Za industriju u BiH/Republici Srpskoj izdvaja se tek 20 odsto iznosa ukupnih sredstava iz podsticaja iako se smatra jednom od perspektivnijih grana privrede, pokazala je Analiza budžetskih poticaja privredi u 2015. g. sa prijedlogom mjera za unapređenje procesa dodjele koju je izradio Institut za razvoj mladih KULT.

Za oblast industrije izdvojeno je blizu 22 miliona evra, što je čini drugom rangiranom oblašću po izdvojenim podsticajnim sredstvima, odmah nakon poljoprivrede. Poređenja radi, u 2013. g. za industriju dodijeljeno je 33 miliona evra, a u 2014. g. 18 miliona evra.

Najzastupljenije podgrane industrije u podsticajima u 2015. g. su prehrambena s 33%, drvna s 27% i industrija građevinskih materijala s 13%. Najmanje zastupljene grane su hemijska i IT industrija.

U skladu sa stavovima privrednika, najperspektivnije podgrane industrije su metalna, zatim drvna i namjenska industrija, te IT industrija.

Iako je IT industrija prepoznata kao jedna od najperspektivnijih grana, IT sektoru podsticaj je dodijelila samo jedna lokalna zajednica i taj podsticaj čini 0,08% učešća u podsticajima za industriju.

Mladi ljudi upravo su najviše zainteresovani da rade u ovom sektoru u odnosu na druge kategorije društva, a i okrenutiji su ka novim tehnologijama. Regionalna razvojna organizacija SERDA utvrdila je da 60 - 70 % radne populacije u IT sektoru čine mladi kadrovi, do 35 godina.

Oblast informacionih i komunikacionih tehnologija ima gotovo 3% zaposlenih, a ova oblast stvara 4,6% BDP-a, što je čini produktivnijom od nekih drugih oblasti industrije. Prosječna plata u IT industriji je i do 50% viša od prosječne plate.

Svijet je danas globalizovan i bez granica. Povećana potrošnja popraćena je intenzivnijom trgovinom čiji se volumen povećava. Istovremeno se sve više trguje na međunarodnom nivou. Rast digitalne privrede uzrokuje revoluciju u svakodnevnom životu i poslovnim modelima, a to ne utiče samo na tradicionalne privredne, političke, upravljačke, provedbene i poslovne modele, nego i na poreske i carinske uprave.

Digitalizacija je pospješila prekograničnu razmjenu i ubrzala njen razvoj. Razvoj poslovnih modela odražava činjenicu da preduzeća danas posluju potpuno drugačije nego u vrijeme kada su osmišljeni međunarodni poreski i carinski propisi. Npr. danas za prodaju robe i usluga nije nužna fizička prisutnost na tržištu, a to znači da može biti teško utvrditi poresku osnovicu na tom tržištu ili porijeklo robe u carinske svrhe.

Potrošač može naručiti robu iz cijelog svijeta jednim klikom. Zato se tržišni obuhvat povećava, cijene se uopšteno govoreći snižavaju te nastaju nove prilike, a ujedno se remete postojeći poslovni modeli – internet prodavnice efikasnije reaguju na potražnju. Važno je reći da to ne dovodi samo do povećanja trgovine nego i do njene fragmentacije jer se u proces uključuju nove stranke koje nisu uvijek upoznate sa poreskim i carinskim obvezama ili mogu strukturisati svoje poslovanje kako bi zaobišle te obveze.

Rusija nije bogata samo naftom, nije samo poznata po svom oružju, kosmičkom programu i baletu, već ima i vrhunske programere koji su u posljednjih nekoliko godina napravili brojne, globalno poznate servise i aplikacije za mobilne uređaje.

Iako se u posljednje vrijeme, posebno preko okeana, ruske visoke tehnologije najprije povezuju sa hakerisanjem, ne čudi što američki portal techrepublic.com ipak priznaje da bi Rusija mogla uskoro da stvori vodeću visokokvalitetnu tehnološku kulturu. U prilog tome bi trebalo istaći i da je internet, kao i njegova upotreba u globalu u najvećoj svjetskoj državi jeftiniji i pristupačniji nego u većini razvijenih zemalja svijeta. Time se može objasniti činjenica da po broju korisnika interneta Rusija zauzima 4. mjesto na svijetu.

Istina je da ruski "Jandeks" ima deset puta manju vrijednost od Gugla, a da društvena mreža Vkontakte (VK) ima mnogo manje pratilaca od Fejsbuka, ali to nisu jedini pokazatelji. Važnije je to što se stručnjaci slažu da je stil ruskih programera pri rješavanju postojećih problema ili pristup osmišljavanju novih rješenja pomalo romantičan i da oni koriste fantaziju kako bi stvorili novu realnost.

Prednosti i mogućnosti korišćenja e-Učenja kao metodologije su neiscrpne, na vama je da ih iskoristite. Finansijski efekat - Manje trenera, manji troškovi za put, smještaj i hranu učesnika treninga. Ujedno, zaposlenici ne moraju izostati s posla tokom jednog ili dva dana, što svakako ide u prilog štedljivosti ovog pristupa. e-Učenje omogućava upravljanje budžetom kroz kreiranje sadržaja koji ne treba trenera ili facilitatora, a dostupan je svima ili onima kojih se to tiče.

Povećava produktivnost - Uvođenjem novih elemenata u proces učenja, osvježava se kvaliteta učenja i sam proces postaje zanimljiviji, dok zaposlenici žele biti uključeni u novo iskustvo. Digitalno učenje ima efekat na poslovne rezultate jer trenira radnu snagu efektivnije i optimizuje ciljeve učenja što dovodi do lakše evaluacije treninga, poboljšanja tzv. mekih vještina, zadovoljnijih zaposlenika i povećanja produktivnosti.

Lakše odgovara na potrebe organizacija - Pojam cjeloživotno učenje je postao poznat pa ga ne treba posebno predstavljati. Međutim, kako tehnologija napreduje, poslovanje postaje sve dinamičnije, a učenje novih vještina, znanja ili alata mora biti dostupno svima, fleksibilno, svrsishodno i brzo. Digitalno učenje odgovara na sve navedene uslove. Prilagođeno je svima, učiti može svako bez obzira na prethodna iskustva, a sadržaju je moguće pristupiti sa bilo koje lokacije. Sadržaj se izrađuje prema specifičnim potrebama organizacija, a trening se implementira brzo i lako, kako bi zaposlenici što prije naučili koristiti novi softver, nove procedure ili slično.

Besplatnih onlajn kurseva ima mnogo, ali oni često zahtjevaju žrtvovanje vremena baš u trenutku kada ga nemamo. Zato treba da biramo one koje možemo da pohađamo sopstvenim tempom, sami biramo koliko vremena i kada ćemo da izdvojimo na njih.

Izdvojio sam 78 takvih kurseva. Ne garantujem da će baš svaki od njih biti dostupan u trenutku kada čitate ovaj tekst, ali nadam se da ćete naći nešto zanimljivo sa sebe.

Google servis - Lične informacije koje Google može sakupljati o vama   
Google Toolbar - web sajtovi koje posjećujete, koliko ih često posjećujete, koliko se dugo zadržavate na njima, kliknuti linkovi, podaci o pretragama, vrijeme kada ste pretraživali   
Google WebAccelerator - web sajtovi koje posjećujete, koliko ih često posjećujete, koliko se dugo zadržavate na njima, kada ste ih posjetili, kliknuti linkovi, podaci o pretragama   
Google AdWords - kompletne podatke o vašoj adresi, podatke o vašoj kreditnoj kartici   
Google AdWords conversion tracking - podaci o vašoj online zaradi, broj online prodaja   
Google Desktop Search - kompletan sadržaj vašeg računara, vaši email-ovi, Word dokumenta, itd.   
Google AdSense - vašu kompletnu adresu, broj posjetilaca vašeg web sajta, ukoliko koristite AdSense kod na više stranica, način na koji ljudi dolaze na vaš sajt   
Personalizovani Google home page - vaša interesovanja, podaci o vašim berzanskim akcijama (ili o onima za koje ste zainteresovani), vaše izvore vijesti (vaš politički stav)   
Google MySearch history - sve vaše pretrage (vaša interesovanja, hobiji, planovi)   
Google SMS - broj vašeg mobilnog telefona   
Gmail - sadržaj email poruka, kome pišete i ko vam piše   
Google cookies - pomažu da vas Google identifikuje kombinujući podatke sa različitih servisa u jedinstveni account itd.

Svijet se sve više okreće ka digitalnim nomadima, elektronskom poslovanju i nečemu što se zove "location-independent businesses" (u slobodnom prevodu to bilo poslovanje bez granica). Pokazatelj toga je i najnovija incijativa Tajlanda gdje su uveli vize za digitalne nomade. Međutim, Tajland nije prva država koja je shvatila da su digitalni nomadi i IT preduzetnici veoma lukrativan izvor prihoda i da je elektronsko poslovanje, bez papira, pečata i granica – budućnost.

Estonija je još u decembru 2014. pokrenula e-residency program, sa ciljem da omogući ljudima koji nisu građani Estonije da osnuju firmu u Estoniji i imaju pristup njihovom bankarskom i poreskom sistemu. Do danas je tu mogućnost iskoristilo preko 10.000 ljudi i broj se stalno uvećava. U posljednje vrijeme se i na našim prostorima sve češće priča o e-residency programu i otvaranju estonske firme.

Nikada nije bilo bolje vrijeme da budete političar. Međutim, još bolje vrijeme je da budete inženjer mašinskog učenja koji radi za političara.

Kroz savremenu istoriju, politički kandidati imali su vrlo ograničen broj alata za „ispipavanje pulsa“ glasačkog tijela. U pravilu je instinkt bio taj koji je odnosio prevagu nad podacima kada je bilo u pitanju osmišljavanje izbornih kampanja.

Međutim, današnji kandidati u ponudi imaju jednu potpuno novu informatičku oblast koja je unijela revoluciju u politiku. „Veliki podaci“ (big data) danas svima koji bi htjeli da se kandiduju omogućavauju da maksimizuju efikasnost kampanje. Međutim, to ni izbliza nije sve - već iz današnje pozicije moguće je jasno vidjeti sljedeći nivo -korišćenje vještačke inteligencije (AI) u izbornim kampanjama i, generalno, političkom životu.

Sistemi mašinskog učenja zasnovani su na statističkim metodama koje automatski mogu identifikovati obrasce u prikupljenim podacima. Ovi sistemi već sada, na primjer, mogu predvidjeti koji će zakoni proći u američkom Kongresu uz pomoć algoritamske analize teksta zakona, kao i drugih varijabli, kao što je broj sponzora ili period u godini kada je zakon predstavljen u Kongresu.

Vještačka inteligencija pažljivo se koristi u političkim predizbornim kampanjama kako bi bolje angažovala birače i pomogla im da budu više informisani o ključnim političkim pitanjima.

Najviše svog vremena, moderan čovjek provodi koristeći mobilni telefon, tablet ili neki drugi oblik prenosivog uređaja koji će mu omogućiti pristup informacijama u trenutku kada su mu one potrebne.

Upravo iz tog razloga, korišćenje mobilnih aplikacija danas je prekretnica na tržištu u gotovo svim oblastima poslovanja. Mobilne aplikacije sa sobom nose velike benefite pomoću kojih možete lako pratiti vaše potrošače a samim tim im što bolje im prezentovati, a kasnije i plasirati svoj proizvod.

Ovo su značajniji benefiti mobilnih aplikacija u modernom poslovanju:

1. Izgrađuje lojalnost između potrošača i brenda;
2. Pojačava "brand awareness";
3. Povećava online prisutnost;
4. Povećava pristupačnost prosječnom korisniku;
5. Povećava mogućnost prisutnosti s više platforma što dovodi različite korisnike.

Brojni novinski naslovi i izvještaji o poslovanju ukazuju na činjenicu da je prevara široko rasprostranjena pojava koja ugrožava mnoge činioce, od prevarenog pojedinca pa do same države. Kako tragati za krivcem?

Prevare ugrožavaju poslovanje kompanija na mnogo razičitih načina, ne samo zbog finansijske štete već znatno kvare sliku te kompanije u očima javnosti i srozavaju moral zaposlenih.

Prevare u bankarstvu i sličnim oblastima, čije su žrtve i klijenti, imaju izuzetno velike posljedice za sve učesnike u lancu, a najviše je ugrožena kompanija. Na osnovu sprovedenih istraživanja dokazano je da u prosjeku organizacije gube 7 do 10 odsto godišnje dobiti zbog prevara, a samo mali procenat ovih gubitaka organizacija uspije da povrati.

U cilju sprečavanja daljeg porasta ove vrste kriminala, od izuzetnog je značaja mogućnost otkrivanja načina na koji je prevara učinjena, kao i identifikacija počinilaca.

Ključnu ulogu u otkrivanju kriminalnih radnji koje počine tzv. „bijele kragne“ ima forenzička revizija i savremeni digitalni forenzički alati.

U posljednje vrijeme sve češće možemo čuti za četbotove (eng. chatbot). Njihova svrha je da se unaprijedi korisnička podrška ili poveća kapacitet usluga koje nude. Ako je u pitanju napredniji četbot, onda se radi o jednom obliku vještačke inteligencije gdje je softver sposoban da "razgovara" sa ljudima razmjenom tekstualnih poruka.

Pri tome se uspješnost četbota mjeri time koliko je sposoban da se predstavi kao stvarna osoba.

U pitanju je pronalaženje načina da se unaprijede servisi tako što će, prirodnim jezikom, korisniku biti pružena usluga ili pomoć. Osim što ima psihološki efekat jer je čovjeku prirodniji osjećaj komunikacije sa drugim ljudima nego sa mašinama, značajno je i to što korisnik za pronalaženje rješenja ne mora da pretražuje baze znanja i prolazi kroz dug i zamoran proces otkrivanja problema.

Četbotovi se, kako napreduje razvoj vještačke inteligencije, sve češće koriste za različite namjene i potrebe. Osim očigledne – pružanje 24/7/365 korisničke podrške, ozbiljna primjena je i edukacija. Postoji nekoliko veoma uspješnih primjera u kojima učenici pri izradi domaćih zadataka mogu da se "obrate" virtuelnim nastavnicima i postave pitanje vezano za gradivo koje obrađuju.

Takođe, učenje stranih jezika jedna je od oblasti gde su četbot rješenja značajno uznapredovala. Još jedna grana primjene je u industriji igračaka i video igara gdje se koriste za razvoj zapleta scenarija koji nisu pravolinijski i predefinisani, već zavise od odgovora i reakcija igrača.

U vrijeme kada mnoge profesije odumiru zbog sve prisutnije automatizacije, jedna vještina nastavlja da bude tražena, i to traženija nego ikad: programiranje.

Kompanije stalno traže programere, softverske inženjere i informatičke stručnjake. Problem je to što mnogi misle da programiranje nije lako ili da je nemoguće ovladati ovom vještinom ako niste "rođeni za to".

Istina, potrebno je mnogo vremena, rada i posvećenosti da biste postali dobar programer. Zato vam predstavljam nekoliko savjeta koji mogu da vam pomognu u učenju programiranja.

Verzionisanje koda najčešće je korišćena disciplina ALM-a. Mnogi razvojni timovi kojima je pojam ALM-a potpuno nepoznat koriste neki od alata za verzionisanje koda. Verzionisanje, odnosno spremanje koda u središnji repozitorijum u kojemu se bilježi svaka promjena kroz istoriju, jedna je od rijetkih opšteprihvaćenih dobrih praksi u razvoju softvera svih vrsta i namjena.

Izvorni kod je centralni dio svake aplikacije. lzgubite li popis vaših zahtjeva ili rezultate testiranja, još uvijek ćete imati projekat koji razvijate. Možda nećete najbolje moći upravljati daljnjim razvojem svoje aplikacije, ali bar nećete izgubiti ono što je do tada napravljeno. Gubitkom izvornog koda izgubili ste temelje vašeg projekta.

Nema koda, nema aplikacije! Zato je opravdano reći da je verzionisanje koda temeljna disciplina ALM-a i najčešće prvi korak u stvaranju dobro organizovnog razvojnog projekta.

Nije dovoljan, ali je sigurno neophodan uslov za usvajanje ALM-a u razvojnom timu. Preuzmi zadnju verziju (get), označi datoteke koje namjeravaš promijeniti (check-out), nakon izvršenih promjena vrati ih u sistem (check-in) - to su tri osnovne akcije svakog sistema za verzionisanje.

Kod nekih alata međutim akcije check-out i check-in objedinjene su u jednu. U alatu SubVersion takva se akcija naziva commit. Terminologija se razlikuje od alata do alata, ali su principi poprilično slični. Ko je stekao praksu s jednim alatom, vrlo lako će se naviknuti i na drugi.