Povodom početka medijske kampanje pod nazivom „Stop krađi intelektualnog vlasništva!", 17. oktobra 2011. godine u Inspektoratu Republike Srpske održana je konferencija za novinare. Kampanju provodi Inspektorat Republike Srpske u saradnji sa Generalnim sekretarijatom Vlade Republike Srpske, uz podršku USAID projekta „Zaštita prava intelektualnog vlasništva".

Cilj medijske kampanje je informisati građane o značaju zaštite prava intelektualnog vlasništva, koji su benefiti legalnog rada, ali i sa kakvim sankcijama se mogu susresti poslovni subjekti koji tendenciozno krše zakon.

STOP korišćenju nelicenciranog softvera

Postoji nekoliko rješenja za naše poslodavce, u ovom tekstu molimo Vas da pažljivo razmotrite ovaj prijedlog.

Najteži dio pri početku bilo kakvog poslovanja? Isplatiti uloženo. U IT svijetu to su najčešće licence za softver.

Kako vam se čini ideja da dobijete slične uslove rada, ali totalno besplatno?

Pisati o uvođenju Linux sistema i aplikacija otvorenog koda unutar poslovanja kompanije je veoma nezahvalan posao. Sasvim je jasno kako nisu svi zaposlenici power useri ili eksperti koji nemaju boljeg posla nego na poslu "prčkati" po Linuxu te se potom hvaliti na pauzi kako su ga uspješno natjerali da ispiše neki komad dokumenta. Na sreću tih ljudi, a na žalost nekih određenih komercijalnih rješenja koje sada nećemo spominjati - Linux se promijenio pa više nije potrebno biti "power user" da bi ga savladali.

Prekretnica za ovakve promjene je često cijena licenci komercijalnih rješenja. IT istraživanja iz prvog kvartala 2011. godine pokazuju da 50% firmi može bez ikakve poslovne štete u poslovanju preći na open source softver. Još ambiciozniji podatak jest da svake godine svaka treća firma u Evropi proživljava stadijum "prekipjelog lonca" te se odlučuje na promjene ili pokazuju početne afinitete prema otvorenom kodu kao znak pripreme za budući prelazak. Ovaj tekst namjeravamo napisati iz perspektive preduzetnika koji je tek na početku osnivanja firme koji traži besplatna i kvalitetna rješenja bez licenci koje treba platiti ili za koje treba brinuti da će mu stvarati limitacije, te već uhodane firme koja traži alternative kako bi smanjila troškove.

Odlučili smo se postaviti i sami u poziciju mladog preduzetnika koji želi izvući maksimum iz otvorenog koda i Linux-a kako bi odmah u startu sve normalno funkcionisalo, ali smo se pritom ubacili i u cipele već etablirane firme koja želi napraviti što bezbjedniju tranziciju. Usput smo i opisali alternative već navedenim alternativama u slučaju da vam se neki od naših laureata ne sviđa ili imate svoj određeni razlog zašto ih ne biste koristili - dakle totalno ste pokriveni.

Koje licence su dopuštene za korišćenje, a koje ne?
Koje aplikacije i sistem izabrati od hiljada i hiljada koje nudi open source?
Kako ih nakon toga efikasno implementirati, koristiti i u najgorem slučaju - zamijeniti?

Odlučili smo se odgovoriti na sva ta pitanja i stvoriti našu imaginarnu i vaš nadamo se realnu - Linux kancelariju.

Koliko se može uštediti?

Željeli bismo prije svega odmah odgovoriti na glavno pitanje koje se postavlja pri ovakvim odlukama - koliko ćemo uštediti.

U interesu nam je da na licence ne potrošimo kao pijani mornar, a da biste uštedjeli znači da ipak nešto morate potrošiti, ali puno manje nego da se odlučite na neka druga softverska rješenja. Za vas imamo dobre vijesti - ne morate potrošiti ništa.

Bolje da se osvrnemo na još jednu značajnu stvar pri odluci koja muči mnoge - koliko je lako ili teško implementirati ovakva softverska rješenja i održavati ih?

Troškovi edukacije su minimalni ili nepostojeći pošto se kadar firme lako prilagođava na npr. KDE/ GNOME (sastavni dio operativnog sistema Ubuntu) grafičko okruženje pošto je u današnje vrijeme veoma slično Windowsima. Ogromna većina aplikacija koje ćemo navesti u ovom tekstu ne zahtjevaju ulaganje u smislu kurseva već samo vrijeme da se nauče pošto se radi o intuitivnom softveru koji je u 90% puta veoma sličan komercijalnim aplikacijama (npr. OpenOffice.org).

U korist nam ide i trend među open source softverom u zadnje dvije godine koji nalaže da uz softver dolazi izvrsna dokumentacija, pa za onog koji želi nešto naučiti neće biti prepreka - ako već dođe do situacije gdje niste sigurni šta i kako, možete lako naučiti i pitati.

Iz našeg iskustva - češće ćete naići na bržu (ne nužno i kvalitetniju) podršku u open source svijetu nego u onom komercijalnom koji je razumljivo pretrpan raznim pritužbama (pošto ljudi ipak plaćaju taj softver) i masovnim upitima. Statistički gledano za poznatije operativne sisteme poput Ubuntu-a, odgovor na razne upite se dobivao u roku dva sata, dok bi se za Windowse znalo čekati i po par dana dok se neko smiluje.

Dalje - dosta aplikacija i pogotovo operativnih sistema ima podršku, čak i putem direktne telefonske veze ali većina toga se odvija na forumima koji su se pokazali kao odlično sredstvo razmjene informacija, a time i pomoći korisnicima, tako da vas u tom segmentu možemo uvjeriti da nećete ostati kratkih rukava. Novinarsko naklapanje i navođenje nekakvih konkretnih brojki bi bilo nerealno i lažno ako nije tačno na brojku.

Ne želimo biti neodgovorni pa jedini koji do izračuna uštede može doći ste samo vi sami. Primjer je jedan Microsoft Office čija cijena dostiže i do vrtoglavih 700 američkih dolara, što je skoro 1000 KM, a jedino što može po nama ponuditi bolje od jednog besplatnog OpenOffice.org-a je malo ljepši dizajn.

Dakle, ako plaćate pojedinačne licence za svaki računar lako možete doći do zaključka koliko ćete "uštediti" koristeći besplatni OpenOffice.org koji ne traži nikakvo posebno znanje ili plaćanje implementacije. Jedino pri čemu treba pripaziti jest da aplikacije otvorenog koda imaju malo zastario dizajn naspram komercijalnog. Kako se vodimo činjenicom da je u poslovanju ekonomičnost jedno od zlatnih pravila, pitanje je koliko je neko spreman izdvojiti prosječnu platu samo da bi aplikacija imala nešto ljepši dizajn. Ipak, prema svemu sudeći i tu se trend počeo mijenjati, primjer je GIMP - aplikacija za manipulaciju slikama koja predstavlja vitalnu komponentu kancelarijskih poslova, a danas gotovo da i izgleda bolje od samog Photoshopa.

Ubuntu

Prvo što vam treba je operativni sistem, koji diktira stabilnost računara i cjelokupnih mogućnosti koje će vam pomoći (ili odmoći) u radu. Dakle bez egzotičnih distribucija uptine budućnosti. Moramo izabrati OS koji ima što bolju podršku zajednice kako bi se u najgorem slučaju mogla brzo naći pomoć ako negdje "zapne" te da uz njega dolazi već dosta predinstalisanih kancelarijskih aplikacija te da briljira na polju stabilnosti što je veoma bitno za jedanu firmu.

Ne bi odmoglo niti da se dobro može snaći kao server. OS je ono što većinu ljudi odmah natjera na predaju jer je najčešće i najskuplji dio softvera koju moraju platiti.

Pa ko će raditi da se samo to otplati?

Istraživanja vezana uz Linux su pokazala da godinama može pokazivati odlične performanse bez potrebe reinstalacije i ovo tvrdimo bez eufemizma - to je zaista tako. Približno se radi o dvostruko dužem vijeku trajanja (npr. 5 naspram 2,5 godina kada je u pitanju Windows), a ako mijenjate računare nećete biti natjerani u monopolističku politiku da iznova kupujete licence ili da zbog količine podataka u bazi uzimate neke veće i skuplje tarifne modele.

Ubuntu je naš izbor zbog odličnog, često ažuriranog GNOME okruženja i s ogromnom zajednicom koja je stalno spremna pomoći. Pruža mogućnost virtualizacije kroz Ubuntu Server (dalje i tu komponentu rješavate ako imate servere u firmi) i KVM, sve je podržano po pitanju virtualnih mašina (VMWare, LXC itd.). Napomenućemo još da Canonical pruža i Cloud usluge od kojih su mnoge besplatne, još jedan veliki plus.

Ogromna prednost Ubuntua je ta što za njega gotovo da i nema virusa/crva/trojanaca i raznih malicioznosti što odmah rješava pitanje antivirusa kojeg ne trebate. Za Linux postoji svega 700 malicioznih grupacija kodova, ali ukoliko se uprkos tome želite zaštiti, antivirus poput Avasta će odagnati sve sumnje u bezbjednost Linuxa. Firewall je već druga stvar i iako je Ubuntu veoma siguran OS i sigurniji nego što je Windows ikada bio - preporučujemo instalaciju besplatnog Firewall-a Firestarter. Razumijemo da je velika mogućnost stvaranja lokalnih mreža u firmi te je stoga lijepo imati jedan jednostavan ali efikasan firewall kao što je Firestarter.

Uredi me...

Najvažnije karakteristike kancelarijskih paketa su podržavanje velikog broja formata pošto će nam dolaziti iz vanjskih izvora razne vrste istih koje želimo odmah, bez puno muke otvoriti. Nakon toga su važne mogućnosti, brzina i stabilnost pošto su takve aplikacija okosnica svakog poslovanja te želimo da u sebi sadrži što više alata da ne moramo iste instalisati posebno i time gušiti najčešće slab kancelarijski računar. Odličan i neprikosnoveni primjer za ovo je OpenOffice.org. Podržava sve poznate formate, dobijete i alate za prezentacije, kontrolu baza podataka, izradu matematičkih formula i sve razne ekvivalente MSO-a.

Nadalje, trebaće nam nešto za kolaboraciju između saradnika i zaposlenika u firmi tj. kolega u kancelariji. Znamo - možete koristiti Google Docs i biti srećni i zadovoljni. Ali voljeli bismo vam ukazati na dvije glavne manjkavosti Google Docsa, a to su: brzina i premali spektar mogućnosti. Zbog toga nam treba neki mrežom povezivi program koji će biti brz, efikasan i sa dovoljno mogućnosti. Naš izbor je Taskjuggler koji podržava izradu grafikona, templejta, CSV podataka, analizu rizika i još mnoge stvari u ugodnom interfejsu. Za uređivanje bitmap slika i ostalih stvari smo izabrali GIMP koji jednostavno nema konkurencije po tom pitanju.

Mreže, Internet i vaše sluge

Naš sljedeći izbor se sveo na aplikacije za udaljeno upravljanje. Odličan izbor za ovo je TightVNC sa solidnim načinom enkodiranja (kombinacija JPEG kompresije) što čak omogućava da pokrenete video prezentacije na jednom računaru s drugog i slično. Aplikacija je rađena u Javi i C++-u, dakle radi se o brzoj stvari s jednostavnom instalacijom koja po uzoru na TeamViewer ima klijent i server komponentu te pruža dodatke ukoliko vam osnovna stvar nije dovoljna. Dolazi i u prenosivoj (portabilnoj) verziji s dva glavna derivata - TurboVNC (za one koji žele nešto više mogućnosti) i RemoteVNC koji više brine o bezbjednosti i ima ugrađen firewall unutar sebe. U svakom slučaju, naša preporuka je TightVNC, ali lijepo je znati da s njime imate dodatnog izbora u pogledu njegovih pod-verzija pa nema potrebe da se upoznajete s totalno novom aplikacijom kad ova u raznim verzijama nudi sve što je potrebno.

Skriveno zadovoljstvo je korištenje Windows aplikacija na Linuxu, a za to ćemo koristiti Wine, implementaciju WinAPI-a - najbolji Win emulacijski softver za Unixoide.

Napomenuli smo da želimo što više alata u što manje aplikacija?

Kombinacija Firefoxa za pregledavanje Interneta, Thunderbird e-mail klijenta i Filezille za upload podataka na servere putem FTP-a se kroz testiranje pokazala kao najstabilnija i najbolja solucija. Izrada dijagrama, veoma važan dio kancelarijskih poslova će obavljati Dia, kompaktni ali veoma moćni komad softvera, a organizaciju svakog zaposlenika pojedinačno će obaviti Korganizer - jedan od boljih PIM OS aplikacija.

GnuCash je jedini pravi izbor što se knjigovodstvenih aplikacija tiče s odličnom podrškom za financijske kalkulacije i upravljanjem akcijama, obveznicama i zajedničkim nalozima. Od multimedije izdvajamo VLC za video/audio sadržaj, te K3b za snimanje podataka na CD/DVD medije (podržava Bluray, DVD-RW, ACD, ISO, MMCD, multi-session CD, eMovix formate te ripovanje).

Ubuntu uskoro i na telefonima

Kompanija Canonical, koja stoji iza najpopularnije Linux distribucije, planira da Ubuntu 12.04 prebaci u kategoriju distribucija Linuxa s dugoročnom podrškom i doda mu Unity interfejs.

Nakon toga krenuće širenje na sve kompjuterske uređaje. Procjenjuje se da bi prvi primjerci uređaja pogonjenih Ubuntuom i procesorima ARM mogli početi da se pojavljuju tokom drugog tromjesječja sljedeće godine.

Potpuno dovršena verzija, spremna za sve platforme, trebalo bi da se pojavi 2014. godine.

Glavni konkurent, smatraju u Canonicalu, biće im Googleov Android, koji već dominira globalnim tržištem. Ipak, u toj kompaniji uvjereni su da još uvek ima mjesta, ne samo za Ubuntu, već i za Windows 8.
----------------------------

Sav navedeni softver možete naći na internetu, zato ga isprobajte, steći možete samo iskustvo i poslovni profit, a izgubiti ništa osim malo vremena za kojeg se nadamo da smo skratili dobrim odabirom za novopečenu savremenu kancelariju baziranu na Linux-u.

Vezani članci:

NAPOMENA: Ako želite da promovišete link u ovom članku, javite mi.

Ako vam se ovaj članak dopao, lajkujte FB stranicu DM Spot, Twitter ili LinkedIn i budite obavješteni kad novi članak bude objavljen.


Dobrodošli

Hvala Vam što ste izabrali posjetiti DM Spot portal.

Na njemu ćete naći:

  • podatke o autoru,
  • članke na temu nauke i tehnologije,
  • eBiblioteku, preporuke,
  • članke iz života i stila i
  • promociju potencijala Republike Srpske.

Vidjećete i nešto što se nalazi između redova, moju ljubav i trud da ovaj sajt i komunikaciju prema Vama učinim originalnom, korisnom i atraktivnom i obećanje da neću prestati da se trudim.

Ukoliko nađete da Vam je posjeta ovom portalu bila koristila u bilo kom pogledu, razmislite o tome da mi platite kafu kako biste podržali moj rad.

Top Top Top !!!

Igrajte šah - Play chess online