Оrganizacija Startap-a jedna je od formi koja će učiniti ovaj svijet boljim. Ako uzmete grupu ljudi, date im dovoljan udio u kompaniji i organizujete ih u Startap, možete otključati ljudski potencijal na način koji nikad ranije nije bio moguć.

Podstaći ćete ih da postignu nevjerovatne stvari.

Ali ako je organizacija startapa toliko dobra, zašto toliko njih propadne? To je ono što je neophodno saznati kao i šta je najbitnije za uspjeh startapa.

I želio sam da probam sistemski pristup, izbjegnem oslanjanje na instinkt i potencijalno pogrešne pretpostavke od toliko kompanija koje sam vidio tokom godina.

Želio sam da saznam ovo jer sam pokretao biznise još otkad sam imao 12 godina kada sam prodavao slatkiše na autobuskoj stanici srednje škole, preko srednje škole, kad sam pravio uređaje na solarni pogon, do fakulteta, kad sam pravio zvučnike. A kad sam diplomirao na fakultetu, pokretao sam softverske kompanije. I prije 20 godina sam pokrenuo Idealab, i u tih 20 godina smo pokrenuli preko 100 kompanija, mnogo uspješnih, i mnogo krajnje neuspješnih. Naučili smo mnogo od tih neuspjeha.

Stoga sam probao da sagledam faktore koji su najviše uticali na uspjeh i neuspjeh kompanije. Zato sam razmotrio ovih pet.

Digitalna transformacija sa svojom sposobnošću optimizacije procesa, smanjenja troškova i povećanja ponude usluga donosi revoluciju na domaće i evropsko tržište rada.

Digitalne tehnologije koje brzo napreduju već se intezivno koriste u stotinama branši, uključujući poljoprivredu, zdravstvo, transport i komunikacije, obrazovanje, trgovinu, kućnu automatizaciju, logistiku itd. Potražnja za informatičkim kadrovima iz dana u dan rapidno raste. Prema podacima Evropske komisije 9 od 10 poslova u skorijoj budućnosti će zahtijevati poznavanje i upotrebu digitalnih vještina.

Međutim, 169 miliona Evropljana starosti između 16 i 74 godine, njih 44 % – nema potrebne digitalne vještine. To znači da su prednosti koje digitalizacija može podstaknuti doslovno ugrožene jer države članice ne uspijevaju proizvesti dovoljno informatičkih kadrova. Dodatno pogoršava situaciju činjenica da se zbog brzine razvoja informacionih tehnologije taj jaz još produbljuje. Predviđanje od 500.000 nepopunjenih poslova u IT sektoru EU do 2020. vrlo je realno i prijeteće.

U iščekivanju da prođu nikad duža 24 časa dok se neki moji sajtovi ne propagiraju na mreži-servisu za distribuciju ili dostavu sadržaja CloudFlare, donosim nekoliko informacija o njemu i mojim očekivanjima o istom.

CloudFlare (content delivery network - CDN) je sistem distribuiranih servera (mreža) koji isporučuju web sajtove i drugi web sadržaj krajnjem korisniku, na osnovu GEO - geografskih lokacija korisnika, porijekla web sajta i servera za dostavu sadržaja sa ciljem da se sadržaj učita bezbjedno i brzo.

Da biste kreirali obrazac tj. formu u programu Microsoft Word, koji drugi mogu popuniti i to samo u poljima koja ste omogućili za popunjavanje a da ostatak dokumenta bude zaštićen od izmjena, počnite sa templejtom i dodajte kontrolu sadržaja. Kontrole sadržaja uključuju stvari kao što su:

• check box,
• tekt box,
• datumsko polje i
• padajuće liste.

Ako ste upoznati sa bazama podataka, ove kontrole sadržaja mogu čak biti povezane sa podacima. Stvaranje oblike za popunjavanje počinje sa šest osnovnih koraka. Prođimo kroz njih u kratkom uputstvu na engleskom jeziku samo zbog toga što je i vaš MS Office siguran sam, na engleskom jeziku:

U današnje vrijeme dobra projektna ideja u kratkom roku nekoga može učiniti milionerom, društveno odgovornim uzorom ili uspješnim inovatorom ali do finansijskih sredstava za njenu realizaciju je jako teško doći.

Crowdfunding (eng: crowd - grupa i eng: funding - finansiranje) kroz dobro koncipiranu kampanju putem poznatih internet platformi pruža mogućnost sticanja željenog početnog kapitala.

Ljudi sa bilo kog kraja svijeta tzv. backer-i koje je vaša ideja zainteresovala žele da podrže kampanju i da ulože u vaš projekat obezbjeđujući potreban kapital.

Vrste crowdfunding-a

Razlikujemo nekoliko vrsta crowdfunding-a:

1. Donatorski (donation-based) crowdfunding funkcioniše tako što pokretač kampanje objavi kolika svota mu je potrebna i detaljno obrazloži za koju svrhu, a potom mu backer-i doniraju sredstva bez očekivanja da će nešto dobiti zauzvrat. U širem kontekstu, ovaj vid grupnog finansiranja značajan je za čitavu zajednicu i najčešće se koristi za razvoj društveno korisnih projekata.
2. Crowdfunding baziran na nagradama (reward-based) je najpoznatiji vid ove vrste finansiranja, zato što dvije najrasprostranjenije platforme Kickstarter i Indiegogo, funkcionišu na ovaj način. Ovde se u zamjenu za finansijsku podršku nudi nagrada eng: perk. Perk-ovi su raspoređeni u nekoliko vrijednosnih kategorija, od onih simboličnih poput bedževa ili majica, pa sve do vrijednih nagrada poput pametnih uređaja.
3. Crowdfunding baziran na udjelu (equity crowdfunding) nudi mogućnost backerima da kroz pružanje finansijske podrške postanu akcionari i najpogodniji je za ulaganje u preduzeća u začetku. Jedna od ovakvih plaformi je i Funderbeam.
4. Crowdfunding baziran na pozajmicama (lending-based) je vrsta onlajn pozajmljivanja sa manjim kamatama nego u bankama i uglavnom sa većom zaradom nego kod regularne štednje. Ovo tržište crowdfunding-a je nekoliko puta veće od ostalih crowdfunding tržišta zajedno.

Ukoliko planirate da plasirate neki proizvod ili uslugu, a ne znate kakvo je stanje na tržištu kada je riječ baš o takvim proizvodima i uslugama, odnosno njihovim korisnicima, u problemu ste.

Da se ne bi desile komplikacije zahtjevnog procesa plasiranja proizvoda ili usluga na neistraženo tržište, sprovodi se analiza tržišta.

Analiza tržišta je sastavni dio svakog poslovnog (eng: biznis) plana. Pored navedenog analiza tržišta je i glavni razlog za izradu poslovnog plana. Ovu analizu trebate uraditi bez obzira da li osnivate svoj novi biznis ili želite da unapredite postojeći. Tržište je u kontinuiranoj promjeni, a ono što svaka firma koja namjerava da opstane mora da čini jeste praćenje tih promjena i prilagođavanje istim.

Kada sprovodite analizu tržišta za sopstveni biznis, fokusirate se na potencijalno tržište na kojem želite da poslujete. Generalno posmatrajući tržište je mnogo šire od onog dijela koji vi zahvatate. To su svi oni komitenti koji će prije ili kasnije postati korisnici vaših proizvoda/usluga, oni koji bi to mogli postati i oni koje treba da privučete i njima se bavite.

Na primjer, ako otvarate restoran, neće vas zanimati samo ljudi koji posjećuju restorane, već i oni koji, na primjer, žive u blizini. Ili, ako se bavite prodajom računara, vaše je tržište ogromno i uključuje fizička i pravna lica, odnosno razne ljude i institucije. Što bolje poznajete svoje tržište, to je i veća šansa da ćete znati uspješno da plasirate svoje proizvode ili usluge.

Informacione tehnologije su zadrle u svaku poru našeg života, pa tako i u poljoprivredu i u industrijsku proizvodnju mesa i mesnih prerađevina. Vjeruje se da će baš one pomoći ljudima da se prehrane, jer se očekuje da će nas do 2050. godine biti dve do tri milijarde više, a prirodnih resursa će biti manje. Tehnologije će zahtjevati od čovjeka da bude ekonomičan, da poštuju dobroditi životinja, kao i sva pravila u vezi sa zagađivanjem.

Smatra se da će se u bliskoj budućnosti i na našim prostorima primjenjivati sljedeće informacione tehnologije, kada je riječ o mesnoj industriji:

• 3D štampači;
• dronovi;
• senzori za individualni monitoring;
• vještačka inteligencija;
• virtuelna stvarnost;
• roboti;
• Internet of Things...

Internet of things su tehnologije koje primjenjujemo danas. Predstavljaju prikupljanje što više podataka sa farme, koje se potom smještaju u bazu i pretvaraju se u raspoloživu informaciju. Slika je u realnom vremenu, pa farmer ne mora da bude prisutan na farmi. Pristup je omogućen preko mobilnih telefona - to su dodatne oči, uši i ruke za rukovođenje proizvodnjom.

U posljednje vrijeme greške u softveru sve više utiču na prosječnog korisnika – npr. na aerodromskim terminalima ili u elektronskom bankarstvu. Često čujemo da softver nije adekvatno testiran. Ali šta to tačno znači?

S vremena na vrijeme se pojavi zaista spektakularan problem sa softverom. Otvaranje terminala 5 na aerodromu Heathrow postalo je javno poniženje jer je sistem za upravljanje prtljagom otkazao poslušnost. Korisničkim nalozima više od 17 miliona naloga klijenata RBS-a i njenih podružnica NatWest i UlsterBank moglo se pristupiti dio dana ili tokom cijelog dana jer je instalacija softvera za upravljanje klijentima „pokvarila“ cijeli sistem. Jedna od najvećih austrijskih banaka je platila apanažu 21 milion evra u vaučerima svojim klijentima jer novi online bankarski softver nije radio danima.

Greške slične navedenim ne samo da štete kompanijskom brendu, nego mogu biti i veoma skupe. Cilj testiranja softvera je da se izbjegnu ovakvi incidenti i njihove posljedice. U nastavku ćemo istražiti temu testiranja softvera i obraditi sljedeća ključna pitanja:

e-Uprava strateški je izbor Vlade Estonije i cilj joj je poboljšati konkurentnost zemlje te povećati dobrobit njenih građana. Njihov san je imati što je moguće manju vladu, ali vladu koja je dostupna 24 časa dnevno. Tu su još i digitalni identiteti dostupni svim građanima Estonije, bezbjedna i efikasna razmjena podataka, te visokokvalitetne baze podataka. Zahvaljujući digitalnom potpisivanju dokumenata, svaki Estonac godišnje u prosjeku uštedi pet radnih dana. To je kao da svake godine dobijete dodatnu sedminu dana godišnjeg odmora.

Digitalna transformacija bilo koje zemlje predstavlja društvenu i bihevioralnu promjenu. Velike promjene ponašanja u društvu, poput prihvatanja elektrosnkog identiteta, ne može promovisati isključivo javni sektor – važan je i angažman privatnog sektora jer upravo oni pružaju većinu usluga koje ljudi svakodnevno koriste.

Ključ je izgradnja infrastrukture koja će privatnom sektoru biti od koristi i koju će zatim promovisati svojim korisnicima. Ključni pokretači biće banke, telekomi, komunalna preduzeća i sl.

Estonija gradi infrastrukturu nove generacije kako bi naše kompanije mogle izgraditi kvalitetnije i efikasnije poslovanje, a ljudi živjeli kvalitetnije i jednostavnije.

Bilo ih je puno poteškoća sa kojima se Estonija suočila tokom prelaska na digitalno okruženje i još uvijek ih ima. Većina ih je povezana sa brzim razvojem tehnologije i pristupom internetu. Treba spomenuti i regulativu te brzinu kojom se ona mijenja.

S obzirom na to da se sve više naših podataka prenosi u digitalni svijet, neizbježno je zapitati se što je sa bezbjednošću i zaštitom naše privatnosti. Osim toga, uskoro će na snagu stupiti i Opšta uredba o zaštiti ličnih podataka (GDPR).

Estonci vjeruju e-rješenjima i svakodnevno ih koriste. Gotovo se sve transakcije povezane sa državom obavljaju digitalno – izdavanje recepata, povrat poreza ili otvaranje preduzeća.

Prema Strategiji razvoja industrije informacionih tehnologija za period od 2017. do 2020. godine, srpska industrija softvera nalazi se između 30. i 50. mjesta na svjetskim listama što predstavlja možda najbolji rezultat srpske privrede u proteklim godinama. To je jedna od ocjena iz Analize uslova konkurencije na tržištu softvera i računarske opreme na teritoriji Srbije, koju je sprovela Komisija za zaštitu konkurencije.

Za potrebe analize identifikovana su dva relevantna tržišta u okviru šireg tržišta informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT), tržište veleprodaje softvera i tržište veleprodaje hardvera (računara i računarske opreme). U Komisiji ocjenjuju da, IKT igraju najvažniju ulogu kako u proizvodnji i ekonomiji, tako i u svim ostalim sferama života pojedinca i društva u cjelini.

Izvozni prihodi od ovih usluga u periodu od 2008. do 2015. godine su utrostručeni, a prihodi od kompjuterskih usluga povećani su četiri puta. Podaci iz analize pokazuju da se godišnje u Srbiji otvori više od 200 IT firmi, a prosječna IT firma ima manje od deset radnika i godišnji prihod po zaposlenom od 80.000 evra.

Republički zavod za statistiku sproveo je u 2016. godini, po metodologiji Evrostata, dva istraživanje o upotrebi IKT.

Prvo istraživanje se odnosilo na domaćinstva i pojedince, a drugim su bila obuhvaćena preduzeća.

Podaci kažu da čak 99,8 procenata preduzeća u Srbiji koristi računar u svom poslovanju koliko ima i internet priključak.

Tehnologija je uveliko promijenila način na koji živimo, komuniciramo, radimo i obrazujemo se, a kako bi se ljudi bolje nosili s tim promjenama, pogotovo u poslovnom svijetu, potrebno im je omogućiti kontinuiranu i cjeloživotnu edukaciju. Više o tome na ovom linku.

Vrijeme tradicionalne edukacije i učenja koje bi ljudima omogućilo vještine koje će moći primjenjivati tokom cijelog života pripada prošlosti te se, zbog velikog napretka tehnologije, značajnih promjena i novih poslova ljudi trebaju fokusirati na konstantno obrazovanje tokom cijelog života koje bi pratilo te promjene i omogućilo im konkurentnost na tržištu rada.

Kada govorimo o tehnološkoj edukaciji, najčešće spominje kodiranje (čitaj razvoj softverskog koda), ali iako je ono "vitalna komponenta" IT edukacije, postoje brojne digitalne vještine koje ljudi mogu (trebaju ili čak moraju) naučiti i koje mogu primjenjivati u brojnim poslovima.

Gotovo polovica poslova u razvijenim državama danas zahtjeva poznavanje umjerenih digitalnih vještina i u budućnosti će se taj procenat sigurno povećavati tako da će ljudi biti primorani naučiti ih kako bi se mogli zaposliti ili ostati na trenutnim poslovima.

Bosna i Hercegovina ima turiste iz cijelog svijeta: iz Turske, Južne Koreje, Slovenije, Srbije, Njemačke, SAD, Italije, Austrije,Kuvajta, Kine i Japana, Rusije, Brazila...i naravno domaće turiste.

Znate li koji je grad najposjećeniji u Bosni i Hercegovini?

Prema zvaničnim podacima kojima raspolaže Turistička zajednica Kantona Sarajevo i Turistička organizacija Republike Srpske najposjećeniji grad u Bosni i Hercegovini je Sarajevo.

Prema podacima turističkih organizacija, za prvih sedam mjeseci 2017. godine, u Sarajevu je boravilo 201.714 turista, a registrovano je 387.324 noćenja, što je za 21,5 odsto više nego za prvih sedam mjeseci prošle godine.

Drugi grad po posjećenosti u Bosne i Hercegovini je Mostar, koji turiste privlači svojim istorijskim znamenitostima. Glavna atrakcija je svakako Stari most, koji je simbol grada Mostara.

Planinski turizam u Bosni i Hercegovini atraktivan je tokom cijele godine. Turistička ponuda olimpijskih planina ne vezuje se samo za zimski period. Brojni sadržaji u ponudi su turistima i tokom ostalih mjeseci. Treći grad po posjećenosti je Istočno Sarajevo, odnosno "Olimpijska ljepotica" Jahorina.

Tuzla je, zahvaljujući Panonskim jezerima i prometnom aerodromu, četvrti grad po posjećenosti u Bosni i Hercegovini.  Ove je godine zabilježena rekordna posjećenost jedinih slanih jezera u Evropi.

Na petom mjestu našlo se Trebinje koje je ove godine isplivalo kao hit destinacija  sa neobičnom arhitekturom, pozicijom kao i ambijentom.

Na spisku najposjećenijih  gradova je i Teslić, koji je veoma posjećen zbog banjskog kompleksa koji je u kontinuitetu popunjen tokom cijele godine.