Jedan stambeni blok u Pekingu, sastoji se od 30 identičnih zgrada. Zgrade imaju 30 spratova i dva ulaza.

Pod pretpostavkom da svaka etaža ima 3 stana, lako je izračunati koliko jedan stambeni blok ima stambenih jedinica.

Da ne zaboravim, kilometar dalje, u izgradnji je identičan stambeni blok itd...

Da li smatrate da angažovanje kineskih građevinskih firmi, koje po izuzetno povoljnim cijenama izgradnje, uz zavidan kvalitet i rok izgradnje ali uz podršku lokalnih i republičkih vlasti, mogu trajno riješiti stambeno zbrinjavanje mladih bračnih parova u Republici Srpskoj?

Projekat izgradnje javnih višespratnih montažnih garaža sa tačno obilježenim mjestima za invalide, žene (njemačko iskustvo), početnike...

Osim što u centru grada već odavno nema dovoljno parking mjesta, sa ovim problemom susreću se stanovnici i ostalih banjalučkih naselja.

Gradovi poput Budimpešte, Beča i Londona, koji su se razvijali prije pojave automobila, takođe su se suočili sa problemom parkinga, ali je to riješeno javnim garažama, pa ni Banjaluka ne bi trebalo da bude izuzetak u rješavanju ovog problema.

Dovoljno je samo nekoliko ovakvih garaža da se problem parkinga u gradu Banjaluka riješi, to nije sve, na ovaj način javni prostori koje gradska uprava trenutno tretira kao parking prostor bi se mogli iskoristiti za druge potrebe (dječija igrališta, parkove...)

Koliko puta smo čuli da proizvođači nisu zadovoljni sa predloženom otkupnom cijenom mlijeka, mesa i drugih prehrambenih proizvoda, jer je proizvođačima premala, a predlagačima previsoka.

Isto vrijedi i za podsticaje koje proizvođači dobijaju od Ministarstava.

Nekoliko stvari želim da istaknem ovom idejom:

1. KUPUJMO NAŠE - PROIZVEDENO U SRPSKOJ

Podržimo Projekat „NAŠE JE BOLJE“ nastoji promovisati kvalitetne domaće proizvode, te podizanje svijesti kod stanovništva o kvalitetu i važnosti kupovine domaćih proizvoda, poboljšanje kvaliteta domaćih proizvoda, unapređenje poslovanja domaćih preduzeća i podizanje nivoa njihove konkurentnosti u odnosu na strane proizvođače i sl.

Cilj projekta „NAŠE JE BOLJE“ je dati dodatni podsticaj domaćoj privredi za povećanje proizvodnje, novo zapošljavanje uz jačanje svijesti potrošača da kupovinom domaćih proizvoda pomažu razvoj domaće proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta.

Projektom „NAŠE JE BOLJE“ želi se promovisati vrijednosti domaće privrede i tržišnog načina razmišljanja, kao i:

  • afirmacija domaće privrede i unapređenje imidža domaćih proizvođača;
  • stvaranje povjerenja građana u kvalitet proizvoda Proizvedenih u Srpskoj;
  • uticaj na poboljšanje kvaliteta u cilju jačanja konkurentnosti domaće privrede;
  • podizanje svijesti kod stanovništva o kvalitetu i važnosti kupovine domaćih proizvoda;
  • očuvanje radih mjesta;
  • povećati zaposlenost i lična primanja radnika;
  • poboljšati penzione, zdravstvene i socijalne fondove;
  • smanjenje deficita u spoljnotrgovinskoj razjmeni;
  • podsticanje proizvodnje u Republici Srpskoj.

Naravno da to nije sve, poziv "Kupujmo naše" neće sam po sebi uroditi plodom jer ne dopire do svijesti kupca. Proizvođači bi morali biti agresivniji u dolasku do kupca. Tako npr. parče pice se donosi na noge, predstavljauju nove strane obilaskom od vrata do vrata, pokazuju suđe po kućama i slično. Vladin dugoročni projekat na prodoru domaćih proizvoda i potrebna agresivnost samih proizvođača su do sada potpuno statični. Potrebno je da se Gradske i Republičke vlasti aktivnije uključe oko uspostavljanja SISTEMA vezanog za ovu oblast.

2. ZAŠTITIMO DOMAĆU PROIZVODNJU

Trebamo da pronađemo način da država stane iza domaćih proizvođača, inače će se gasiti sva proizvodnja i poljoprivredni proizvođači će imati sve više problema jer se ne štiti domaće tržište. U Republiku Srpsku se trenutno može uvesti sve i svašta, uvozi se čak 60 odsto hrane iako Republika Srpska ima kapacitet da podmiri potrebe tržišta čitave BiH kada je npr. u pitanju proizvodnja krompira i kukuruza.

3. AKO STE PROIZVOĐAČ HRANE A NISTE JE USPJELI PRODATI

  1. Primjer 1: Poljoprivrednik iz Petrovog Sela, kod Nove Topole, moraće da baci oko 50 tona krompira, koji zbog vrlo niske cijene od marku za šest kilograma nije uspio prodati. 
    "Cijena je stvarno minimalna, a najgore je što uopšte nema kupaca. Kilogram krompira košta oko 0,18 maraka, dakle dobije se oko šest kilograma za marku. Što je najgore, cijena mu stalno pada, tako da ćemo biti prinuđeni da ga bacimo", ogorčeno priča.
    "Za 18 hektara, koliko planiram zasijati krompirom, lukom, lubenicama i kukuruzom, moram izdvojiti oko 50.000 maraka. Podsticaji koje dobijamo od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivede Republike Srpske jesu značajni, ali nedovoljni", kazao je on. 
    Drugi poljoprivrednik iz Nove Topole, kazao je da mu je ostalo oko pet tona prošlogodišnjeg krompira.
  2. Primjer 2: Poljoprivrednici prijete da će mlijeko, ukoliko njegova otkupna cijena ne bude povišena na njima isplativ nivo, prosipati na ulice. Najradikalnije poteze najavljuju farmeri sa područja Bijeljine, ali i poljoprivrednici iz ostalih krajeva BiH ističu da su na ivici finansijskog kolapsa, te apeluju na vlasnike mljekara da povise otkupnu cijenu mlijeka. „Poljoprivrednici smanjuju proizvodnju jer se politika u mljekarama ne mijenja. Tražimo da se sastanemo sa predstavnicima prerađivača mlijeka, kojima ćemo reći da ćemo, ukoliko ne budemo imali računice za proizvodnju, mlijeko prosipati na ulice“.

Semafori za regulisanje kretanja vozila postavljaju se na prilazu raskrsnici, na vertikalnom stubu. Svjetla su postavljena vertikalno, jedno ispod drugog. Semafor može biti postavljen i iznad saobraćajne trake, po horizontali. Svjetla su tada poredana horizontalno, najprije sa lijeve strane je crveno, a zatim slijede žuto i zeleno.

Sve ovo je ok, tako se semafori postavljaju kod nas i u većem dijelu EU. 

Pitanje: Da li ste bili u situaciji kada ste se morali jako saviti prema vjetrobranskom staklu da bi mogli vidjeti kada će crveno preći u zeleno? Ovo je posebno karakteristično za jesenji i zimski period odnosno zamagljen ili zaleđen automobil.

Ako jeste, onda mi se često postavlja pitanje zašto su amerikanci toliko praktičniji i jednostavniji od nas. 

Pogledajte fotografije i vijdećete u čemu je razlika.

Ovih dana neprestano razmišljam kako riješiti problem odlaska na Banj brdo u Banjaluci a da pri tom ni jedna strana ne bude oštećena. Dobro je da građani predlažu različita rješenja, možda se tako lakše dođe do najboljeg.

Otac sam dva maloljetna dječaka i svakodnevno, po povratku sa posla, imam zagonetku koju stalno i iznova rješavamo moji prijatelji i ja. Naime, pitanje gdje odvesti malu djecu Banjaluke na svjež vazduh je pitanje na koje nema ni brzog ni lakog odgovora. Ima malo mogućnosti: na Kozaru, Borje ili na Vlašić. Svaka od navedenih mogućnosti ima mnogo argumenata za i protiv, tako da se na kraju većina roditelja odluči da ostane u gradu punom smoga. Do neke nove prilike.

Sjećam se vremena kad sam ja bio dijete, kada me moj otac često vodio na Banj brdo. Išli smo autom, kad god je bilo lijepo vrijeme. Auto bi parkirali na Trešnjiku a onda krenuli u šetnju dobro mi poznatim šumskim putevima. Lovački nož (za neku “opasnu zvjerku”) i štap u ruci bili su neizostavni u tim našim “planinarenjima” i od njih se nikada nisam odvajao.

Definicija: Društveno odgovorno poslovanje, DOP (Corporate Social Responsibility, CSR) može se okarakterisati kao zadovoljavanje potreba svih direktnih i indirektnih zainteresovanih strana/aktera – akcionara, zaposlenih, korisnika, isporučioca, konkurenata, uticajnih grupa, lokalne zajednice, bez ugrožavanja potreba budućih aktera. DOP podrazumjeva stavljanje svih aspekata kompanijskog djelovanja (ekonomski, ekološki, socijalni) u funkciju opšteg dobra.

Svi akteri u društvenoj zajednici - država, privredna društva, lokalna zajednica, građani, nevladine organizacije imaju dio odgovornosti prema društvu. Posebno značajan uticaj imaju privredna društva, koja vodeći računa o ekonomskom aspektu poslovanja nerijetko zapostavljaju aspekte društveno odgovornog poslovanja. Dugoročno pozicioniranje privrednog društva na tržištu i kontunuirano unapređenje poslovanja moguće je samo ukoliko se osnovne vrijednosti filozofije društvene odgovornosti ugrade u poslovnu politiku organizacije.

Primjenom koncepta društveno odgovornog poslovanja privredno društvo postiže:

Značaj: lokalni nivo

Da bi sistem podzemnih instalacija dobro funkcionisao i ispunjavao postavljene ciljeve potrebno je postojanje i odgovarajuće komunalne organizacije. On-line komunikacija sa svim odjeljenjima katastra i povezanost sa evidencijom u zemljišnim knjigama preko katastarskih čestica do vodova iz katastra vodova trebala bi biti konačan cilj.

Katastar komunalnih vodova u stvari je zbir pogonskih katastara. On je službena evidencija tehničkih podataka o mreži podzemnih i nadzemnih vodova sa pratećim objektima.

Zakonom o premjeru i katastru Republike Srpske, definisan je stav l) “katastarski plan vodova« je prikaz vodova u ravni projekcije Republike Srpske sa upisanim kotama.

Pored poslova određenih Zakonom o republičkoj upravi, djelokrug Uprave su i geodetski radovi i poslovi republičke uprave koji se odnose na: premjer vodova, osnivanje i održavanje katastra vodova.

Geodetsko snimanje vodova obuhvata položajna i visinska mjerenja položenih vodova, izmjeru voda s ostalim vodovima i izmjeru pripadajućih objekata. Geodetski situacioni planovi izrađuju se tako da mogu pružiti pouzdane podatke u granicama propisane tačnosti za izradu topografsko - katastarskih planova određenog mjerila.

U katastru vodova vode se podaci za vodove i pripadajuće objekte:

  1. elektroenergetske,
  2. vladine,
  3. telekomunikacione (javne i privatne, kablovski ISP),
  4. vodovodne,
  5. kanalizacione,
  6. toplovodne,
  7. gasovodne i
  8. naftovodne mreže.

Republika Srpska treba da ima u svom vlasništvu bar jedan štampani mediji, evropskog nivoa, koji bi bio u pravom smislu te riješi, dio društveno-političkog sistema, kulture i komunikacija.

Istraživačka hipoteza, kojom se ne utiče na statističku, stručnu i naučnu analizu, treba da počne od važne premise da na tržištu postoji ne mali broj dnevnih novina i nedeljnika, ali da se istovremeno osjeća nedostatak kvalitetnih vijesti, istraživanja i analiza, naročito u poređenju sa evropskim praksama i standardima.

Razmislite da li trenutna ponuda štampanih medija u Republici Srpskoj kvalitetno pokriva sljedeće važne Tokove i elemente javne politike:

Potrebe drugih ljudi bi trebalo da budi u Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) životni napon koji će proizvesti i usmjeriti energiju, poticati viziju, pozivati na organizaciju našega života i rada, na promišljen i odgovoran način.

Potrebe drugih ljudi trebaju svim sveštenim ljudima i SPC dati razlog i smisao života, a ne obratno što je postalo sve češće uvjerenje stanovnika u Republici Srpskoj.

Vjerovatno nas ništa toliko ne može kao ličnost ugroziti koliko osjećaj nepotrebnosti, beskorisnosti i nevažnosti. Osjećaj da nas niko ne treba, da je ono što radimo i čime se bavimo besmisleno, da ne postoje osobe kojima smo važni, koje se za nas zanimaju, očekuju nas i raduju nam se, može biti veoma porazan i poguban.

Da bismo bili zadovoljni, kao ličnosti i kao društvo u cjelini, potrebna nam je unutrašnja snaga i sigurnost da su naš život i rad osmišljeni važnim životnim potrebama osoba kojima smo okruženi, da se nalazimo na pravom mjestu i bavimo sa onim što je zaista potrebno i važno, da se u zadatku koji nam je povjeren osjećamo domaće, „kao kod kuće“, tj. radimo ono što najbolje znamo, što našem služenju daje posebnu sigurnost i radost. OVO JE JEDNA OD STVARI U KOME SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA SIGURNO MOŽE VIŠE DA DOPRINESE.

U ljetnim mjesecima velike su potrebe za odgovarajućom količinom vode kako bi drvoredi, parkovi i ostale zelene površe u Banjaluci izgledale reprezentativno te pružale ugodan osjećaj za sve koji u njima borave.

Budući da se upravo u ljetnim mjesecima redovno bilježi deficit vode, potrebno je realizovati projekat kojim je zalijevanje zelenih površina omogućeno korištenjem tehnološke vode.

Na ovaj način zelene površine će imati dovoljnu količinu vode tokom cijele ljetne sezone kada je potrebna minimalna količina od 5-8 l/m2 za nesmetan rast i razvoj biljaka zavisno o vrsti i vremenskim uslovima.

Zelene površine zalijevaju se tokom noćnih časova jer tada biljke mogu vodu optimalno iskoristiti, a utrošak iste je zbog smanjene evaporacije i uticaja sunca značajno manji.

Cilj ideje: da stanovnici Banjaluke i Republike Srpske imaju dostupne ponude avio karata prema svjetskim avio čvorištima kao i otvaranje novih linija i čarter letova. Uspostavljanjem saradnje sa Low cost avio kompanijom Grad Banjaluka ali i šira regija će profitirati u oblasti privrede i turizma.

Uspostavljanje Low cost letova će pomoći kako za dalji razvoj našeg avio saobraćaja tako i za otvaranje neophodnih novih radnih mjesta.

Low cost avio kompanije su one kompanije koje su smanjenjem svojih troškova uspjele značajno da snize cijene avio karata. Sa pojavom low cost kompanija putovanje avionom je postalo dostupno velikom broju ljudi. Za razliku od redovnih avio prevoznika udruženih u međunarodnu asocijaciju (IATA) low cost kompanije su orijentisane isključivo na online prodaju karata. Ove kompanije nemaju predstavništvo u inostranstvu, njihovi avioni ne posjeduju luksuzne kabine i za sletanje koriste manje atraktivne aerodrome.

Potpuno je nenormalno u gradu koji broji više od 250.000 stanovnika, nove ulice praviti sa po jednom trakom u oba smjera. Posljednja prilika je propuštena izgradnjom ulice "Olimpjijskih pobjednika". Donijeti stratešku odluku u razvoju grada da sve nove ulice se moraju igraditi sa minimalno dvije saobraćajne trake širine 3,50 m u oba smjera.

Imate ideju koju želite podijeliti sa zajednicom? Postavite je ovdje

Inkubator ideja sam inicirao u interesu svih građana grada Banjaluka i Republike Srpske

CILJ: Da se zajedničkim snagama, konstruktivnim prijedlozima, napravi baza kvalitetnih ideja koje bi očistile, uljepšale i funkcionalno unaprijedile grad Banjaluku i Republiku Srpsku.
Još jedan cilj je da se podstakne kreativno razmišljanje i inovativnost.

Svi učesnici imaju mogućnost da na kreativan način i na jedinstvenom mjestu prezentuju i razrade svoju ideju – od biznis plana do praktične realizacije iste.

Inkubator ideja ne garantuje i ne obećava da će ideje i planovi biti realizovani, ali će koristiti sve resurse i mogućnosti kako bi do realizacije došlo kao i da se predlagač ideje uključi kao član nadzornog odbora u njenom provođenju.

Pridruži se ovom projektu kao polju javnog interesa. Napiši svoju ideju!

Dejan Majkić
www.majkic.net

Dobrodošli

Hvala Vam što ste izabrali posjetiti DM Spot portal.

Na njemu ćete naći:

  • podatke o autoru,
  • članke na temu nauke i tehnologije,
  • eBiblioteku, preporuke,
  • članke iz života i stila i
  • promociju potencijala Republike Srpske.

Vidjećete i nešto što se nalazi između redova, moju ljubav i trud da ovaj sajt i komunikaciju prema Vama učinim originalnom, korisnom i atraktivnom i obećanje da neću prestati da se trudim.

Ukoliko nađete da Vam je posjeta ovom portalu bila koristila u bilo kom pogledu, razmislite o tome da mi platite kafu kako biste podržali moj rad.

Recommended