Podaci pokazuju da Aerodrom Banja Luka (BNX) danas ima istorijski nivo povezanosti sa Evropom.

Prema zvaničnim podacima i javno dostupnim bazama Aerodroma Banja Luka i BHDCA, tokom 2025. godine kroz aerodrom je prošlo oko 484.711 putnika, što predstavlja najveći zabilježeni rezultat do sada.

U poređenju sa 2019. godinom, kada je zabilježeno oko 149.693 putnika, riječ je o rastu od preko 220%.

Danas sa BNX možete letjeti na 10 direktnih destinacija u 7 evropskih država, zahvaljujući mreži Ryanaira, Wizz Aira, Air Serbije i Air Montenegra.

Zamislite da umjesto gomile papira, različitih lozinki i stalnih provjera "ko ste vi zapravo", imate jedan siguran digitalni novčanik na telefonu. U njemu čuvate svoju ličnu kartu, vozačku dozvolu, diplomu, podatke o banci ili čak potvrdu da ste punoljetni – i dijelite samo ono što je potrebno u datom trenutku.

Upravo to donosi eIDAS 2, nova evropska regulativa koja mijenja pravila digitalnog identiteta u Evropskoj uniji.

Prije samo nekoliko godina najčešća tema za stolom bila je odlazak. Ko je otišao, ko se sprema, ko još razmišlja. Danas se sve češće priča o nečem drugom, o novoj školi u komšiluku, o putu koji se asfaltira, o velikim kompanijama koje žele da ulažu baš u Republiku Srpsku. Promjena teme nije slučajna. Iza nje stoji odgovorna politika.

Ali umjesto da odmah krenemo brojkama, postavimo pravo pitanje, ono koje bi postavio i ozbiljan svjetski list. Ne "koliko je para uloženo", nego: ulazi li Republika Srpska u novi investicioni ciklus koji zaista može da promijeni ekonomiju? Brojke koje slijede nisu poenta priče. One su dokaz, pa hajde da ih pročitamo kao dokaz.

Postoji jedan trenutak koji svaki mladi čovjek pamti cijeli život. To je dan kada prvi put pređe prag radnog mjesta, sjedne za svoj sto i shvati da od tog jutra više nije student, nego radnik. Taj prvi posao je velika stvar. Nažalost, kod nas se na njega predugo čekalo.

Sada se to mijenja, i to nabolje. Republika Srpska je usvojila set zakona kojim se pripravnički staž osjetno skraćuje. Za mlade ljude sa visokom stručnom spremom staž se sa dvanaest skraćuje na šest mjeseci, a za one sa srednjom stručnom spremom sa šest na tri mjeseca. Uz to je iz budžeta obezbijeđeno dodatnih pet miliona maraka za program stručnog osposobljavanja mladih, kojim će biti obuhvaćeno više od hiljadu pripravnika.

Ako ste roditelj koji svako veče sluša kako mu dijete sa diplomom u fioci ne može da uđe u struku, ovo je lijepa vijest. Hajde da objasnimo, jednostavno, zašto.