SLA

Service Level Agreement (ili skraćeno SLA) je dio ugovora (mada može da bude i poseban ugovor) u kom se definiše vrsta i nivo usluge između ponuđača usluge (prodavca, odnosno service provider-a) i klijenta (kupca, odnosno customer-a).

Kao što i sam naziv kaže, u pitanju je nivo usluge.

Sa ovim ugovorom, kupac se obezbjeđuje da će imati mogućnost održavanja sistema, kao i mogućnost dodatne nadogradnje već razvijenog sistema. Isto tako, kupac se obezbjeđuje da će cijena naplate usluge biti korektna, odnosno da prodavac neće naplaćivati uslugu više od njene realne cijene.

Sa druge strane, sa ovakvim ugovorom, prodavac usluge zna da može da računa na dalju saradnju sa klijentom.

SLA je veoma koristan. Pomoću njega se mogu definisati i detalji, kao što je, na primjer, nivo tehničke podrške klijentu, kao i naknadna obuka klijenta za rad na sistemu.

startup

Kako pokrenuti startup kompaniju? Šta je bitnije: ideja ili entuzijazam? Kako pronaći investitora i šta nakon prve investicije? Jesu li države regije prepoznale potencijal ICT industrije?

Startup je koncept poslovanja koji uključuje:

  • ambiciju,
  • inovaciju,
  • rast i pronalazak stabilnosti u poslovnom okruženju.

Iako poslovna klima u regiji nije najpovoljnija, mladi se sve više odlučuju na osnivanje ovakvih firmi.

Koliko je zaista prepoznat potencijal ICT industrije, jesu li mladi ljudi dovoljno informisani, kako mogu pronaći investitore i šta da očekuju na samom početku?

e Estonia

Estonija je najrazvijenija e-država na svijetu. To znači da se komunikacija sa državom i poslovanje mogu obaviti u potpunosti putem interneta. Da bi, npr. pokrenuli kompaniju Estonci ne moraju obići ni jedan šalter. Sve mogu obaviti putem običnog pametnog telefona.

Od ove godine svoje digitalne usluge odlučili su ponuditi svim ljudima širom svijeta. Usluga se zove e-residency i omogućuje svakome da postane e-Estonac te koristi digitalne usluge Estonije.

To npr. znači da je u Estoniji moguće otvoriti kompaniju bez da se Estonija uopšte posjeti. 

Za to je zasad potrebno ostaviti biometrijske podatke u samoj zemlji, ali od sljedeće godine će se digitalna ID karta moći dobiti u estonskim ambasadama širom svijeta.

China diplomacy

Kineski program seminara otpočeo je 2008. godine po odluci Vlade NR Kine kako bi otvaranje Kine prema vanjskom svijetu bilo još značajnije.

Cij seminara je da visoko rangiranim državnim službenicima i budućim liderima predstavi infrastrukturne projekte, tehnologije koje koriste, kao i ostale potencijale koje Kina posjeduje ali i da predstave kulturu i promovišu mogućnost naučno-tehničke saradnje i razmjene iskustava iz različitih oblasti.

Organizacija seminara (2016 Seminar on Engineering Education and Project Management for Countries in Belt and Road Areas):

  • predavanja na engleskom jeziku,
  • studija slučaja,
  • diskusije i
  • praktičnog dijela.

China railways

Sa brzinom od 350 kilometara na čas na željezničkim linijama širom Kine, brzi vozovi potpuno su transformisali putovanje tom zemljom, ali i sâmu Kinu.

Nove pruge mijenjaju i turističku kartu Kine – omogućujući nove rute, smanjujući potrebu za nacionalnim letovima i dovodeći na dohvat ruke odredišta koja su nekada bila rezervisana za “backpackere” (putnike s rancima) koji imaju mjesece slobodnog vremena na raspolaganju.

Novi kineski brzi voz napravljen je od isključivo kineske tehnologija a kao osnova za izradu korišćen je voz Siemens Velaro koji se koristi u Njemačkoj, ali je proizveden u provinciji Hebei na osnovu sporazuma o “transferu tehnologije” sa njemačkom kompanijom.

China Railway Corporation je do danas dovršila oko 19.000 kilometara brzih pruga.

3dprinter

Na pragu smo doba u kome ćemo moći da odštampamo gotovo sve što poželimo – od hrane, cipela za večernji izlazak, preko igračaka i alata, medicinske opreme ili vatrenog oružja pa sve do porodične kuće. Koliko ima istine u najavama da će nam 3D štampači donijeti novu industrijsku revoluciju?

Poslije neočekivano burnog razvoja kompjutera, približili smo se granici razvoja digitalne tehnologije. Nema više novih procesora od kojih je, kao nekada, svaki bar trostruko brži od svog prethodnika. Nove video jedinice tek umjereno se razlikuju od prethodne generacije, superkompjuteri i vještačka inteligencija su značajno usporili, a proizvođači monitora se razmeću stereoskopskom 3D tehnologijom pronađenom još 1838. godine. Već punu deceniju se kompjuterska industrija oslanjala na prepakivanje stare tehnologije u nova kućišta, pa smo imali sve manje laptopove, tablete, fablete. Ništa od svega toga nije bilo suštinski novo, tako da su se korisnici već umorili od mijenjanja boja i maski na svojim „pametnim“ telefonima.

A onda se dogodilo čudo i pojavili su se 3D štampači, koji su najavili novu paradigmu u digitalnom dobu. Rezultat rada kompjutera više ne mora da bude samo otisak nečije mašte u virtuelnom prostoru, koji će nestati sa isključenjem. Sada je to predmet koji možete da opipate, koji ima svoju težinu i koji se, nakon izlaska iz štampača, praktično ne razlikuje od nečega što je napravljeno na konvencionalan način, uz puno ručnog ili mašinskog rada.

bankarstvo buducnosti

U posljednjih 25 godina broj klasičnih filijala preko kojih banke rade sa mušterijama širom Evropske unije, vrtoglavom brzinom se smanjuje. Tako je recimo Credit Suisse ugasila u posljednjih dvadesetak godina više od 45 filijala a kod Rajfajzen bank od 1.149 danas sa klijentima radi svega 977 klasičnih filijala (sa šalterima).

Eksperti i bankari predviđaju da će se pomenuti trend galopirajućom brzinom razvijati i narednih godina a kao osnovni uzrok navodi se razvoj IT tehnologija i „primetni konformizam klijenata koji vole sve poslove vezane za plaćanja da završavaju udobno zavaljeni u fotelje“ i posredstvom on-line bankinga.

Kod mlađe populacije, starosne dobi do 40 godina, tvrde eksperti, uočljivo je da „sve rade u hodu“ pa tako i operacije plaćanja ili kupovine. Najčešće je to putem aplikacija za mobilne telefone.

Na sreću, kažu bankari, „šalterski rad sa klijentelom neće izumrijeti ni narednih 10 -15 godina ali će svakako biti daleko manjeg obima nego ranije. Kod starijih građana primjetno je nepovjerenje u elektronske vidove komunikacija te postoji još uvijek visoko izražena potreba za ličnim konsultovanjem sa bankarskim službenicima. Kako oni vole da kažu – živa riječ mog bankarskog službenika nema cijenu“.

bitcoin
Mnogi regionalni, a i svjetski mediji se ovih dana bave temom relativno nove Internet valute, poznate pod imenom Bitcoin. Da li je ovaj koncept budućnost novca? Da li vi kupujete Bitcoine i zašto (ne)? Možda ste postali rudari i anagažujete svoju slobodnu procesorsku snagu u pronalaženju novih bitcoina (engl. mining)? Evo jedan tekst na tu temu.

Ovo platežno sredstvo funkcioniše i bez centralnih banaka i nadzornih tijela. Bitcoin nadahnjuje korisnike interneta i takav način trgovanja doživljava veliki procvat u svijetu, ali zaokuplja i Američki Fed i Kongres. Amerikanac Richard Weston u jednom kafiću u Washingtonu gostima prvo postavlja presudno pitanje: „Imaš li novačnik?“ Kada to kaže, Weston zapravo misli na virutelnu finansijsku berzu, s obzirom da je i on takozvani „Bitcoiner“ – član rastuće svjetske zajednice obožavalaca zlatnog internetskog novčića, Bitcoina.

apex

Oracle Application Express (APEX) je platforma za razvoj aplikacija baziranih na webu čiji rad je usko povezan sa Oracle bazom podataka. Zasnovan je na RAD (Rapid Application Development) principima. 

APEX se može instalisati na svaku Oracle bazu podataka od verzije 9.2, a od verzije 11g, dolazi zajedno sa instalacijom baze i instalira sa zajedno s njom, ali se naknadno mora izvršiti konfigurisanje uz pomoć priloženih konfiguracionih skripti.

Kako se to radi, detaljno je objašnjeno uz pomoć skripti koje sam pripremio za vas (pogledajte ispod).

Za korišćenje APEX okruženja u kreiranju data-centričnih web aplikacija potreban je samo web pretraživač (web browser). Web pretaživač je, takođe, i jedini alat koji je potreban i krajnjem korisniku aplikacije. To znači da krajnji korisnici mogu raditi na heterogenim operativnim sistemima i da mogu pristupiti aplikaciji bilo kojim od poznatih web pretraživača.

upravljanje promjenama

Postoje dvije stvari u poslovanju kojima izvršni direktori svih velikih kompanija konstrantno pridaju pažnju - kompanijska fleksibilnost i sposobnost prilagođavanja promjenama. Osim ove dvije, samo je još jedna od većeg značaja – povećanje prihoda.

Ovo stavlja veliki akcenat na način prenošenja informacija o promjeni i način uvođenja promjene uopšte. To takođe znači napuštanje tradicionalnog shvatanja potrebe postojanja i pronalaženja „jednog pravog načina“ za uvođenje promjene. Ni jedna „formula transformacije“ ne traje vječno. Najbolje tehnike komunikacije promjena ne obezbjeđuje ni jedan izvor niti studija. Najefektivnije smjernice evoluiraju u zavisnosti od odgovora na seriju sljedećih pitanja:

Neiscrpni izvor stvaranja vrednosti
Intelektualni kapital je termonuklearno kompetitivno oružje današnjice. Tomas Stjuart

Ova rečenica gurua menadžmenta Tomasa Stjuarta (Thomas Stewart) najbolje dočarava snagu intelektualnog kapitala. Ali, da bismo tu snagu intelektualnog kapitala maksimalno efikasno koristili u cilju daljeg razvoja i prosperiteta, neophodno je da u potpunosti razumijemo njegovu suštinu, ulogu i način na koji stvara vrijednost. Pa, hajde onda da krenemo redom.

Kada sam prije nekoliko godina počela da se zanimam za temu intelektualnog kapitala, prvo me je zanimalo šta je to intelektualni kapital i zašto se u novom pojmovniku menadžmenta ustalio baš ovaj izraz. Baveći se riječima, shvatila sam da izraz “intelektualni kapital” u stvari najslikovitije i najpotpunije predstavlja neopipljive resurse, kao što su know-how, kompetencija, inovativnost, korporativna kultura, timski rad, imidž, lojalnost potrošača.

Konotacija riječi “kapital” je uvek pozitivna – to je poželjna i vrijedna roba čije posjedovanje kompaniji omogućava nastavak ekonomske aktivnosti, što joj, ukoliko je ovaj proces profitabilan, omogućava uvećanje kapitala. Korišćenje ove dvije riječi zajedno upućuje na nešto što je vrijedno za kompaniju, a sa druge strane je apstraktno i neopipljivo. 

Dobrodošli

Hvala Vam što ste izabrali posjetiti moj web sajt.

Na njemu ćete naći stvari koje volim:

  • podatke o meni,
  • mojoj domovini, Republici Srpskoj,
  • mojoj opsesiji, Informacionim tehnologijama i
  • sitnicama koje život čine ljepšim.

Naravno, vidjećete i nešto što se nalazi između redova, moju ljubav i trud da ovaj sajt i komunikaciju prema Vama učinim originalnom, korisnom i atraktivnom i obećanje da neću prestati da se trudim.

Ukoliko nađete da Vam je ova posjeta koristila u bilo kom pogledu, napišite mi to, veoma ćete me obradovati.

Srdačan pozdrav i uživajte u životu!

Dejan MAJKIĆ

Prijatelji sajta

Povežite se

Zar se još nismo povezali? Ako ne, kriv sam što vam do sada nisam pokazao sljedeće magične linkove: