U vrijeme sunčanih i vrelih dana, svi se trudimo što je više moguće vremena provesti izvan svojih stanova. Za ugodan boravak na otvorenom, makar i u dvorištu stambenih zgrada, najprije je potrebno pristupiti čišćenju.

Na takav su se potez odlučila dva odvažna stanara u banjalučkom naselju Obilićevo.

Umjesto da čekaju radnike komunalnog preduzeća, njih dvojica su uzeli alat u ruke i zajednički uredili dvorište ispred svoje zgrade.

Detalji radne akcije:

1. Alat: Grablje, metla, lopatica
2. 4 velike kese za smeće
3. jednokratne rukavice
4. nešto vode i vlažnih maramica
5. utrošeno vrijeme: 60 minuta
6. Očišćeno je oko 1000 metara kvadratnih zajedničke travnate površine i trotoara.

„Srbin se bori do besvjestice, on je divan borac, agresivniji je, divlji, energičniji od Rusa, a imade i više samostalnosti i inicijative.“

Ovim je riječima general Borojević 1916. godine okarakterizovao srpskog vojnika.

U njegovom poređenju karaktera protivničkih vojski, Borojević je o srpskoj vojsci pisao sa velikim poštovanjem kada je u pitanju bila borbena spremnost i žar pojedinca na bojištu.

Tako Borojević srpskog vojnika opisuje kao energičnog vojnika koji se „uvijek čvrsto drži zubima i noktima“. A nema veće pohvale od one koja je upućena od protivničke strane.

Da je vojnik Kraljevine Srbije bio dostojan protivnik u to nema sumnje. Borbeni duh koji je krasio srpskog vojnika, Borojević nije nalazio u ostalim protivničkim vojskama, a svaki vojnik je za njega bio tipičan predstavnik svoga narodnog temperamenta.

Svoju žilavost srpski vojnik mogao je zahvaliti jakom nacionalnom naboju, koji je izrastao na patrijarhalnoj podlozi, narodnim junačkim pričama i uvjerenju u svetost vojne službe. Samim time je i vojni sistem Kraljevine Srbije tokom decenija koja su prethodila Prvom svjetskom ratu odigrao jaku ulogu u kreaciji i afirmaciji budućeg nacionalnog identiteta Srbije.

Republika Srpska dobila je svjetski priznatog naučnika. Od 180 prijavljenih, među sedam nagrađenih, na nedavno održanom Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, je i Maja Stanisavljević iz Banjaluke.

Stručni žiri je nagradio, kako je objašnjeno, projekte koji predstavljaju inovaciju i moguće ih je primjeniti u realnom životu.

Godine rada na projektu ekstrakcije nano čestica iz otpadnih voda rudnika, donijeli su naučnici iz Banjaluke, uneskovu nagradu za zelenu hemiju, u vrijednosti od 30 hiljada dolara. Cilj je bio dobiti proizvod za prečišćavanje voda iz medicinskih centara.

- Naš ekološki aspekt se bazira na tome da koristimo otpadne vode rudnika, kako bismo estrahovali zaostale čestice željeza i primijenili ih u katalitičkom tretmanu novih farmaceutskih zagađivača vode - istakla je postdoktorant i istraživač na studijskom programu hemije PMF Banjaluka Maja Stanisavljević.

Maja je bila i stipendista Fonda "Dr Milan Јelić", a ova nagrada samo je potvrda da se isplati ulagati u mlade ljude, kaže resorni ministar Јasmin Komić.

Banjaluka - "Fijaker stari ulicama luta i sobom nosi zaljubljeni par…" Baš kao u ovoj čuvenoj starogradskoj pjesmi banjalučka "Tržnica" već 17 godina organizuje defile fijakera i rasnih konja ulicama grada.

Davno zaboravljena slika sa banjalučkih ulica juče je izazivala veliku pažnju građana. Povorka sa 18 fijakera i konjskih zaprega laganim kasom odvezla je "počasni krug" od Nove pijace do tvrđave Kastel.

- Tradicionalno povodom krsne slave "Tržnice" - Duhova organizujemo manifestaciju "Dan za hvala" u sklopu koje je centralni dio smotra rasnih konja, zaprega i fijakera. Na ovaj način naše preduzeće na skroman način zahvaljuje svojim korisnicima. Isto tako baštinimo nešto što je dio tradicije našeg naroda - rekao je Kaurin.

Najkvalitetniji informatički kadrovi posljednjih godina učestalo napuštaju državnu upravu usljed neadekvatnih uslova rada, a čak 50% službenika namjerava da napusti posao u narednih godinu-dvije dana.

Stanje je postalo veoma alarmantno, zato što odlaze baš oni koji najviše rade i odudaraju od uvrježenog mišljenja o službenicima kao „parazitima“ koji troše novac poreskih obveznika i rade minimalno“.

Visok stepen znanja, vјeština i iskustva ovih državnih službenika, kao i složenost poslova koje obavljaju, čine ih sve privlačnijim na tržištu rada. Kadrove koji se bave ovim poslovima je jako teško formirati, jer oni iziskuju ne samo kvalitetno formalno obrazovanje, odlično poznavanje engleskog jezika već i dug period specifičnih obuka i praktičnog rada. Sve to puno košta da bi ih državna institucija pustila tek tako da odu iz službe.

Država ovim mnogo gubi.

Velika većina ovih kadrova objašnjava da je finansijski aspekt jedan od glavnih razloga zbog kojih kvalitetni kadrovi odlaze te da “egzistencija diktira nivo entuzijazma”.

U Banjaluci se juče i danas održava treći po redu Banjalučki polumaraton. Glavna trka je dužine 21,1 km. Start i cilje je na Trgu Krajine, a trči se kroz aleje i glavne ulice grada na Vrbasu.

Osnovni cilj ove trke je podstaći sve ljude da se bave sportom. Ove godine pored tri trke Banjalučkog polumaratona, Fan rana (Fun run) i štafete uvedena je još jedna nova trku, a to je Bambini ran (Bambini run). To je ustvari mini maraton za djecu predškolskog uzrasta.

VIŠE OD 1000 DJECE ISTRČALO 1. BAMBINI MARATON

Andrija Škondrić u trci na 100 metara i Andrej Markočević u trci na 150 metara pobjednici su 1. Tropic Bambini maratona, koji je danas održan u Banjoj Luci. Drugo mjesto u trci na 100 metara pripalo je Sergeju Boškanu, dok je treći na cilj stigao Sebastijan Čolić. U trci na 150 metara drugo mjesto pripalo je Sergeju Marjanoviću, dok je treći na cilj utrčao Nemanja Vojinović.

Dvadeset četvrti međunarodni Đurđevdanski festival dječje pjesme, koji se održava 12.05.2017. u Sportskoj dvorani "Borik" u Banjaluci, biće u znaku dva jubileja:

• 50 godina Radija i
• 25 godina Televizije Republike Srpske.

Svi finalisti, njih 19, juče su za sve građane Banjaluke održali revijalni koncert u Muzičkom paviljonu parka "Petar Kočić".

Jelena Kojović-Tepić, urednik na RTRS i scenarista festivala, navela je da je važno da đurđevdanske zvjezdice pjevaju svoje pjesme, da te pjesme ne budu kič i, što je najvažnije, da oni kao izvođači sami u njih vjeruju.

Dodala je da su i ove godine osmislili cijeli koncept kako bi se dopali djeci, a da to ne bude neka zabava "na brzaka".

Mališani će izvesti 16 novih dječjih hitova svima koji budu došli u "Borik" da ih bodre.

j

Ne tako davno, kada ste ujutru uključili televizor, pa sve do udarnih večernjih termina, sa ekrana su nas zabavljale starlete, bivši osuđenici ili folk zvijezde u pokušaju. Obzirom da je to vrijeme iza nas kao i činjenica da organizovanost jedne države se može mjeriti sa tim koliko ima organizovanu obrazovnu i kulturnu politiku, donosim jednu priču o novoj vrsti obrazovanja koja ima veliki potencijal i u Republici Srpskoj.

Elektronsko učenje (e-Učenje ili e-learning na engleskom) postoji od kada postoje i prvi računari, zato ne čudi ova moja inicijativa da se prenese učenje sa klasičnog učenja na e-Učenje. Prednosti i mogućnosti korišćenja e-Učenja kao metodologije su neiscrpne, na vama je da ih iskoristite.

Navešću neke:

1. Finansijski efekat - Jednostavno rečeno – manje trenera, manji troškovi za put, smještaj i hranu učesnika treninga. Iako je početna investicija znatno veća od provođenja klasičnog treninga, dugoročna isplativost je evidentna. Ujedno, zaposlenici ne moraju izostati s posla tokom jednog ili dva dana, što svakako ide u prilog štedljivosti ovog pristupa. e-Učenje omogućava upravljanje budžetom kroz kreiranje sadržaja koji ne treba trenera ili facilitatora, a dostupan je svima ili onima kojih se to tiče.
2. Povećava produktivnost - Uvođenjem novih elemenata u proces učenja, osvježava se kvaliteta učenja i sam proces postaje zanimljiviji, dok zaposlenici žele biti uključeni u novo iskustvo. Digitalno učenje ima efekat na poslovne rezultate jer trenira radnu snagu efektivnije i optimizuje ciljeve učenja što dovodi do lakše evaluacije treninga, poboljšanja tzv. mekih vještina, zadovoljnijih zaposlenika i povećanja produktivnosti.
3. Lakše odgovara na potrebe organizacija - Pojam cjeloživotno učenje je postao poznat pa ga ne treba posebno predstavljati. Međutim, kako tehnologija napreduje, poslovanje postaje sve dinamičnije, a učenje novih vještina, znanja ili alata mora biti dostupno svima, fleksibilno, svrsishodno i brzo. Digitalno učenje odgovara na sve navedene uslove. Prilagođeno je svima, učiti može svako bez obzira na prethodna iskustva, a sadržaju je moguće pristupiti sa bilo koje lokacije. Sadržaj se izrađuje prema specifičnim potrebama organizacija, a trening se implementira brzo i lako, kako bi zaposlenici što prije naučili koristiti novi softver, nove procedure ili slično. 

e-Učionica na adresi www.test.rs.ba prepoznala je mogućnosti elektronskog učenja u svim fazama kreiranja sadržaja za e-Učenje. Upravo iz tog razloga, na Moodle softveru napravljena je:

Klub je koji je svojim rezultatima proslavio grad na Vrbasu širom svijeta. Mnogi kažu da su prije čuli za Beneša, Josipovića, Vujkovića, Batara nego za samu Banjaluku.

BK Slavija je osnovan 1960. godine a prvi predsjednik kluba je bio Gojko Krstanović. Na početku je Slavija radila u okviru preduzeća Rudi Čajavec.

Bokseri Slavije po mnogome se izdvajaju od ostalih klubova iz regiona. U bivšoj SFR Jugoslaviji, banjalučki bokseri su bili nosioci tadašnjeg boksa. Bili su ekipni šampioni a i davali su mnogobrojne reprezentativce.

I nakon raspada SFRJ nastavljena je tradicija pa su Banjalučani dominanti u BiH. Međutim, to je daleko od onog starog kvaliteta koji je bio u samom evropskom i svjetskom vrhu.

Za prvi maj, došao sam u Etno selo – muzej Ljubačke Doline, sa namjerom da zavirim u XVIII i XIX vijek. Da otkrijem kako su i na koji način su živjele naše prabake i pradjedovi…

Krajnje zanimljivo izgleda putovanje kroz vrijeme gdje domaćin Nedeljko objašnjava kako i zašto su se pravili neki objekti bez kojih nijedno tadašnje domaćinstvo nije moglo da funkcioniše, dalje priča o načinu na koji se obrađivala zemlja, koji su se alati koristili za izradu oruđa, o bogatoj numizmatičkoj kolekciji i o ostalim predmetima iz etno muzeja skupljenih širom Republike Srpske, Srbije, BiH…

Etno selo – muzej Ljubačke Doline se prostire na površini od oko 2 hektara u selu Ljubačevu, na oko 17km udaljenom od Banja Luke.

Osnovan je po zamisli Nedeljka Brankovića 28. juna 2010. godine.

Ime Ljubačke doline je po prirodnim udubljenjima u zemlji prečnika i dubine i do nekoliko stotina metara. Doline su koncentrisane na cijelom ljubačkom polju i kao takve ne postoje nigdje u Evropi.

Etno selo Ljubačke doline zamišljeno je i postavljeno kao muzej na otvorenom sa namjerom da pokaže život jedne zadruge sa ovih prostora, njenu tradicionalnu arhitekturu, materijalnu kulturu i pokućstvo sa kraja 19. i prve polovine 20. vijeka.