vjestine govora

Mnoga istraživanja pokazuju da svako od nas ima potencijal da bude vođa, ali to zavisi i od situacije u kojoj se nalazimo.

Doktor Pjer Kas, sociolog po struci, već godinama radi kao konsultant u menadžmentu. Predavao je u različitim poslovnim školama širom svijeta, te na univerzitetima poput Steinbeisa, Solvay Business School, Kellogg School of Management. Danas radi kao predavač na IEDC ‒ Poslovnoj školi Bled, kao i Moscow School of Management.

Godine 2012. objavio je knjigu „Challenging Leadership the Skolkovo Approach”, sumirajući iskustvo rada u toj školi. U svom intervjuu on otkriva šta je sve potrebno da postanete uspješan menadžer.

Koje osobine mora da ima dobar mendžer kao vođa tima?

Najvažnije od svega je sposobnost da se projektujete u budućnost, sposobnost da vidite ono što još ne postoji i ono što želite da stvorite. Na vama je da odlučite šta želite i osmislite ono što želite da vidite ili koristite za 3-5 godina. Drugi važan kvalitet je da znate da komunicirate. Važno je da umijete da prenesete tu viziju drugim ljudima, da i oni postanu uzbuđeni zbog nje kao i vi, te da zajedno možete da doprinesete dodatnom razvoju vizije. Treći ključan kvalitet je sposobnost da ideje koje imate pretvorite u poslovne poteze i rezultate, jednom riječju ‒ implementacija. Uz sve što smo već naveli, važni faktori su inovativnost i kreativnost.

Kako neko može da zna da li je dobar u vođenju tima?

Ako postižete rezultate, to ne mora isključivo da bude samo zbog vas, već i zbog vaše saradnje s timom. Poenta je u stvaranju okruženja u kom drugi ljudi mogu da rade na najbolji mogući način. Njihov uspjeh je ujedno i vaš uspjeh. Druga bitna stvar je vaše vlastito zadovoljstvo, kako se osjećate kao vođa. Morate da znate da procjenite svoje kvalitete i kako da poboljšate svoje sposobnosti vođe.

Može li tim biti uspješan bez dobrog vođe i obratno?

Dobar vođa tima je neko ko je u stanju da vjeruje timu i da ih nauči kako da izbegnu tzv. „tiraniju prosječnosti”. Neki poslovni timovi nemaju iza sebe dobre poslovne rezultate i to baš zbog toga što su upali u zamku prosječnosti. Ti ljudi biraju sredinu, prosječan put, ne ciljaju na najbolje rezultate i zato moraju imati jakog vođu. Da biste to postigli morate da učinite dvije stvari. Prvo da stvorite dobar timski duh, da se ljudi osjećaju ugodno, da se osjećaju dobro u vlastitoj koži i u saradnji sakolegama, da dijele ideje, da stvaraju nove ideje zajedno. Takođe, morate se pobrinuti da ljudi u vašem timu znaju da jedni drugima postave izazove, da su provokativni jedni prema drugima. Drugo, potrudite se da im stalno namećete vremenski tempo, pritiskate ih rokovima. Cijli koncept se mora zasnivati na poštovanju, povjerenju i dostojanstvu, ali ih uz to morate naučiti da rade pod pritiskom.

Da li je biti dobar vođa nešto što može da se nauči i kako?

Mnoga istraživanja pokazuju da svako od nas ima potencijal da bude vođa, ali to zavisi i od situacije u kojoj se nalazimo. Možete da budete vrlo dobar vođa u jednoj situaciji, a potpuno loš u drugoj. To je pitanje usklađivanja vaših vještina i znanja, kao i zahtjeva u određenim situacijama. Živimo u novom svijetu u kom moderne tehnologije znatno utiču na to kako se osjećamo, šta mislimo i na koji način radimo. Ako postoji dobar odnos kvaliteta koje posjedujete, onog što ste naučili i zahtjeva u nekoj situaciji, na sjajnom ste putu da postanete dobar vođa tima.

-----------------------------------------------------------------------------------

Poslušajte ove savjete i naučićete da govorite kao pravi LIDER!

Vještine govora, kao i sve liderske vještine stiču se vježbom i stalnim radom na unapređivanju.

Jedan od najvećih izazova liderstva je komunikacija sa raznim ljudima koji su od velike važnosti za poslovanje. Lideri bi trebalo da svakodnevno motivišu zaposlene, privlače pažnju potencijalnih kupaca i zadržavaju povjerenje investitora. Svaki uspješan lider mora biti u stanju da komunicira na efikasan način. To je vještina koja se stiče dobrom edukacijom i stalnom vježbom, uz preciznu upotrebu riječi.

Ako želite da postanete uspješan lider, važno je da znate koje riječi i fraze treba oprezno da koristite.

„Ne znam”

Upotreba ove dvije riječi ne mora uvijek nužno da znači da ste loš lider. Priznanje da nešto ne znate vas definiše kao osobu koja se ne boji da kaže istinu, čak i kada se to može loše odraziti na vas. Međutim, te riječi ne bi trebalo da upotrebljavate često. Zato je važno da prije svakog obraćanja zaposlenima, kako formalnog tako i neformalnog, upitate sami sebe: „Šta želim da postignem?” Ako odgovor pronađete u nečemu što služi zajedničkim, a ne vašim ličnim ciljevima, mnogo su veće šanse da ćete lakše doći do uspjeha. Ako ne znate šta želite (ili vaše želje služe samo vama), bolje je da ne govorite ništa dok sasvim ne pripremite i artikulišete ono što treba da čuju svi zaposleni.

„Ali”

Ako želite da saopštite nešto pozitivno trudite se da izbjegavate upotrebu ove riječi. „Ali” uglavnom znači da ima još nešto što nije toliko dobro ili što će biti smetnja na putu ka cilju. Fraze poput: „Hvala na prijedlogu, ali… ” ili „Slažem se, ali…” – djeluju obeshrabrujuće i ubijaju motivaciju. Umjesto toga, pokušajte sa riječima koje ulivaju više povjerenja: „Razmotrićemo vaše prijedloge”, „Daćemo sve od sebe”. Slično važi i kada želite da pohvalite i motivišete tim umjesto: „Uradili ste sjajan posao, ali treba da se fokusiramo na nove izazove”, bolje je da kažete: „Vaš sjajan rad mnogo znači, jer slijede još veći izazovi”. To će djelovati ujedno i kao pohvala i kao motivacija.

„Greška” i „neuspjeh”

Mnogi lideri se povlače kada na red dođu „teške teme” kao što su greška i neuspjeh. Ne treba da vas plaši da govorite kako o greškama i o neuspjesima tima, tako i o svojim. Poželjno je da ne izbjegavate ove riječi, već da stvari nazovete pravim imenom. Umjesto da ih izbjegavate, potrudite se da ih što bolje objasnite. Nikada ne treba da se žalite na greške – to su samo pristupi i ideje koji nisu odgovarali određenom trenutku. A neuspjeh je način da i vi i vaš tim naučite nešto novo.

„Zašto?”

Sve uspješne kompanije imaju jasno definisane razloge zašto nešto rade. Isto važi i za pojedince. Zato je važno da sami sebi postavljate ovo pitanje, ali isto tako i da obratite pažnju na zaposlene koji ga postavljaju. Možda to pitanje ponekad djeluje frustrirajuće ili vam se učini da zaposleni nemaju dovoljno povjerenja u vas. Međutim, to ne mora uvijek da bude razlog. Zaposleni koji pitaju zašto, pokazuju interesovanje za posao, radoznalost i želju da saznaju više. A to je odlična prilika da ih dodatno motivišete.

„Superlativi”

Budite pažljivi sa upotrebom „superlativa”. Izbjegavajte da previše upotrebljavate riječi poput „sjajno”, „nevjerovatno”, „genijalno”, jer većina stvari vjerovatno to i nije. Uz prečestu upotrebu ove riječi prosto gube na snazi. Zaposlenima će uskoro sve djelovati isto i neće moći da prosude kada je nešto zaista sjajno ili genijalno.

Pažljivo treba koristiti sve riječi koje daju sličan efekat. Jedna od tih riječi je i „sreća“. Sreća nosi jako emotivno značenje, ali ona nema nikakve veze sa poslom. Sreća je izgovor koji objašnjava dalji neuspjeh – „to je bila loša sreća”, i obezvrjeđuje uspjeh – „to je bila samo sreća”.

„Korisnik”

Za Džeka Dorsija, osnivača Twittera, „korisnik” je loša riječ. „Govorimo o frazama: „korist korisnika”, „korisničko iskustvo”, „aktivni korisnici” pa čak i „korisničko ime”. Iako je namjera da se uzmu u obzir ljudi, rezultat je masivna apstrakcija koja je daleko od njihovih realnih svakodnevnih problema”, navodi Dorsi. Umjesto termina „korisnik” on predlaže upotrebu riječi „kupac” ili „potrošač”. „Riječ kupac nas podsjeća šta treba da radimo ako želimo da održimo poslovanje.”

Vještine govora, kao i sve liderske vještine stiču se vježbom i stalnim radom na unapređivanju. Jedan od načina za to su edukativni programi koji će vam omogućiti da na pravi način uz kombinaciju teorije i prakse dođete do najboljih rezultata.

Čitamo se i dalje u novom dijelu "Male škole za lidere"

Vezani tekstovi:

Ako vam se ovaj članak dopao, lajkujte FB stranicu DM Spot, Twitter ili LinkedIn i budite obavješteni kad novi članak bude objavljen.