program otvorenog koda za prikazivanje i emitovanje multimedijskih sadržaja. Izdavač je VideoLAN projekt. Program je dobio ime po početnima slovima VideoLAN Client dok je bio samo klijent, ali nove verzije mogu raditi i kao server, jer je u program uključen i VLS, koji je VideoLAN paralelno razvijao.
URL: https://www.videolan.org/vlc/index.sr.html

BSPlayer: besplatan plejer za reprodukciju audio i video fajlova. Sa više od 70 miliona korisnika širom svijeta, on se nalazi na samom vrhu liste najčesće korišćenih multimedijalnih plejera. Podržava veliki broj audio i video formata, a neki od njih su: DivX, XviD, AVI, MPG, MPEG-1, MPEG-2, MPEG-4, 3ivx, YouTube streaming video, AVC HD (AVCHD player), QT QuickTime mov, RM Real Media, OGM, Matrona, MKV, ASF, WMV, DV, M1V, M2V, MP4, MPV, swf, VOB i WAV, MPA, MP1, MP2 , MP3, OGG, AAC, DTS, Dolby Surround, Dolby Digital DD 5.1 – AC3, AIF, RAM, WMA, FLV (Flash i YouTube Video). Program ima jednostavan korisnički interfejs, sve je na logičnom mjestu. Za BSPlayer postoji veliki izbor različitih skinova, a time je omogućeno da svaki korisnik može da prilagodi izgled plejera svom ukusu.
URL: http://bsplayer.com/

GOM Player ...za generalno gledanje Jako popularan na domaćem prostoru, ovaj će se video player najviše svidjeti onima koji ne žele razmišljati o kodecima i drugim čudesima, nego jednostavno žele odgledati neki film, bez obzira u kojem on formatu bio i bez potrebe da na računaru imaju instalisan neki od paketa kodeka. Štaviše, ako se otvori neka videofajl za koji je potreban kodek koji GOM nema, pokrenuće se Codec Finder koji će ga pomoći pronaći.
URL: www.gomlab.com

KMPlayer ...za starija računala i napredne Kijučna prednost KMPlayera leži u njegovoj velikoj sposobnosti prilagodbe i konfiguracije što će posebno biti privlačno svim naprednijim korisnicima koji žele ugoditi videoreproduktor kako im odgovara. Nadalje, upravo zbog svoje velike fleksibilnosti, pogodan je za reprodukciju videa na starijim računalima, ali i za stvaranje HTPC-a. Možda je vrijeme da ponovno upogonite staro računalo na koje ste zaboravili.
URL: www.kmplayer.com

DAPlayer ...za gledanje Blu-raya Začudo, ali mnogo besplatnih pa i komercijalnih videoreproduktora ima problema s reprodukcijom Blu-ray naslova (jednostavno to ne podržavaju). Ako ste ljubitelj videa visoke definicije i posjedujete oveću kolekciju Blu-ray naslova, a mrsko vam je investirati stotinjak dolara u PowerDVD, treba vam upravo ovo. Zna reproducirati filmove na Blu-ray mediju (kompatibilan je s BD+ i AACS-om), ali je opremljen i brojnim drugim mogućnostima.
URL: www.digiarty.com

NAPOMENA: Ako želite da promovišete link u ovom članku, javite mi.

Ako vam se ovaj članak dopao, lajkujte FB stranicu DM Spot, Twitter ili LinkedIn i budite obavješteni kad novi članak bude objavljen.

sap alm
Alati za verzionisanje, upravljanje zadacima, automatizaciju builda te alati za upravljanje testiranjem postoje već godinama i nisu velika novost u softverskoj industriji. Međutim u zadnje vrijeme naglašava se važnost integracije takvih alata u integrisano rješenje koje zovemo ALM sistem.
 
To je sistem koji objedinjuje sve discipline potrebne da se poslovne ideje prespu u softver. Najveće softverske korporacije, kao što su IBM i Microsoft, svoje razvojne procese vode upravo takvim sistemima. Srećom to rješenje nisu zadržali samo za sebe, nego ga nude na tržistu kao zapakovan skup ALM alata.

Informacione tehnologije su zadrle u svaku poru našeg života, pa tako i u poljoprivredu i u industrijsku proizvodnju mesa i mesnih prerađevina. Vjeruje se da će baš one pomoći ljudima da se prehrane, jer se očekuje da će nas do 2050. godine biti dve do tri milijarde više, a prirodnih resursa će biti manje. Tehnologije će zahtjevati od čovjeka da bude ekonomičan, da poštuju dobroditi životinja, kao i sva pravila u vezi sa zagađivanjem.

Smatra se da će se u bliskoj budućnosti i na našim prostorima primjenjivati sljedeće informacione tehnologije, kada je riječ o mesnoj industriji:

  • 3D štampači;
  • dronovi;
  • senzori za individualni monitoring;
  • vještačka inteligencija;
  • virtuelna stvarnost;
  • roboti;
  • Internet of Things...

Internet of things su tehnologije koje primjenjujemo danas. Predstavljaju prikupljanje što više podataka sa farme, koje se potom smještaju u bazu i pretvaraju se u raspoloživu informaciju. Slika je u realnom vremenu, pa farmer ne mora da bude prisutan na farmi. Pristup je omogućen preko mobilnih telefona - to su dodatne oči, uši i ruke za rukovođenje proizvodnjom.

 software testing

U posljednje vrijeme greške u softveru sve više utiču na prosječnog korisnika – npr. na aerodromskim terminalima ili u elektronskom bankarstvu. Često čujemo da softver nije adekvatno testiran. Ali šta to tačno znači?

S vremena na vrijeme se pojavi zaista spektakularan problem sa softverom. Otvaranje terminala 5 na aerodromu Heathrow postalo je javno poniženje jer je sistem za upravljanje prtljagom otkazao poslušnost. Korisničkim nalozima više od 17 miliona naloga klijenata RBS-a i njenih podružnica NatWest i UlsterBank moglo se pristupiti dio dana ili tokom cijelog dana jer je instalacija softvera za upravljanje klijentima „pokvarila“ cijeli sistem. Jedna od najvećih austrijskih banaka je platila apanažu 21 milion evra u vaučerima svojim klijentima jer novi online bankarski softver nije radio danima.

Greške slične navedenim ne samo da štete kompanijskom brendu, nego mogu biti i veoma skupe. Cilj testiranja softvera je da se izbjegnu ovakvi incidenti i njihove posljedice. U nastavku ćemo istražiti temu testiranja softvera i obraditi sljedeća ključna pitanja:

e-Uprava strateški je izbor Vlade Estonije i cilj joj je poboljšati konkurentnost zemlje te povećati dobrobit njenih građana. Njihov san je imati što je moguće manju vladu, ali vladu koja je dostupna 24 časa dnevno. Tu su još i digitalni identiteti dostupni svim građanima Estonije, bezbjedna i efikasna razmjena podataka, te visokokvalitetne baze podataka. Zahvaljujući digitalnom potpisivanju dokumenata, svaki Estonac godišnje u prosjeku uštedi pet radnih dana. To je kao da svake godine dobijete dodatnu sedminu dana godišnjeg odmora.

Digitalna transformacija bilo koje zemlje predstavlja društvenu i bihevioralnu promjenu. Velike promjene ponašanja u društvu, poput prihvatanja elektrosnkog identiteta, ne može promovisati isključivo javni sektor – važan je i angažman privatnog sektora jer upravo oni pružaju većinu usluga koje ljudi svakodnevno koriste.

Ključ je izgradnja infrastrukture koja će privatnom sektoru biti od koristi i koju će zatim promovisati svojim korisnicima. Ključni pokretači biće banke, telekomi, komunalna preduzeća i sl.

Estonija gradi infrastrukturu nove generacije kako bi naše kompanije mogle izgraditi kvalitetnije i efikasnije poslovanje, a ljudi živjeli kvalitetnije i jednostavnije.

Bilo ih je puno poteškoća sa kojima se Estonija suočila tokom prelaska na digitalno okruženje i još uvijek ih ima. Većina ih je povezana sa brzim razvojem tehnologije i pristupom internetu. Treba spomenuti i regulativu te brzinu kojom se ona mijenja.

S obzirom na to da se sve više naših podataka prenosi u digitalni svijet, neizbježno je zapitati se što je sa bezbjednošću i zaštitom naše privatnosti. Osim toga, uskoro će na snagu stupiti i Opšta uredba o zaštiti ličnih podataka (GDPR).

Estonci vjeruju e-rješenjima i svakodnevno ih koriste. Gotovo se sve transakcije povezane sa državom obavljaju digitalno – izdavanje recepata, povrat poreza ili otvaranje preduzeća.

Prema Strategiji razvoja industrije informacionih tehnologija za period od 2017. do 2020. godine, srpska industrija softvera nalazi se između 30. i 50. mjesta na svjetskim listama što predstavlja možda najbolji rezultat srpske privrede u proteklim godinama. To je jedna od ocjena iz Analize uslova konkurencije na tržištu softvera i računarske opreme na teritoriji Srbije, koju je sprovela Komisija za zaštitu konkurencije.

Za potrebe analize identifikovana su dva relevantna tržišta u okviru šireg tržišta informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT), tržište veleprodaje softvera i tržište veleprodaje hardvera (računara i računarske opreme). U Komisiji ocjenjuju da, IKT igraju najvažniju ulogu kako u proizvodnji i ekonomiji, tako i u svim ostalim sferama života pojedinca i društva u cjelini.

Izvozni prihodi od ovih usluga u periodu od 2008. do 2015. godine su utrostručeni, a prihodi od kompjuterskih usluga povećani su četiri puta. Podaci iz analize pokazuju da se godišnje u Srbiji otvori više od 200 IT firmi, a prosječna IT firma ima manje od deset radnika i godišnji prihod po zaposlenom od 80.000 evra.

Republički zavod za statistiku sproveo je u 2016. godini, po metodologiji Evrostata, dva istraživanje o upotrebi IKT.

Prvo istraživanje se odnosilo na domaćinstva i pojedince, a drugim su bila obuhvaćena preduzeća.

Podaci kažu da čak 99,8 procenata preduzeća u Srbiji koristi računar u svom poslovanju koliko ima i internet priključak.

Tehnologija je uveliko promijenila način na koji živimo, komuniciramo, radimo i obrazujemo se, a kako bi se ljudi bolje nosili s tim promjenama, pogotovo u poslovnom svijetu, potrebno im je omogućiti kontinuiranu i cjeloživotnu edukaciju. Više o tome na ovom linku.

Vrijeme tradicionalne edukacije i učenja koje bi ljudima omogućilo vještine koje će moći primjenjivati tokom cijelog života pripada prošlosti te se, zbog velikog napretka tehnologije, značajnih promjena i novih poslova ljudi trebaju fokusirati na konstantno obrazovanje tokom cijelog života koje bi pratilo te promjene i omogućilo im konkurentnost na tržištu rada.

Kada govorimo o tehnološkoj edukaciji, najčešće spominje kodiranje (čitaj razvoj softverskog koda), ali iako je ono "vitalna komponenta" IT edukacije, postoje brojne digitalne vještine koje ljudi mogu (trebaju ili čak moraju) naučiti i koje mogu primjenjivati u brojnim poslovima.

Gotovo polovica poslova u razvijenim državama danas zahtjeva poznavanje umjerenih digitalnih vještina i u budućnosti će se taj procenat sigurno povećavati tako da će ljudi biti primorani naučiti ih kako bi se mogli zaposliti ili ostati na trenutnim poslovima.

Free WiFi

Koliko puta vam se desilo da vam je internet, odnosno Wi-Fi hitno potreban, nemate pristup 3G ili 4G mreži, a lokacije kojima možete pristupiti su nesigurne ili zaštićene šifrom?

Uvijek je dobro znati da postoji način da na legalan način koristite zaštićene Wi-Fi tačke i to pomoću aplikacije koju možete besplatno preuzeti za iOS ili Android.

Riječ je o Instabridge aplikaciji, koju koriste brojni korisnici bežičnog interneta, a koja ustvari predstavlja jedinstvenu bazu Wi-Fi lozinki. Npr. neko je bio u kafiću Provansa u Obilićevu, pitao je konobara za šifru, dibijenu šifru je upisao u ovu aplikaciju i sada je ova šifra dostupna svim ostalim korisnicima ove aplikacije.

Takođe, pomoću ove aplikacije nalazite mnoštvo pristupnih tačaka i to na svakom mjestu.

Uvod: Mitovi, zablude, i konfuzija u vezi open source-a još uvek haraju svijetom. Evo par informacija za one koji se premišljaju da pređu na open source rješenja.
Postojali su dani kada se pomen na open source u biznis solucijama — bez obzira na veličinu biznisa — bio ne zamisliv. Vrijeme je donijelo svoje, open source se više ne smatra izgnanikom. U stvari, open source se sada uzima među prvima u obzir kada je potrebno rješenje. Ali kada se uzima u obzir open source, neke stvari se moraju znati. Ako zaronite naglavačke, možda će vas čekati par iznenađenja.

Sada je naročito dobro vrijeme da zauvijek izbacite Windows, kako radne stanice tako i servere. Na primjer, nakon što je Microsoft prestao da podržava Windows 7, moraćete da pronađete drugo rješenje. Bilo da je to prelazak na 10 ili na Linux bazirane distribucije. Možda mislite da je odbacivanje Windows-a i prelazak na Linux težak zadatak, ali najteže su ipak promjene u percepciji i ljudima jer Linux vam pruža pravu slobodu izbora. Ako ste pokušali nadogradnju sa operativnog sistema Windows XP na Windows 7, onda znate šta je bol.

SLA

Service Level Agreement (ili skraćeno SLA) je dio ugovora (mada može da bude i poseban ugovor) u kom se definiše vrsta i nivo usluge između ponuđača usluge (prodavca, odnosno service provider-a) i klijenta (kupca, odnosno customer-a).

Kao što i sam naziv kaže, u pitanju je nivo usluge.

Sa ovim ugovorom, kupac se obezbjeđuje da će imati mogućnost održavanja sistema, kao i mogućnost dodatne nadogradnje već razvijenog sistema. Isto tako, kupac se obezbjeđuje da će cijena naplate usluge biti korektna, odnosno da prodavac neće naplaćivati uslugu više od njene realne cijene.

Sa druge strane, sa ovakvim ugovorom, prodavac usluge zna da može da računa na dalju saradnju sa klijentom.

SLA je veoma koristan. Pomoću njega se mogu definisati i detalji, kao što je, na primjer, nivo tehničke podrške klijentu, kao i naknadna obuka klijenta za rad na sistemu.

Bosna i Hercegovina ima turiste iz cijelog svijeta: iz Turske, Južne Koreje, Slovenije, Srbije, Njemačke, SAD, Italije, Austrije,Kuvajta, Kine i Japana, Rusije, Brazila...i naravno domaće turiste.

Znate li koji je grad najposjećeniji u Bosni i Hercegovini?

Prema zvaničnim podacima kojima raspolaže Turistička zajednica Kantona Sarajevo i Turistička organizacija Republike Srpske najposjećeniji grad u Bosni i Hercegovini je Sarajevo.

Prema podacima turističkih organizacija, za prvih sedam mjeseci 2017. godine, u Sarajevu je boravilo 201.714 turista, a registrovano je 387.324 noćenja, što je za 21,5 odsto više nego za prvih sedam mjeseci prošle godine.

Drugi grad po posjećenosti u Bosne i Hercegovini je Mostar, koji turiste privlači svojim istorijskim znamenitostima. Glavna atrakcija je svakako Stari most, koji je simbol grada Mostara.

Planinski turizam u Bosni i Hercegovini atraktivan je tokom cijele godine. Turistička ponuda olimpijskih planina ne vezuje se samo za zimski period. Brojni sadržaji u ponudi su turistima i tokom ostalih mjeseci. Treći grad po posjećenosti je Istočno Sarajevo, odnosno "Olimpijska ljepotica" Jahorina.

Tuzla je, zahvaljujući Panonskim jezerima i prometnom aerodromu, četvrti grad po posjećenosti u Bosni i Hercegovini.  Ove je godine zabilježena rekordna posjećenost jedinih slanih jezera u Evropi.

Na petom mjestu našlo se Trebinje koje je ove godine isplivalo kao hit destinacija  sa neobičnom arhitekturom, pozicijom kao i ambijentom.

Na spisku najposjećenijih  gradova je i Teslić, koji je veoma posjećen zbog banjskog kompleksa koji je u kontinuitetu popunjen tokom cijele godine.

Dobrodošli

Hvala Vam što ste izabrali posjetiti DM Spot portal.

Na njemu ćete naći:

  • podatke o autoru,
  • članke na temu nauke i tehnologije,
  • eBiblioteku, preporuke,
  • članke iz života i stila i
  • promociju potencijala Republike Srpske.

Vidjećete i nešto što se nalazi između redova, moju ljubav i trud da ovaj sajt i komunikaciju prema Vama učinim originalnom, korisnom i atraktivnom i obećanje da neću prestati da se trudim.

Ukoliko nađete da Vam je posjeta ovom portalu bila koristila u bilo kom pogledu, razmislite o tome da mi platite kafu kako biste podržali moj rad.

Preporuka

Riješite današnji problem

Igrajte šah - Play chess online