U svakoj generaciji postoji trenutak kada se nešto fundamentalno promjeni. Za američku poslovnu kulturu, taj trenutak je došao 1980-ih a mi još uvijek živimo sa posljedicama.
Sjetite se 1970-ih. Pitajte nekoga o njihovoj karijeri, i prvo pitanje nije bilo "Kolika ti je plata?" Već "Koliko je kul tvoj posao? Šta tačno radiš?"
Status je dolazio od samog posla. Ako je tvoj posao bio bolji od mog, ti si "pobijedio". A novac? Sve dok ste mogli da živite udobno, koga je bilo briga?
Onda se nešto promijenilo.
Kada je brza zarada sve promijenila
Komičar Mario Joyner je to savršeno objasnio: 1980-e su označile prvi put kada su mladi ljudi mogli da zarade ozbiljan novac brzo. Ovo ranije nije postojalo.
Pogledajte istorijske bogataše: Aristotel Onasis (brodarstvo), Endrju Karnegi (čelik), naftni baruni. Ova bogatstva su građena decenijama kroz konkretne, opipljive industrije. Čak su i veliki inovatori Edison, i Ford gradili svoje bogatstvo polako, kroz izume i proizvodnju.
Ali 80-e su uvele nešto novo: mogućnost stvaranja bogatstva neviđenom brzinom. I nisu to više radili samo pametni momci. Mnogi prosječni ljudi, odjednom su mogli da zarade bogatstvo.
Ovaj pomak je otrovao nešto suštinsko u našoj kulturi. Preobrazio je novac iz sredstva u cilj.
Carpe Diem Paradoks
Stari Rimljani su nam dali "Carpe Diem" tj. iskoristi dan. Živi u sadašnjosti. Iskoristi maksimalno svoje kratko vrijeme na zemlji.
Ali evo paradoksa sa kojim se suočavaju moderni poslovni profesionalci: Iskoristili smo dan, sve u redu. Samo smo iskoristili pogrešan njegov dio.
Dohvatili smo se za novac i pustili smisao da nam promakne kroz prste.
Šta poslovni ljudi moraju da zapamte
Pitanje nije da li treba da zarađujete novac. Naravno da treba da budete pošteno plaćeni za svoj rad.
Pitanje glasi: Šta vam je bitno?
Kada se probudite u ponedjeljak ujutru, da li ste uzbuđeni zbog:
- Cifre na vašem računu u banci?
- Ili zbog stvarnog posla koji ćete raditi?
Gradite li nešto smisleno, ili samo gomilate bogatstvo?
Generacija iz 70-ih je imala pravo u jednoj ključnoj stvari: kul posao pobeđuje kul novac. Ne zato što novac nije bitan, već zato što posao koji vas istinski uzbuđuje stvara život vrijedan življenja, što je i pravo značenje "iskorišćavanja dana".
Moderni izazov
Današnja poslovna scena ovo čini težim, a ne lakšim. Bombardovani smo pričama o izlazima startapa, kripto milionerima i obećanjima o "pasivnom prihodu". Kulturološki pritisak da se optimizuje za bogatstvo umjesto za smisao nikada nije bio jači.
Ali najuspješniji i najzadovoljniji profesionalci su oni koji su zapravo iskoristili svoje dane, a ne samo svoje plate. Oni su donosili drugačije odluke:
- Birali su industrije koje su smatrali fascinatnim.
- Rješavali su probleme do kojih im je zaista bilo stalo.
- Mjerili su uspjeh uticajem, a ne samo prihodom.
- Pitali su "Koliko je kul ono što gradim?" prije "Koliko će ovo plaćati?"
Povratak Carpe Diem-u u biznisu
Dakle, kako iskoristiti dan u modernom poslovanju, a da ne padnete ni u jednu od zamki, ni u siromaštvo gladnog umjetnika, ni u prazninu bogatog, ali nesrećnog direktora?
Počnite tako što ćete invertovati formulu iz 80-ih: Neka vam je "kul posao" primarni cilj, a "dobar novac" sekundarni ishod, a ne obrnuto.
Zašto?
Kada budete na samrti, nećete računati svoju životnu zaradu. Sjećaćete se onoga što ste radili, projekata koje ste izgradili, problema koje ste riješili, ljudi kojima ste pomogli, kul posla koji ste imali.
Tako zapravo izgleda iskorišćavanje dana.
Otrov iz 80-ih je ubjedio nas da brzi novac znači uspjeh. Ali Rimljani, a i 70-e, kad smo već kod toga, znali su bolje: Dobro iskorišćen dan mjeri se smislom, a ne novcem.
Plata je važna. Ali ne bi trebalo da bude sve.
Na kraju krajeva, ne možete da se hvatate za sutra. Možete se hvatati samo za danas, a ono što odlučite da radite sa njim je daleko važnije od onoga što ste plaćeni za to.
Carpe Diem
Šta upravlja vašim karijernim odlukama, kvalitet posla ili visina plate? Najuspješniji poslovni ljudi kroz istoriju pronašli su način da imaju oboje, ali nikada nisu miješali šta je na prvom mjestu.
