Novi letovi na tri evropske destinacije sa banjalučkog aerodroma u svega dva mjeseca pokazali su se veoma uspješnim. Direktor Međunarodnog aerodroma Banjaluka Duško Kovačević kaže da u ovoj godini sa irskom kompanijom "Rajaner" očekuju i do 130 hiljada putnika. Rasporodaju se skoro sve karte, barem prema podacima kojima se kompanija pohvalila prošlog mjeseca. U banjalučkom aerodromu se nadaju da će zato i proširiti ponudu za nove destinacije.

"Ja očekujem da se ta popunjenost kreće oko 94 odsto. To je isto jedan znak da su naši putnici, naši građani, veoma zainteresovani, što je za nas isto jako dobra informacija. Nama je veoma stalo da i u ovoj godini, da bude veći broj destinacija. U svakom slučaju kompanija je ta koja će to odlučiti, ali naš je cilj da se povećava broj putnika i ja smatram da će nas i ove godine "Rajaner" obradovati sa nekim novim destinacijama," kaže Kovačević.

Od trećeg aprila iz Banjaluke kreće i let za Berlin, i to dva puta sedmično. Najvjerovatnije je, kažu u banjalučkom Aerodromu, da će "Rajaner" uspostaviti i let za Beč.

Osnovni problem osnovno-školskog obrazovnog sistema glasi: djeca u školi ne uče.

Djeca u školu idu da se djeci ispričaju ili iz diktiraju nekakve činjenice, nekakvo gradivo se priopšti šta kod kuće sama da nauče, kao da idu na fakultet.

Onda ta djeca dođe u kući i ako imaju roditelje koji znaju gradivo, koji su visokoobrazovani i imaju slobodnog vremena, oni će im u tome pomoći.

Ali ako roditelji ne znaju gradivo, oni ne mogu djetetu da pomognu da savlada i nauči kod kuće ono što u školi nije naučio. Npr. ako kao roditelj ne znate njemački jezik vi nećete moći svoje dijete da naučite njemački jezik. Njega to mora škola da nauči. Ista stvar je za matematiku, fiziku, hemiju...

Šta se dešava kada roditelj ne zna pa mora da plati privatnog profesora jer dijete nije naučilo u školi a nije naučio i ne može da nauči uz pomoć roditelja.

Kada se susretnete sa pojmom SEO čini vam se kako se u njemu krije mnoštvo nepoznatih i teško razumljivih faktora kojima ćete teško ili nikako uspjeti savladati. Search Engine Optimization (SEO) – optimizacija pretraživačke mreže uključuje različite radnje koje mogu poboljšati vidljivost vaše web stranice na pretraživačkoj mreži. Kada krenete svaku radnju pojedinačno izučavati, stvari postaju ipak jasnije.

Cilj SEO-a je da se rezultati vaše stranice prikazuju na što višoj poziciji na pretraživačkoj mreži (npr. Google, Bing i sl.) u relevantnim podacima za vaše poslovanje. Postoji mnogo načina da to učinite, ali svi se svode na poboljšanje vaše relevantnosti i autoriteta. Vaša relevantnost se mjeri prema tome koliko je prikladan sadržaj na vašoj stranici za postavljenu pretragu na pretraživaču.

Krenimo od vjerodostojnosti ili autoriteta vaše stranice i domene kao važnim faktorom u SEO-u. To je metrika koja se izračunava na osnovu količine i kvalitete ulaznih veza na vašu web lokaciju. Ona predviđa sposobnost ranga na pretraživaču i ima logaritamsku skalu od 0 do 100.

Cjelokupna on-site optimizacija je skup radnji koje su usmjerene prema tome da vašu web stranicu učine vidljivom i laganom za indeksiranje. To su između ostalog, optimizacija naslova, tagova i meta opisa koji uključuje relevantne ključne riječi za pretragu.

Visokokvalitetan sadržaj igra glavnu ulogu u content marketingu koji je još jedna u nizu SEO radnji važnih za bolje rangiranje vašeg web sajta. Izradom visokokvalitetnog sadržaja tokom vremena moći ćete optimizovati svoje ciljane ključne riječi, izgraditi autoritet vašeg web sajta i lojalnu publiku koja se vraća na vaš web sajt ili web prodavnicu.

Kako bi izgledao svijet kada bismo mogli opozvati glas koji smo dali nekom političaru koji nas je iznevjerio, koji je koalirao sa nekim za koga se kleo da neće? Kako bi bilo kada bismo mogli podijeliti svoj glas pa, recimo, u pitanjima poreza glasati za jednu stranku, u pitanjima koja se tiču spoljnje politike za drugu, u neki trećim nama bitnim pitanjima za neku četvrtu opciju ili pojedinca?

Šta bi se dogodilo kada bismo umjesto jednog glasa imali, recimo, 100 glasačkih bodova, koje bismo mogli podijeliti na nama važna pitanja, te kada bi neko kome su, recimo, bitna imena ulica, mogao ispucati svih 100 glasačkih bodova na to pitanje, pa da nas ostale onda pusti na miru da odlučujemo o porezima, zdravstvu, obrazovanju i slično.

Moguće je sve navedeno, i taj se sistem zove Liquid Democracy. To je koncept koji su naučnici počeli razmatrati još 60-tih godina prošlog vijeka, međutim zbog tehnoloških prepreka nije bilo moguće obezbjediti provođenje takvih rješenja.

DEFINICIJA: Liquid Democracy - Delegativna demokratija je moćan model glasanja za kolektivno donošenje odluka u velikim zajednicama. On kombinuje prednosti direktne demokratije i reprezentativne demokratije i stvara istinski demokratski sistem koji ovlašćuje birače da direktno glasaju o pitanjima ili da delegiraju glasačku snagu pouzdanim stranama.

Sistem Liquid Democracy postao je moguć i ozbiljno su se intenzivirale rasprave o njemu tek pojavom tehnologije blockchain, koja omogućava praćenje traga glasa koji je dan, uz istovremenu garanciju anonimnosti samog glasača, te da se taj glas, naravno, u datom trenutku povuče. Političari u tom bi slučaju, umjesto sigurnih imali stalno nesigurne (plivajuće) mandate što bi ih svakako držale budnima i aktivnima.

Definicija Big Dаtа: pojаm koji oznаčаvа velike i kompleksne setove podаtаkа, kod kojih trаdicionаlne аplikаcije zа obrаdu podаtаkа nisu primjenljive. Te skupove podаtаkа kаrаkterišu rаznovrsnost formаtа, velike brzine obrаde i pristupа i veliki obim informаcijа.

Takođe, Big data podrazumjeva i projektovаnje i reаlizаciju infrаstrukture i servisа zа sklаdištenje velikih količinа podаtаkа, njihovu pretrаgu, аnаlizu, dijeljenje i vizuelizаciju.

Termin Big dаtа se često podrazumjeva upotrebu predikаtivne аnаlitike ili drugih nаprednih metodа zа izdvаjаnje vrijednosti iz podаtаkа, а ne sаmo nа određenu veličinu skupа podаtаkа.

Big dаtа kao koncept kаrаkteriše korišćenje nerelаcionih bаza podаtаkа umjesto relаcionih. Primjer su Google Bigtаble koji možete besplatno probati na ovoj adresi: https://cloud.google.com/bigtable/ i Amаzonov Dynаmo na adresi: https://aws.amazon.com/dynamodb/.

Jedno od Open Source softverskih rješenjа zа infrаstukturu Big Dаtа je Hаdoop koju koristi Republika Irska u svojoj poreskoj administraciji. Pogledajte detalje o ovom projektu na adresi https://hadoop.apache.org/ a tu je i link do besplatnog treninga: https://www.guru99.com/bigdata-tutorials.html

Ključni indikator performansi KPI (eng: Key Performance Indicator) služe za mjerenje uspješnosti organizacije, ili jednog dijela organizacije (cost centar, aktivnost i sl). KPI treba da bude vezan za strateške ciljeve kompanije:

1. Finansije,
2. Tržište,
3. Procesi,
4. Ljudi.

Kada vodite kompaniju, postoji nekoliko ključnih ciljeva (gore navedeni). Sa druge strane, radnik na proizvodnoj traci ne može da razumije "visoku filozofiju" i njemu treba spustiti ciljeve na njemu razumljiv način (KPI).

Definicija: KPI – jeste mjera koja pokazuje koliko dobro organizacija ili pojedinac radi u odnosu na osnovne ciljeve. Posmatrajte ih kao znakove. Oni vam pokazuju gdje se nalazite na vašem putu i pomažu da identifikujete put kojim treba da krenete da biste ostvarili svoje poslovne ciljeve.

Gdje druge nego u Švajcarskoj. Orijentir grada Berna je Clock Tower (Zitglogge). Mnogi ljudi se okupe ispred a samo rijetki imaju priliku i ući unutar Satnog tornja kako bi gledali ručno napravljeni mehanizam časovnika iz 16. vijeka koji još uvijek izvode svoj jedinstveni spektakl sa neverovatnom preciznošću.

Iz unutrašnjosti Clock Tover-a možete korak po korak slijediti kretanje časovnika.

Osim toga, možete uživati u prekrasnom pogledu na ulice i kantine u glavnom gradu.

Samo zbog vas, donosim vam snimak ovog jedninstvenog drevnog tehnološkog spektakla:

Tehnologija koja će vjerovatno imati najveći uticaj na narednih nekoliko decenija je stigla. To nisu društveni mediji. To nisu veliki podaci. Nije u pitanju robotika. Čak nije ni vještačka inteligencija. Iznenadiće vas saznanje da se radi o tehnologiji koja je u osnovi digitalnih valuta kao što je bitkoin. Naziva se Blockchain (srp: Blokčejn).

Nije najzvučnija riječ na svijetu, ali vjerujem da je to sljedeća generacija interneta, i da daje velika obećanja svakom poslu, svakom društvu i svakome od vas pojedinačno.

Proteklih nekoliko decenija, imali smo internet informacija. Kada vam pošaljem email, fajl Power Point-a ili bilo šta, zapravo vam ne šaljem original, već vam šaljem kopiju. To je sjajno. To je demokratizovana informacija. Međutim, kada se radi o imovini - o stvarima kao što je novac, finansijska sredstva kao što su akcije i obveznice, poeni za lojalnost, intelektualna svojina, muzika, umjetnost, birački glasovi, kredit za ugljenik i ostala sredstva - slanje kopije je veoma loša ideja. Ako vam pošaljem 100 dolara, vrlo je važno da novac više nije kod mene.

To su kriptografi dugo nazivali problem "dvostruke potrošnje".

Danas se potpuno oslanjamo na velike posrednike kao što su banke, vlada, velike kompanije društvenih medija, kompanije za kreditne kartice itd. da bismo uspostavili povjerenje u našu ekonomiju. Ovi posrednici izvršavaju logiku svih poslova i transakcija svake vrste razmjene, od dokazivanja autentičnosti, identifikacije ljudi, do kliringa, izmirenja i vođenja evidencije. Sve u svemu, prilično dobro obavljaju posao. Međutim, postoje problemi u porastu.

Оrganizacija Startap-a jedna je od formi koja će učiniti ovaj svijet boljim. Ako uzmete grupu ljudi, date im dovoljan udio u kompaniji i organizujete ih u Startap, možete otključati ljudski potencijal na način koji nikad ranije nije bio moguć.

Podstaći ćete ih da postignu nevjerovatne stvari.

Ali ako je organizacija startapa toliko dobra, zašto toliko njih propadne? To je ono što je neophodno saznati kao i šta je najbitnije za uspjeh startapa.

I želio sam da probam sistemski pristup, izbjegnem oslanjanje na instinkt i potencijalno pogrešne pretpostavke od toliko kompanija koje sam vidio tokom godina.

Želio sam da saznam ovo jer sam pokretao biznise još otkad sam imao 12 godina kada sam prodavao slatkiše na autobuskoj stanici srednje škole, preko srednje škole, kad sam pravio uređaje na solarni pogon, do fakulteta, kad sam pravio zvučnike. A kad sam diplomirao na fakultetu, pokretao sam softverske kompanije. I prije 20 godina sam pokrenuo Idealab, i u tih 20 godina smo pokrenuli preko 100 kompanija, mnogo uspješnih, i mnogo krajnje neuspješnih. Naučili smo mnogo od tih neuspjeha.

Stoga sam probao da sagledam faktore koji su najviše uticali na uspjeh i neuspjeh kompanije. Zato sam razmotrio ovih pet.