Gdje druge nego u Švajcarskoj. Orijentir grada Berna je Clock Tower (Zitglogge). Mnogi ljudi se okupe ispred a samo rijetki imaju priliku i ući unutar Satnog tornja kako bi gledali ručno napravljeni mehanizam časovnika iz 16. vijeka koji još uvijek izvode svoj jedinstveni spektakl sa neverovatnom preciznošću.

Iz unutrašnjosti Clock Tover-a možete korak po korak slijediti kretanje časovnika.

Osim toga, možete uživati u prekrasnom pogledu na ulice i kantine u glavnom gradu.

Samo zbog vas, donosim vam snimak ovog jedninstvenog drevnog tehnološkog spektakla:

Tehnologija koja će vjerovatno imati najveći uticaj na narednih nekoliko decenija je stigla. To nisu društveni mediji. To nisu veliki podaci. Nije u pitanju robotika. Čak nije ni vještačka inteligencija. Iznenadiće vas saznanje da se radi o tehnologiji koja je u osnovi digitalnih valuta kao što je bitkoin. Naziva se Blockchain (srp: Blokčejn).

Nije najzvučnija riječ na svijetu, ali vjerujem da je to sljedeća generacija interneta, i da daje velika obećanja svakom poslu, svakom društvu i svakome od vas pojedinačno.

Proteklih nekoliko decenija, imali smo internet informacija. Kada vam pošaljem email, fajl Power Point-a ili bilo šta, zapravo vam ne šaljem original, već vam šaljem kopiju. To je sjajno. To je demokratizovana informacija. Međutim, kada se radi o imovini - o stvarima kao što je novac, finansijska sredstva kao što su akcije i obveznice, poeni za lojalnost, intelektualna svojina, muzika, umjetnost, birački glasovi, kredit za ugljenik i ostala sredstva - slanje kopije je veoma loša ideja. Ako vam pošaljem 100 dolara, vrlo je važno da novac više nije kod mene.

To su kriptografi dugo nazivali problem "dvostruke potrošnje".

Danas se potpuno oslanjamo na velike posrednike kao što su banke, vlada, velike kompanije društvenih medija, kompanije za kreditne kartice itd. da bismo uspostavili povjerenje u našu ekonomiju. Ovi posrednici izvršavaju logiku svih poslova i transakcija svake vrste razmjene, od dokazivanja autentičnosti, identifikacije ljudi, do kliringa, izmirenja i vođenja evidencije. Sve u svemu, prilično dobro obavljaju posao. Međutim, postoje problemi u porastu.

Оrganizacija Startap-a jedna je od formi koja će učiniti ovaj svijet boljim. Ako uzmete grupu ljudi, date im dovoljan udio u kompaniji i organizujete ih u Startap, možete otključati ljudski potencijal na način koji nikad ranije nije bio moguć.

Podstaći ćete ih da postignu nevjerovatne stvari.

Ali ako je organizacija startapa toliko dobra, zašto toliko njih propadne? To je ono što je neophodno saznati kao i šta je najbitnije za uspjeh startapa.

I želio sam da probam sistemski pristup, izbjegnem oslanjanje na instinkt i potencijalno pogrešne pretpostavke od toliko kompanija koje sam vidio tokom godina.

Želio sam da saznam ovo jer sam pokretao biznise još otkad sam imao 12 godina kada sam prodavao slatkiše na autobuskoj stanici srednje škole, preko srednje škole, kad sam pravio uređaje na solarni pogon, do fakulteta, kad sam pravio zvučnike. A kad sam diplomirao na fakultetu, pokretao sam softverske kompanije. I prije 20 godina sam pokrenuo Idealab, i u tih 20 godina smo pokrenuli preko 100 kompanija, mnogo uspješnih, i mnogo krajnje neuspješnih. Naučili smo mnogo od tih neuspjeha.

Stoga sam probao da sagledam faktore koji su najviše uticali na uspjeh i neuspjeh kompanije. Zato sam razmotrio ovih pet.

Digitalna transformacija sa svojom sposobnošću optimizacije procesa, smanjenja troškova i povećanja ponude usluga donosi revoluciju na domaće i evropsko tržište rada.

Digitalne tehnologije koje brzo napreduju već se intezivno koriste u stotinama branši, uključujući poljoprivredu, zdravstvo, transport i komunikacije, obrazovanje, trgovinu, kućnu automatizaciju, logistiku itd. Potražnja za informatičkim kadrovima iz dana u dan rapidno raste. Prema podacima Evropske komisije 9 od 10 poslova u skorijoj budućnosti će zahtijevati poznavanje i upotrebu digitalnih vještina.

Međutim, 169 miliona Evropljana starosti između 16 i 74 godine, njih 44 % – nema potrebne digitalne vještine. To znači da su prednosti koje digitalizacija može podstaknuti doslovno ugrožene jer države članice ne uspijevaju proizvesti dovoljno informatičkih kadrova. Dodatno pogoršava situaciju činjenica da se zbog brzine razvoja informacionih tehnologije taj jaz još produbljuje. Predviđanje od 500.000 nepopunjenih poslova u IT sektoru EU do 2020. vrlo je realno i prijeteće.

Ljudski glas: to je instrument koji svi sviramo. To je, vjerovatno, najmoćniji zvuk na svijetu. Jedini je koji može da pokrene rat ili kaže "Volim te". Ipak, mnogo ljudi je iskusilo, da kada govore, ljudi ih ne slušaju. A zašto je tako? Kako možemo da govorimo svemoćno da bismo promjenili nešto na svijetu?

Volio bih da predložim da postoji mnogo navika od kojih moramo da se klonimo. Za vaše zadovoljstvo, sastavio sam sedam smrtnih grijehova govora. Ne zavaravam se da je ovo konačna lista, ali mislim da su ovih sedam, veoma krupne, navike pred kojima svi možemo pokleknuti.

U iščekivanju da prođu nikad duža 24 časa dok se neki moji sajtovi ne propagiraju na mreži-servisu za distribuciju ili dostavu sadržaja CloudFlare, donosim nekoliko informacija o njemu i mojim očekivanjima o istom.

CloudFlare (content delivery network - CDN) je sistem distribuiranih servera (mreža) koji isporučuju web sajtove i drugi web sadržaj krajnjem korisniku, na osnovu GEO - geografskih lokacija korisnika, porijekla web sajta i servera za dostavu sadržaja sa ciljem da se sadržaj učita bezbjedno i brzo.

Da biste kreirali obrazac tj. formu u programu Microsoft Word, koji drugi mogu popuniti i to samo u poljima koja ste omogućili za popunjavanje a da ostatak dokumenta bude zaštićen od izmjena, počnite sa templejtom i dodajte kontrolu sadržaja. Kontrole sadržaja uključuju stvari kao što su:

• check box,
• tekt box,
• datumsko polje i
• padajuće liste.

Ako ste upoznati sa bazama podataka, ove kontrole sadržaja mogu čak biti povezane sa podacima. Stvaranje oblike za popunjavanje počinje sa šest osnovnih koraka. Prođimo kroz njih u kratkom uputstvu na engleskom jeziku samo zbog toga što je i vaš MS Office siguran sam, na engleskom jeziku:

U današnje vrijeme dobra projektna ideja u kratkom roku nekoga može učiniti milionerom, društveno odgovornim uzorom ili uspješnim inovatorom ali do finansijskih sredstava za njenu realizaciju je jako teško doći.

Crowdfunding (eng: crowd - grupa i eng: funding - finansiranje) kroz dobro koncipiranu kampanju putem poznatih internet platformi pruža mogućnost sticanja željenog početnog kapitala.

Ljudi sa bilo kog kraja svijeta tzv. backer-i koje je vaša ideja zainteresovala žele da podrže kampanju i da ulože u vaš projekat obezbjeđujući potreban kapital.

Vrste crowdfunding-a

Razlikujemo nekoliko vrsta crowdfunding-a:

1. Donatorski (donation-based) crowdfunding funkcioniše tako što pokretač kampanje objavi kolika svota mu je potrebna i detaljno obrazloži za koju svrhu, a potom mu backer-i doniraju sredstva bez očekivanja da će nešto dobiti zauzvrat. U širem kontekstu, ovaj vid grupnog finansiranja značajan je za čitavu zajednicu i najčešće se koristi za razvoj društveno korisnih projekata.
2. Crowdfunding baziran na nagradama (reward-based) je najpoznatiji vid ove vrste finansiranja, zato što dvije najrasprostranjenije platforme Kickstarter i Indiegogo, funkcionišu na ovaj način. Ovde se u zamjenu za finansijsku podršku nudi nagrada eng: perk. Perk-ovi su raspoređeni u nekoliko vrijednosnih kategorija, od onih simboličnih poput bedževa ili majica, pa sve do vrijednih nagrada poput pametnih uređaja.
3. Crowdfunding baziran na udjelu (equity crowdfunding) nudi mogućnost backerima da kroz pružanje finansijske podrške postanu akcionari i najpogodniji je za ulaganje u preduzeća u začetku. Jedna od ovakvih plaformi je i Funderbeam.
4. Crowdfunding baziran na pozajmicama (lending-based) je vrsta onlajn pozajmljivanja sa manjim kamatama nego u bankama i uglavnom sa većom zaradom nego kod regularne štednje. Ovo tržište crowdfunding-a je nekoliko puta veće od ostalih crowdfunding tržišta zajedno.