Verzionisanje koda najčešće je korišćena disciplina ALM-a. Mnogi razvojni timovi kojima je pojam ALM-a potpuno nepoznat koriste neki od alata za verzionisanje koda. Verzionisanje, odnosno spremanje koda u središnji repozitorijum u kojemu se bilježi svaka promjena kroz istoriju, jedna je od rijetkih opšteprihvaćenih dobrih praksi u razvoju softvera svih vrsta i namjena.

Izvorni kod je centralni dio svake aplikacije. lzgubite li popis vaših zahtjeva ili rezultate testiranja, još uvijek ćete imati projekat koji razvijate. Možda nećete najbolje moći upravljati daljnjim razvojem svoje aplikacije, ali bar nećete izgubiti ono što je do tada napravljeno. Gubitkom izvornog koda izgubili ste temelje vašeg projekta.

Nema koda, nema aplikacije! Zato je opravdano reći da je verzionisanje koda temeljna disciplina ALM-a i najčešće prvi korak u stvaranju dobro organizovnog razvojnog projekta.

Nije dovoljan, ali je sigurno neophodan uslov za usvajanje ALM-a u razvojnom timu. Preuzmi zadnju verziju (get), označi datoteke koje namjeravaš promijeniti (check-out), nakon izvršenih promjena vrati ih u sistem (check-in) - to su tri osnovne akcije svakog sistema za verzionisanje.

Kod nekih alata međutim akcije check-out i check-in objedinjene su u jednu. U alatu SubVersion takva se akcija naziva commit. Terminologija se razlikuje od alata do alata, ali su principi poprilično slični. Ko je stekao praksu s jednim alatom, vrlo lako će se naviknuti i na drugi.

Ako ste ikada isprobali Facebook, tada ste vidjeli da je na njemu dostupan i ogroman broj aplikacija. Zabavne, reklamne, poslovne - ima ih svakakvih, a možete ih lako napraviti i vi. Ovo "lako" shvatite uslovno, jer ipak je potrebno znati kako napraviti klasičnu web aplikaciju da biste je mogli prilagoditi Facebooku. Mogućnosti za pisanje aplikacija za Facebook su danas nesagledivo velike - razvijati aplikaciju možete u praktično bilo čemu, bitno je samo da se držite nekih pravila i ograničenja koje vam Facebook postavlja. Takođe, dobićete velik set funkcija uz čiju pomoć možete, ukoliko vam korisnik vaše aplikacije dozvoli, pristupati određenim njegovim podacima te tako graditi svoju aplikaciju po želji.

Potencira se važnost ideja, ali zaboravlja šta zapravo čini ideju i koliki je put od ideje do proizvoda kao i koje sve opasnosti i stranputice vrebaju neopreznog kreativca...

Pomalo nervozna atmosfera u sobi za sastanke. Moj sagovornik priča o tome šta ga motiviše u poslu, a ja nestrpljivo čekam da pređe na stvar. Da mi napokon ispriča ideju zbog koje je i zatražio sastanak. Njegova je pozicija nezahvalna - on ima ideju, ali ne i znanja pretvoriti je u konkretan proizvod. Napokon prelazimo na stvar. Dugi uvod, ograđivanje od drugih već viđenih projekata, vidim da iščekuje moju reakciju, pretpostavljam uzvik oduševljenja, možda i zagrljaj?

U glavi mi se vrte američke priče o uspjehu. Junak, mlad i neiskvaren, dolazi s idejom kod glavešine koji ga ismijava, odbija i izbacuje vani. Nešto kasnije junak je na svim naslovnicama, projekat apsolutni hit, a svi pričaju o glavešini koji je bio toliko blesav da propusti priliku.

Takvu su nam priče najdraže - J. K. Rowling je odbijena 13 puta prije nego što je pronašla izdavača za Harry Pottera, a Decca Records su odbili tad mladi bend Beatles jer su bili preslični bendu Shadows. Nisam glavešina niti nepristojan da se ičijoj ideji nasmijem, ali hoće li se mene sjećati s podsmjehom za par godina i kako sam ga odbio? Je li to zapravo najveća poslovna prilika, ne dana ili sedmica, već i cijele godine, a ja ću je propustiti? Maglovito se prisjećam Sunscreena i rečenice kako ti se život promijeni naglavačke u neki dosadan utorak u 4 popodne.

Ne morate biti vrstan marketinški stručnjak da biste znali da ne prihvataju svi ljudi novine podjednako brzo. Tačnije, oko ovoga se isprela čitava jedna mala nauka, podupreta istraživanjima (što nauci i priliči), a kao ishod imamo veoma koristan model nesrećnog imena: difuzija inovacija. Zaista zvuči kao neki suvoparni termin, ali dajte mu šansu.

Naime, difuzija inovacija oslanja se na spremnost ljudi da poklone svoje povjerenje novim proizvodima. Model difuzije inovacija objašnjava ovaj proces i njegove specifičnosti. Na njega se danas oslanjaju brojne firme kada lansiraju nove proizvode koji tek treba da pronađu put do svojih kupaca. Da bi taj proces bio efikasan, neophodno je poznavati karakteristike ciljne grupe, što je upravo centralna tema ovog modela: pitanje kako ljudi reaguju na novine.

S obzirom da živimo u doba brzog protoka informacija i vladavine digitalnog marketinga, upravo je za ovakve forme oglašavanja posebno bitan Model difuzije inovacija. Međutim, to ne znači da je on neprimjenljiv i na druge forme marketinga; naprotiv. Njegovim poznavanjem približićete se korak bliže svojoj ciljnoj grupi, odnosno kreirati realističnija očekivanja od svojih kampanja.

Da pređemo na stvar – Model difuzije inovacija, grafički predstavljen, izgleda ovako:

Pretražujući po Internetu razne specijalizovane stranice koje se bave razvojem karijere, sertifikacijom i edukacijom IT stručnjaka, naići ćete na razne top-liste najtraženijih, najpopularnijih, najbolje plaćenih, najperspektivnijih i ostalih naj-sertifikata.

S obzirom da se na top-listama vrlo često provlače isti sertifikati, ali na raznim pozicijama, uspostavljena je ova lista koja je u skladu sa aktuelnim tehnološkim trendovima, zastupljenosti tehnologija na našim prostorima te oglasima za radna mjesta na portalima za zapošljavanje.

Analitička kompanija Gartner, globalno možda i najuticajnija kompanija koja se bavi analizom tehnoloških trendova, objavila je listu top-tehnologija za 2011. godinu na kojoj se nalaze: Cloud Computing, Mobile Applications & Media Tablets, Social Communications and Collaboration, Video, Next Generation Analytics, Social Analytics, Context-Aware Computing, Storage Class Memory, Ubiguitous Computing, Fabric-Based Infrastructure and Computers.

2FA (two-factor authentication) je autentifikacija koja zahtjeva dva faktora da bi se izvršila identifikacija iz različitih kategorija akreditacije; obično je to jedan fizički faktor, kao što je kartica a drugi je nešto upamćeno, kao bezbjednosni kod.

Jednostavan primjer autentifikacije sa dva faktora je bankarska kartica: kartica sama po sebi je fizički faktor a PIN (identifikacioni broj) je drugi faktor. Zato je teško da bi neko mogao da upotriebi vašu karticu da bi pristupio vašem računu u banci ukoliko nema PIN-a.

Autentifikacija sa dva faktora drastično umanjuje mogućnost krađe identiteta, phishing-a i drugih prevara, jer krađa lozinke nije dovoljna da bi kradljivac pristupio informacijama.

Faktor autentifikacije je nezavisna kategorija akreditacije koja se koristi za identifikaciju verifikacije. Tri najčešće kategorije se često opisuju kao:

• nešto što vam je poznato (faktor koji znate),
• nešto što imate (vlasnički faktor) i
• nešto što predstavljate (faktor nasljedstva).
• Za sisteme sa većim zahtjevima za bezbjednost, lokacija i vrijeme su nešto što se dodaje kao četvrti i peti faktor.

Prvo da se upoznamo sa ruskom kompanijom Yandex. Yandex je uz Mail.ru i VK.com najpoznatiji internet servis u Rusiji (a Rusija i rusko govorno područje je više od 250 miliona korisnika) i ono što je Gugl u ostatku svijeta to je Yandex u Rusiji i okolnim zemljama…

Yandex nije strogo ruska kompanija – oni su zvanično multinacionalna kompanija (dakle ipak ruski Gugl) imaju svoje ljude u USA, Švajcarskoj i Kini. karakteristični su po tome što imaju raznoraznih servisa i aplikacija od kojih je većina besplatna – a opet su i biznis orjentisani pa recimo imaju udio veći od 50% kad je internet oglašavanje u ruskom govornom području u pitanju.

Dakle definitivno ozbiljna kompanija koja gleda na duže staze.

PREDSTAVIĆEMO NEKE INTERESANTNE PROIZVODE/USLUGE OVE KOMPANIJE

Rizik od dvostrukog oporezivanja nastaje kada dvije države imaju pravo oporezovati vaš dohodak, npr.:

• ako živite u jednoj državi članici, a radite u drugoj (dnevni migranti)
• ako ste upućeni na kraći rad u inostranstvo
• ako živite i tražite posao u inostranstvu, a prenijeli ste naknade za nezaposlenost iz matične države
• ako ste otišli u penziju u jednoj državi, a primate penziju iz druge države

U tom će se slučaju na vas doduše uvijek primjenjivati poreska pravila države u kojoj imate boravište, ali možda ćete morati platiti porez i u drugoj državi.

Srećom, većina država ima ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ti vas ugovori u pravilu štite od dvostrukog oporezivanja:

• na osnovu mnogih dvostranih poreskih ugovora iznos poreza koji ste uplatili u državi u kojoj radite oduzima se od iznosa poreza koji biste trebali platiti u državi u kojoj imate boravište
• u drugim slučajevima na dohodak koji ste ostvarili u državi u kojoj radite mogli biste plaćati porez samo u toj državi i on bi bio oslobođen od poreza u državi u kojoj imate boravište.

BITCOIN je vrsta digitalnog novca (kripto valuta) čija popularnost širom svijeta, kao i u Republici Srpskoj, rapidno raste iz godine u godinu. Ono što ga čini različitim od konvencionalnog novca jest to što niti jedna institucija ne kontroliše mrežu Bitcoina, što znači da banka ne može kontrolisati vaš novac. U aprilu 2010. godine cijena jednog Bitcoina iznosila je 0.003 dolara, dok je danas cijena jednog Bitcoina preko 2500 dolara.

Prije nešto više od dva mjeseca nakon perioda intenzivnog rasta cijene, Bitcoin je dostigao simboličnu prekretnicu premašujući cijenu jedne unce zlata. Od tada do danas cijena je nastavila rasti i dostigla 2500 dolara, čime se udvostručila.

U međuvremenu mnoge države su proglasile Bitcoin legalnim što je uveliko imalo pozitivan uticaj na njegovu cijenu. U Japanu od nedavno mnogi trgovački lanci dozvoljavaju kupovinu za Bitcoin što je uticalo da cijena ove kripto valute tokom prethodnog mjeseca poraste skoro 80%, a Japan postane najveće tržište za Bitcoin na svijetu.

Znate li da postoji mogućnost da sami stvarate digitalni novac koji kasnije možete ili da ga konvertujete u tradicionalni novac ili da nešto sa njim kupite? Ovaj proces izrade novca se zove rudarenje kriptovaluta. 

Znate li šta vam je potrebno od opreme rudarenje?

Jedan ili više računara sa jakim grafičkim karticama, poželjno AMD Radeonima ili specijalizovani uređaj (rig) koji je od nule projektovan da maksimalno efikasno rješava kriptovalutni algoritam. I to je to! Uključite spravice, podesite klijent za rudarenje i lokaciju digitalnog novčanika – i zabava može  početi.

Trenutno vlada velika nestašica AMD-ovih Radeon grafičkih kartica te je, osim najjeftinijih modela, veoma teško pronaći modele poput Radeona RX 570 i RX 580, dok se neki dostupni modeli mogu nabaviti putem interneta po skupljim cijenama. Pravi razlog ove nestašice, prema informacijama dobijenim od hardverskih kompanija, ove kartice nisu pokupovali gameri, već - "rudari". 

Vijest da je od početka godine do aprila zatvoreno gotovo 2900 prodavnica u SAD, tek je kap u moru alarmantnih analiza i prognoza da je maloprodajnim objektima i tržnim centrima "odzvonilo" zbog sve veće popularnosti kupovine preko Interneta. Nasuprot tome, iznose se podaci prema kojima su troškovi online prodaje veći nego kada je riječ o klasičnoj prodaji, te da prelazak na digitalizaciju zahtjeva vrlo pažljive analize, posebno kada je riječ o „skrivenim“ troškovima kroz dodatna ulaganja.

Centar za istraživanja maloprodaje objavio je da je trenutno onlajn prodaja najbrže rastući segment u oblasti trgovine u Evropi i SAD. Vrijednost prodaje svekodnevnih potrepština preko interneta u Zapadnoj Evropi i Poljskoj porasla je prošle godine za 15,6 odsto, a očekuje se da će u naredne dvije godine rasti za još 28 odsto. U Sjedinjenim Američkim Državama taj rast je u 2016. iznosio 14,4 odsto, s prognozama da će tokom ove i naredne godine iznositi oko 30 procenata.

Istovremeno, mediji izvještavaju da će u Americi u narednih nekoliko mjeseci biti zatvoreno oko 3.500 prodavnica, a Biznis Insajder ističe da je osnovni razlog upravo izgubljena bitka s kupovinom preko interneta, pri čemu su najugroženiji trgovci namještajem i odjevnim predmetima, poput kompanija JCPenney, Macy’s, Sears i Kmart.

Nakon što su iz MUP Republike Srpske saopštili da je do 30. juna produžen rok za zamjenu oružnog lista, raspitao sam se šta treba da se od dokumenata pribavi i koliko koji dokument košta.

Iz MUP Republike Srpske napominju da će vlasniku oružja za ličnu bezbjednost koji do tog datuma ne podnese zahtjev za zamjenu oružnog lista biti izrečena novčana kazna u iznosu od 1.200 do 1.500 KM i zaštitna mjera oduzimanja oružja.

MUP Republike Srpske podsjeća da je na snagu stupio Zakon o izmjenama Zakona o oružju i municiji kojim je propisano da su vlasnici oružja za ličnu bezbjednost kojima je istekao oružni list obavezni da do 30. juna podnesu zahtjev za izdavanje novog. Rok važenja oružnog lista je 10 godina, a sa trajnim važenjem izdaje se osobama starijim od 65 godina.

Prva runda informisanja

Na broj CJB BL, današnje Policijske uprave Banjaluka, saznao sam da treba da se pribave sljedeći dokumenti:

1. Uvjerenje o nekažnjavanju – Osnovni sud Banjaluka – 15 KM taksa
2. Uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka pred sudovima u RS/BiH – 15 KM taksa
3. Zdravstveni pregled lica i izdavanje uvjerenja o fizičkoj i duševnoj sposobnosti za nabavljanje, držanje i nošenje oružja i municije - Zavod za medicinu rada i sporta Republike Srpske – 80 KM
4. Zahtjev za izdavanje-reizdavanje oružnog lista - Policijska uprava Banjaluka – 50 KM takse i naknade

Međutim, kasnije se ispostavilo da to i nije baš sve.

Krenimo redom.

Prva runda realizacije