Nastavak korišćenja starijeg izdanja bez podrške proizvođača sa sobom nosi više rizika. Ali, uz nekoliko savjeta i preporuka, moći ćete to i dalje raditi uz manje straha. 

Za prosječne korisnike Windowsa XP službeni kraj podrške Microsoftovom operativnom sistemu 8. aprila 2014. godine značio je brz prelaz na neko od novijih izdanja. Za manju grupu dugogodišnjih korisnika, koji su na njemu vrtili poslovne, medicinske i kancelarijske aplikacije, to je moglo značiti potencijalnu katastrofu.

U februaru 2016. XP je bio prisutan na oko sedam odsto desktop računara na svijetu. U Kini ih je oko 22 odsto, u Sjevernoj Americi oko tri.

Glavni rizici koje trebate imati u vidu ako namjeravate nastaviti koristiti XP svakodnevno. To su: 

• manjak nadograđenog softvera, 

• krađa informacija i identiteta, 

• veća izloženost virusima i drugom zlonamjernom softveru kao tehnološko zaostajanje.

U vrijeme kada se uloženi novac mjeri više puta, cloud computing pristup daje višestruke prednosti državama i lokalnim samoupravama koje žele da efikasnije zadovolje potrebe građana.

Organi javne uprave u raznim krajevima svijeta sve više se interesuju za upotrebu cloud computing tehnologije, a česti su i primjeri rješavanja pojedinih problema ovim pristupom. Glavni razlog nalazi se u mogućnosti višestrukog smanjenja rashoda vezanih za IT infrastrukturu, kao i u potencijalu za brzo uvođenje servisa okrenutih ka građanima.

Evropska unija pristupila je strateški ovom pitanju Digitalnom agendom za Evropu. Fokus tog dokumenta je na korišćenju cloud computing rješenja u skladu sa strategijom Evropa 2020 vezanom za pametan, održiv i sveobuhvatan razvoj. Cilj je da se IT rješenja u javnoj upravi prebace u cloud okruženje, što bi omogućilo integraciju javnih resursa i optimalnu upotrebu ICT infratrukture, i donijelo uštedu veću od četiri milijarde evra godišnje.

S druge strane Atlantika, nalazi se svjetski lider u korišćenju cloud computing rješenja. U SAD je uvođenje cloud computing tehnologije u sektor javne uprave donijelo poboljšanje servisa za građane, standardizaciju usluga na svim lokacijama, napredak u obrazovanju, nauci i istraživanju, kao i transformaciju velikih sektora, poput zdravstva, energetike, proizvodnje, bankarstva i sl. Politiku Oblak na prvom mjestu (Cloud First) Vlada SAD je usvojila prvenstveno da bi drastično redukovala IT troškove.

Na osnovu Makroekonomska analizu sektora poslovnih i profesionalnih usluga u Hrvatskoj u januaru 2016. sačinjen je dokument pod nazivom "Javne politike za razvoj i reformu tržišta profesionalnih i poslovnih usluga u Hrvatskoj" koji dobrim dijelom obuhvata i IT. Cilj dokumenta je da osvijesti mjerodavne institucije o tome koliko je važna i propulzivna ova industrija te da ukaže na probleme koji je muče i otežavaju njen još snažniji rast.

Pogledajte dokument i prosudite sami da li ga i mi možemo adekvatno iskoristiti.

Cilj: Razviti Lični korisnički sandučić (LKS) kao jedinstveno mjesto preko kojeg država komunicira sa građanima, i informatičku arhitekturu koja omogućava interoperabilnost organa uprave i lokalne samouprave.

Primjer konceptualnog dizajna sistema e-Građani: Sistem e-Građani sastoji se od tri osnovne komponente:

• Centralnog državnog portala npr. gov.RepublikaSrpska,
• Vladinog identifikacionog i autentifikacionog sistema i
• Ličnog korisničkog sandučića (LKS).

Dio sistema čine i e-usluge koje razvijaju pojedini organi uprave i lokalne samouprave. Lični korisnički sandučić predstavlja jedinstveno mjesto preko kojeg država komunicira sa građanima. Za razvoj LKS-a neophodno je napraviti arhitekturu sistema koja će omogućavati interoperabilnost organa uprave i lokalne samouprave u budućnosti, drugim riječima, potrebno je razviti GSB (Government Service Bus).

Takva infrastruktura omogućava dostavu poruka u LKS. Kao i sve e-usluge, tako i LKS za autentifikaciju koristi Vladin identifikacioni i autentifikacioni sistem i kroz LKS omogućen je pristup svim aktivnim e-uslugama koristeći Registar e-usluga.

Da li ste se ikada zapitali zašto svaki put kada čujete priču o neuspjehu implementacije softverskog rješenja preduzeće koji radi implementaciju bude krivo?

Korisnik je učinio sve što može da ga izbjegne, ali je implementator angažovao nedovoljno stručne konsultante ili je pružio i lošu obuku i lošu podršku, ili jednostavno slab kvalitet proizvoda softverskog rješenja.

U principu loša implementacija ne može se desiti bez bar nekog doprinosa od strane korisnika. Kao korisnik, bez obzira na uticaj preduzeća koje vrši implementaciju tokom procesa selekcije, konačna odluka je Vaša i morate da budete sigurni da ste donijeli ispravnu odluku.

Na osnovu iskustva firmi koje se bave prodajom, implementacijom, podrškom i prilagođavanjem poslovnih rješenja napravljena je lista stvari na koje korisnik treba da misli prije nego što izabere softversko rješenje i implementacionog partnera, kako tokom sprovođenja, pa čak i dugo poslije.

Šta se podrazumjeva pod elektronskom demokratijom? Ona ne podrazumjeva samo elektronsko glasanje, razgovor sa političarima preko Tvitera ili pristup važnim dokumentima onlajn. Njen revolucionarni koncept bi podrazumjevao aktivnu diskusiju između države i građana i zajedničko odlučivanje o svakom zakonu ili odredbi. To bi ličilo na direktnu demokratiju, koja je postojala u staroj Grčkoj.

Na primjer, zamislite situaciju da u gradu Banjaluka, treba da se donese odluka da li će se u naselju Borik na mjestu dječijeg igrališta izgraditi Crkva. Možda još bolji primjer je pitanje uklanjanja rampe za automobile na rekreativnoj zoni Banj brdo.

Umjesto da to političari lokalnog nivoa rješavaju sami među sobom, glas bi se dao svim punoljetnim stanovnicima tog naselja. Makar i da ih ima više hiljada, oni ne bi morali da budu prisutni u zgradi skupštine na referendumu, već bi se ulogovali u određenu aplikaciju i tamo iznijeli svoj stav i komentarisali tuđe prijedloge. Nakon javnog razmatranja, mišljenje većina bi presudilo.

Joomla! je CMS sistem za upravljanje web sadržajem otvorenog koda ("open source") koji služi objavljivanju sadržaja na World Wide Webu i intranetu. Pisan je u PHP-u a za čuvanje podataka koristi bazu podataka MySQL.

Joomla dolazi s opcijama za upravljanje tekstom i slikama, prikaz sadržaja u RSSu, PDFu i verziji za štampu, raznim modulima kao što su "posljednje novosti" i "popularni sadržaji", upravljanje banerima i anketama, pretraživačem i kontakt formom.

Osim navedenih opcija dostupne su hiljade specijalizovanih dodataka koji mogu Joomla! site pretvoriti npr. web prodavnicu, multimedijalnu galeriju ili on-line zajednicu. Još jedna odlika ovog sistema je i podrška za strane jezike pa je tako moguće preuzeti srpski jezični paket koji će je u potpunosti prevesti na srpski jezik. Joomla! je izrađena pod GNU GPL v2 licencom.

Joomla! je nastala 17. avgusta 2005. kao fork sistema Mambo od strane razvojnog tima Joomla!. U to vrijeme Mambo je bio pod zaštitom kompanije Miro International Pty Ltd koji su osnovali neprofitnu organizaciju koja je imala cilj finansirati projekat Mambo i pravno ga štiti. Razvojni tim Joomle tvrdi da je dolazilo do niza neslaganja, nedostatka komunikacije i djela koja su kršila vrijednosti otvorenog koda.

CMS je web aplikacija koje služe za upravljanje prikazivanjem sadržaja kao što su vijesti, članci, foto-galerije, ankete, linkovi, komentari, upitnici, poslovni dokumenti, tokovi rada, automatski e-mail (eng. newsletter), i drugo. Sadržaji se mogu prikazivati, autorizovati, mijenjati, pretraživati, prosljeđivati drugima, brisati ili arhivirati.

Upotrebom Joomla CMS web sajta, firme se ne moraju opterećivati nepotrebnim tehničkim znanjima već sve probleme fokusirati na sam sadržaj, a ne na tehnologije kojima mogu dobiti sadržaj na Internetu. Koncentracija na unos, upravljanje i predstavljanje sadržaja pomaže firmama pri porastu njihovog poslovanja.

Uz upotrebu CMS WEB sajta, nepotrebno je svaki put pozivati u pomoć programere ili IT stučnjake za najsitniju promjenu na Vašem web site-u.

U eri ICT-a snažni poslovni softveri predstavljaju neophodan uslov, kako za operativnu efikasnost tako i za stratešku efektivnost. SAP Moduli MM (materijalno), PP (proizvodnja), SD (prodaja), WMS (skladište) i FI i CO (finansije i controlling) nameću se kao kvalitetan izbor koji se nadograđuju sa Business Intelligence SAP BO 4.0 kao moćnim controllerskim alatom.

Mnoštvo podataka koje je potrebno pretvoriti u kvalitetne informacije, kao osnov za dobre poslovne odluke, zahtjeva kvalitetne ljudske resurse širokog spektra znanja i oštrog poslovnog fokusa – vješte controllere. Odjeljenje controllinga po pravilu pripada sektoru finansija i fokus usmjerava na:

• redovno i ad-hoc izvještavanje menadžmenta
• budžetiranje i praćenje ostvarivanja budžeta
• praćenje proizvodnje i obračun cijene koštanja, uključujući sve zavisne elemente tog procesa
• analizu prodaje i profitabilnosti prodaje
• upravljanje rizikom i potraživanjima kupaca
• održavanje matičnih podataka controllinga.