Sigurno se pitate zašto bi neko sada pisao o putovanju koje se desilo prije nekoliko godina. Ako ste nestrpljivi da saznate razlog, spustite se na kraj teksta. Za ostale, "nekoliko" riječi o mom iskustvu sa ovog putovanja.

Iako se po pravilu putuje u sopstvenoj organizaciji i o sopstvenom trošku, uvijek postoje načini kako posjetiti neku daleku zemlju, da taj put bude u službi profesionalnog usavršavanja a da troškove puta snosi upravo ta strana.

Putem Kabineta predsjednika Vlade Republike Srpske, te 2016. godine, Ministarstvo za ekonomske odnose i koordinaciju proslijedilo je Notu Ambasade NR Kine u BiH i Program seminara (231 seminar u ponudi) koji će se održati u NR Kini, u 2016. godini, u cilju implementacije plana za obuku kadrova iz Republike Srpske i BiH. Čim sam čuo i vidio program obuka, nije bilo dileme da li ću se prijaviti.

Izbor kandidata koji učestvuju na seminarima vrši kineska strana putem Ambasade NR Kine u BiH, na osnovu prijave i biografije svakog kandidata.

Sve troškove vezano za seminar (avionski prevoz, smještaj, hrana) snosi kineska strana. Mogućnost učešća na seminarima imaju kandidati koji govore engleski jezik i koji nemaju više od 45 godina starosti.

Prijavio sam se na Seminar pod nazivom "2016 Seminar on Engineering Education and Project Management for Countries in Belt and Road Areas" u trajanju od 21 dan.

Nakon što sam obavješten da je moja aplikacija za seminar prihvaćena, počele su užurbane pripreme za put.

Kineski program seminara otpočeo je 2008. godine po odluci Vlade NR Kine kako bi otvaranje Kine prema vanjskom svijetu bilo još značajnije.

Cij seminara je da "mladim" državnim službenicima i budućim liderima predstave infrastrukturne projekte, tehnologije koje koriste, kao i ostale potencijale koje Kina posjeduje ali i da predstave svoju kulturu i promovišu mogućnost naučno-tehničke saradnje i razmjene iskustava iz različitih oblasti.

Seminar (2016 Seminar on Engineering Education and Project Management for Countries in Belt and Road Areas)

  • predavanja na engleskom jeziku,
  • studije slučaja,
  • diskusije i
  • praktični dio.

Agenda seminara za 21 dan:

  1. Ceremonija svečanog otvaranja,
  2. Introduction of China's pNational Conditions,
  3. Project Management example project,
  4. The New Governing Ideas and Strategies of China's Leading Group,
  5. China's Basic Experience of China's Poverty Reduction,
  6. Sino-African Top Ten Cooperation Plan,
  7. The Analysis od China's 13th Five Year Plan,
  8. The Practice and Reflecting on Enhacing the Quality of Engineering Education,
  9. To improve Marine Meteorogical Services and Benefit the Society,
  10. Engineering Profession-Oriented Engineering Education for the Future,
  11. High Education of China,
  12. Way to Promote Fair Education and Improve Eeaching Quality,
  13. The Excellent Engineer Plan,
  14. Participation in the Opening Ceremony of the International Engineering Education Center of UNESCO,
  15. Study Visit the College of the Xi'an Jiaotong University,
  16. Study Visit of Railway Enterprise,
  17. Study Visit of National Engineering Research centar,
  18. Study Visit of National 3D Printing Centar.
  19. Ceremonija svečanog zatvaranja seminara, fotografisanje i preuzimanje sertifikata.

Dokumentacija sa seminara u Kini dostupna i za naše građane

Sve od dokumentacije sa seminara što sam dobio, sačuvao sam i dostupno je na engleskom jeziku na ovim adresama:

Obzirom da je seminar bio 2016. godine, želim da posebno želim da izdvojim sljedeće stvari kojih se još uvijek sjećam i to na taj način da ih ne grupišem, nego baš onako kako su mi padale na pamet.

Trg Tiananmen i kratko o skorijoj istoriji Kine

Kada čuje riječ Tiananmen, naš čovjek vjerovatno pomisli na studentske proteste koji su se kasnih osamdesetih dešavali na ovom trgu. Međutim, za prosječnog Kineza, Tiananmen predstavlja jedno od simbolički najznačajnijih mjesta moderne istorije ove velesile, istorije koja se ceremonijalno ponavlja iz dana u dan, u zoru i sa zalaskom sunca.

Čovjek nije kompletan dok ne posjeti Veliki zid i Zabranjeni grad, kaže stara kineska poslovica. Veliki zid je za nekineze, naravno, Kineski zid, građevina koju je Neil Armstrong vidio hodajući po Mjesecu, a Zabranjeni grad nekadašnja carska palata iz koje je posljednji kineski car izišao sa uspostavljanjem Republike.

S druge strane od ulaza u Zabranjeni grad proteže se veličanstveni Trg Tiananmen, faktički, slobodno možemo reći – jezgro i ishodišna tačka geografskog i ekonomskog gorostasa, današnje Narodne Republike Kine.

Hiljade ljudi, teško je na tolikom prostoru odrediti tačan broj, kako Sunce lagano tone iza kineskih brda i planina, okupljaju se na dijelu trga koji gleda na ulaz u Zabranjeni grad, kojim dominira jarbol, a na jarbolu crvena zastava sa pet zvjezdica.

U ograđenom dijelu vojnici, po pravilima i propisima nezainteresirani za gomilu koja ih okružuje. Pekinški zgusnut saobraćaj, četiri ili šest traka u oba smjera, iznenada se zaustavlja te ispod fotografije Mao Ce Tunga koja krasi glavni ulaz u nekadašnju carsku palatu, izlazi grupa vojnika i vojnički precizno koračajućim koracima, bez žurbe, dostojanstveno, prelaze cestu.

Slijedi desetominutna, ritualno do tančina uređena procedura spuštanja, savijanja, odnošenja i odlaganja zastave koja će se opet u cik zore zavijoriti na istom mjestu.

I tako to traje, bez propuštenog dana, od 1. oktobra 1949. godine, kada je zastavu tada formalno proglašene Narodne Republike Kine podigao Mao Ce Tung. - Tada je na Tiananmenu bilo prisutno između 200.000 i 300.000 ljudi.
Zastava NR Kine nešto je što Kinezi izuzetno poštuju zbog svega onoga što ona predstavlja.

Crvena boja simbolizuje žrtve stradale tokom ratova tridesetih i četrdesetih godina XX vijeka.

Pet zlatnožutih zvjezdica, jedna velika i četiri manje koja je okružuje, predstavljaju teško postignuto jedinstvo ove ogromne države, iako se mora napomenuti kako neka alternativna i po svemu sudeći netačna pojašnjenja simbolike govore o jedinstvu pet etničkih grupa u Kini. Jedinstvo Kine, zvanična interpretacija koju će vam dosljedno ponoviti mnogi Kinez s kojim uđete u razgovor na tu temu, vijekovima je dolazilo u pitanje od susjeda ali i zapadnih kolonijalnih velesila.

Kina je nerijetko bila rascjepkana, podijeljena među brojnim lokalnim moćnicima i vladarima, uvijek na udaru različitih pretendenata na teritorij.

1949. sve se to promijenilo. Jedinstvo Kine pod Komunističkom partijom ustanovljeno je pod crvenom zastavom sa žutim zvjezdicama koje je 1. oktobra na Tiananmenu podigao drug Mao. Da bi shvatili značaj manifestacije patriotizma kod rituala zastave pogledajmo šta Kina predstavlja danas.

Riječ je o ekonomskoj velesili najviše zahvaljujući velikim reformama učinjenih za vrijeme Deng Sjaopinga krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka.

Sjaoping se fokusirao na četiri modernizacije:

  1. Poljoprivreda,
  2. Industrija,
  3. Obrazovanje i nauka i
  4. Odbrana.

Zemlja je prvo preko specijalnih ekonomskih zona, izvoznih zona, otvorenih priobalnih gradova, a potom i širom države otvorila vrata investicijama i investitorima.

Velike reforme su urodile plodom. Takav sistem kineski funkcioner nazivaće tržišnom ekonomijom sa kineskim karakteristikama, naglašavajući drugačiji pristup nego što su imali i kapitalistički zapad i tadašnji sovjetski blok, baš kao što je i komunizam u Kini – komunizam s kineskim karakteristikama.

Bez ulaženja u ideološke rasprave, sve u svemu, reforme koje su počele prije trideset godina donijele su nezapamćen razvoj i visok životni standard.

Zapadnjaci su o Kini u XIX i XX vijeku govorili kao o bolesniku sa istoka. Kina to sigurno više nije.

Liberalizacija tržišta i tridesetogodišnji razvoj imaju i svoje tamnije strane. Kako smo tokom putovanja Kinom i zvaničnih razgovora saznali a i mogli vidjeti, prisutna je zagađenost koja ide uz industrijalizaciju, kao i migracije iz nerazvijenih seoskih područja u razvijena gradska.

Svi građani Kine ne uživaju podjednako u blagodetima razvoja i industrijalizacije, kao, uostalom, ni bilo gdje u svijetu. Tehnološke inovacije kojima smo svjedočili prevashodno u medijskoj industriji sigurno nisu dostupna seljacima u najsiromašnijim provincijama.

Šta im je, ipak, dostupno?

Dostupna je ideja jedinstva. Podizanje zastave koje slijedi dnevnu putanju Sunca simbolizuje svakodnevno rađanje jedinstvene Kine, Kine svih Kineza.

Dnevno obnavljana ceremonija uspostavljanja nezavisnosti podsjeća Kineze na vremena nesloge i ogromnih žrtava koje su pale zbog toga. Ispod zastave o kojoj brižljivo brinu dobro poredani vojnici svi su isti. Pod istom zastavom. Riječ je o manifestaciji patriotizma i respekta prema domovini koja poručuje sljedeće:

Ako se nešto i mijenja u Kini, to je zato da bi i dalje ostalo isto.

Tri puta hura za Veliki kineski zid

Kineski zid (Great Wall of China), jedno od sedam svjetskih čuda, najveća je drevna vojna fortifikacija u svijetu čija je izgradnja najduže trajala. Kineski zid je i najveća građevina na svijetu i jedina koja se vidi sa mjeseca.

Proteže se od stepa srednje Azije do Žutog mora, ukupnom dužinom od 8.851 km (glavni dio 2.450 kilometara), visinom od 10 do 16 metara, širinom od 8 metara, predstavlja najduži zid na svijetu, i najveći odbrambeni objekat. Pod starovremenskim vojnim uslovima, bilo je gotovo nemoguće da se vojska popne kroz opasan reljef do ispod samog zida i zatim otuda povede ofanzivu na zid.

Sa unutrašnje strane zida su sazidane odgovarajuće kamene stepenice i hodnici.

Na svakih nekoliko stotina metara je podignuta po jedna kula odnosno toranj za prenos dimnog signala. Kule su podesne za smještaj oružja i hrane ali i za odmor pograničara.

Kad je stigla neprijateljska vojska, kule su se koristile kao odbrambeno utvrđenje a u tornjevima se dimilo od zapaljenog sijena da gusti dim preko niza tornjeva brzo prenosi alarmni dimni signal o neprijateljskoj ofanzivi.

Kineski zid posjeduje vrhunsku istorijsko-kulturnu i turističku vrijednost.

U Kini se često kaže: Ko nije bio na zidu, taj ne može biti ocjenjen za junaka. I domaći i strani gosti, među kojima i lideri stranih zemalja, svi se osjećaju počašćenim što su mogli da se popnu na zid.

Ostaje sada nekoliko bolje očuvanih sektora, to su Badalin, Simatai i Mutianju u Pekingu, Šanhaiguan na istočnom kraju zida koji je nazvan prvim prevojem u Kini, i Điajuguan na zapadnom kraju u provinciji Gansu. Svi ovi sektori su veoma posjećene turističke atrakcije kroz cijelu godinu.

Da li je lako penjati se a kamoli osvojiti ga, prosudi sami:

Brzi vozovi transformisali putovanje Kinom

Sa brzinom od 350 kilometara na čas na željezničkim linijama širom Kine, brzi vozovi potpuno su transformisali putovanje tom zemljom, ali i sâmu Kinu.

Nove pruge mijenjaju i turističku kartu Kine – omogućujući nove rute, smanjujući potrebu za nacionalnim letovima i dovodeći na dohvat ruke odredišta koja su nekada bila rezervisana za “backpackere” (putnike s rancima) koji imaju mjesece slobodnog vremena na raspolaganju.

Novi kineski brzi voz napravljen je od isključivo kineske tehnologija a kao osnova za izradu korišćen je voz Siemens Velaro koji se koristi u Njemačkoj, ali je proizveden u provinciji Hebei na osnovu sporazuma o “transferu tehnologije” sa njemačkom kompanijom.

China Railway Corporation je do danas dovršila oko 19.000 kilometara brzih pruga.

Kad krene iz Pekinga, za manje od pola časa, brzi voz razvija brzinu od 250 kilometara na čas, što je više od prosječne brzine Formule jedan prilikom Grand Prixa. Potpuno su bešumni i skoro da se ne osjeća kako se kreću. Pogledajte sami:

Metro u Pekingu

Peking Podzemna željeznica je najstarija podzemna željeznica u kontinentalnoj Kini - prva linija otvorena je 1969. godine. Sada Metro je 17 linija, 400 stanica i 700 kilometara podzemne i nadzemne pruge. To čini Peking Metro treći najveći metro na svijetu, nakon što je Seoulu i Šangaju.

Što se tiče putničkog saobraćaja na drugom je mjestu u svijetu, nakon Seula. Prosječna dnevni putnički saobraćaj je više od 10 miliona ljudi dnevno.

Međutim, postojeći saobraćajna mreža ne zadovoljava rastuću potražnju stanovništva, Peking planira proširiti na 19 metropolitanskih metro linija i više od 1.050 km pruga do 2020. godine. Pogledajte moje iskustvo:

Praktična primjena 3D štampača

Jedna od studijskih posjeta bila je posjeta instituciji National Engineering Research Center of Rapid Manufacturing. Kvalitetniji rezultati se postižu printerima koji rade na principu ljepljenja praškastog materijala, ali njihove cijene iznose i po nekoliko desetina hiljada evra. I ovde postoji širok izbor materijala, a najčešći je kompozitni materijal koji liči na gips i koji se vezuje ljepkom raspršenim iz dispenzera, kao kod ink‑jet štampača. Ovaj postupak nosi naziv binder jetting (ne postoji dobar prevod, ali je najpribližniji vezivanje prskanjem).

Neki modeli imaju glavu sa pet brizgaljki, pa se kroz jednu raspršuje ljepak, a kroz preostale četiri boje iz CMYK modela, čime se dobija obojen 3D proizvod, u rezoluciji 300‑600 dpi. Čitav proces se odvija u komori praškastog materijala koji se sukcesivno doprema dozatorom.

Veliko mi je zadovoljstvo bilo držati u ruci i gledati ljudske figure snimljene 3D skenerom i odštampane na ovaj neobični način, jer je realističnost impresivna. Najbolji sistemi za skeniranje sastoje se od oko 60 digitalnih foto‑aparata i bliceva postavljenih po unutrašnjim zidovima kružne prostorije, i softvera koji od tako načinjenog kompozitnog snimka pravi 3D objekat u boji, spreman za 3D štampanje.

Osim materijala na bazi gipsa, koriste se i drugi praškasti materijali pa i metal. Mada ovde postoji i ljepak koji spaja čestice metala, postupak štampanja je kombinovan sa složenom termičkom obradom, pa u završnom proizvodu postoji više od 99,9 procenata čistog metala. Cijene ovakvih štampača su šestocifrene, a mogu da budu i astronomske kod velikih modela kojima može da se „odštampa“ čitav tenk. PS. to nisam imao priliku da vidim, kinezi ih koriste za potrebe vojne industrije.

Kina - Stambeni blog u izgradnji

Ono što mi je jako bilo interesantno za vidjeti je kako izgledaju stambeni blokovi u izgradnji u Pekingu. Nešto što bi svakako predstavlja dobar primjer PLANSKE gradnje i što bi trebali primjeniti  i kod nas. Blog se sastoji od 30 identičnih zgrada. Zgrade imaju 30 spratova i dva ulaza.

Pod pretpostavkom da svaka etaža ima 3 stana, lako je izračunati koliko jedan stambeni blok ima stambenih jedinica.

Da ne zaboravim, kilometar dalje, u izgradnji je identičan stambeni blok itd...

Da li smatrate da angažovanje kineskih građevinskih firmi, koje po izuzetno povoljnim cijenama izgradnje, uz zavidan kvalitet i rok izgradnje ali uz podršku lokalnih i republičkih vlasti, mogu trajno riješiti stambeno zbrinjavanje mladih bračnih parova u Republici Srpskoj? Pogledajte ovaj kratak video prilog:

Studentska menza X'ian univerziteta

Još jedna od studijskih posjeta bila je u drugom gradu X'ian i to u državnom univerzitetu. Nakon nekoliko odličnih predavanja na temu transformacije kineskog obrazovnog sistema za novo doba obišli smo i studentsku menzu. Dok studentske menze kod nas nisu baš oaze uživanja, u nekim dijelovima svijeta stvari u vezi sa tim stoje sasvim drugačije. Studentska menza X'ian univerziteta sastoji iz tri cjeline: u jednoj se služe tradicionalna kineska jela, u drugom su jela iz cijelog svijeta, a treći je najudobniji i predviđen za večeru i opuštanje nakon napornog dana.

Ova kantina nije otvorena za javnost, a moja malenkost je imala priliku da ga posjeti kao sastavni dio studijske posjete ovom prestižnom kineskom univerzitetu.

Da ne zaboravim, ovo je snimak samo jedne etaže od ukupno 3. Šta vi kažete?

Cjenkanje se u Kini podrazumjeva

U našoj civilizaciji se uvijek negde žuri tako da ljudi nemaju previše vremena za duge razgovore, pa čak ni u pazaru. Kupovina se kod nas bazira na fiksnim cijenama na osnovu kojih zaključujemo o kvalitetu robe (tj. ako je skupo, mora biti i dobro) i funkcioniše po principu: „Ako ti se ne sviđa, poljubi pa ostavi!“

Međutim, nije svuda tako. Tamo negdje daleko, fiksne cijene su misaona imenica, a pazar je zanat koji treba da se ispeče od malih nogu. U tom dijelu svijeta cijena je tek tema za divan i nadmudrivanje. O njoj se može pregovarati zahvaljujući tome što je svaki gazda u svojoj radnjici po cijeli bogovjetni dan. Tako to ide i na Bliskom Istoku.

Kada tamo dođe neko sa „bliskog dalekog ili divljeg zapada“ sa dubokim džepom, usljed velike jeftinoće ni precjenjene stvari mu neće djelovati skupo i neće imati glavobolju. Ali će je zato imati oni sa plitkim džepom i koji misle da nikad neće ovladati tom vještinom, pa da je zato lakše da ništa ni ne kupe!

Ali, postepeno će urođena borba za opstanak učiniti svoje pa će naivni turista poslije raznoraznih peripetija ipak na kraju steći moć cjenkanja. Isprva će okretati leđa „bezobraznom“ trgovcu, potom će par puta biti nasamaren da bi već na kraju živaca i sam postao „bezobrazan“ prestajući da crveni od stida i neprijatnosti u razgovoru sa prodavcem.

Pošto najzad svi mi želimo da uživamo u blagodati jeftinoće Istoka i bez broblema kupimo za džabe fetišističke predmete, tričave suvenire, ešarpe, pamuk, nargile, čaj...

Potrebno je primjeniti sljedeće trikove

  1. Naoružajte se sitnim parama, tj. banknotama svih vrijednosti i kovanicama svih veličina da ne biste došli u situaciju da trgovac neće da vam vrati kusur i tu prednost iskoristi kao posljednju priliku da vas obrlati da kupite još neku džidžabidžu. (Kao što se nekom već desilo...)
  2. Prethodno se raspitajte među narodom koja je prava vrijednost robe na koju ste se nameračili da bi ste otprilike dobili ideju u kojim okvirima se cjenkati.
  3. Nemojte prihvatati prvoponuđenu cijenu niti odmah napustiti bojno polje. To je igra obrnutog licitiranja. Prihvatite je veselo!
  4. Dajte trgovcu u startu do znanja da vam ponuda ne paše i pravite se kao da kobajagi gubite interesovanje: uzdahnite, slegnite ramenima, složite nezadovoljnu facu, blago se udaljite od tezge... Za postizanje željenog efekta koristite se argumentom „Oh, it’s too expensive!“.
  5. Kada izlistavanje cijena dostigne mrtvu tačku, vrijeme je da povučete posljednji potez: snuždeno se nasmiješite i polako udaljite od tezge osluškujući da li će vam on doviknuti nešto.
  6. Ako je izlicitirana cijena bila nerealna, on će za vama povikati posljednju i najnižu ponudu na koju bi trebalo da odreagujete i vratite se po priželjkivani artikl. Ukoliko je cijena ponuđena za tezgom bila realna, a vi se okrenuli i otišli, prodavac će bijesno otfrknuti za vama i već će zaskakivati sljedeću mušteriju.

Cjenkanje u praksi

Ja lično sam uspio skinuti cijenu za 2 dječija ski odijela toliko da me je bilo sramota reći koliko. U svakom slučaju, na engleskom jeziku sam objasnio ženi da je takvo ski odijelo u njemačkoj oko 30 EUR i da bi za 2 mogao dati npr. oko 60 EUR. Ona je nakon 40 minuta mukotrpnih pregovora pristala ali je rekla, misleći da sam ja iz Njemačke, da je do tog dana voljela nijemce ali da ih od danas mrzi zauvijek :)

Samo zbog vas sam morao da snimim jedan pregovarački postupak između kineskinje i muškarca iz evrope koji je u pomoć morao da pozove svoju ženu. Pogledajte njegovo iskustvo:

Ostatak priče donosim u fotografijama:

Oficijelni dio

Studijske posjete

Nacionalni muzej

Hrana

Slobodno vrijeme

 

Zaključak

Kina je divna zemlja. Radni i pametni ljudi čine ovu zemlju velesilom. Mnogo stvari možemo od Kine da naučimo. Tehnološki napredak je fascinantan. Hvala Kini što nam pruža mogućnost da sami vidimo njihove potencijale ali i njihovu prebogatu istoriju.

Što se tiče aktuelne situacije oko coronavirus-a, nadam se da će sve to uskoro biti završeno. Posudio bih riječi od Rajka Vasića:

Oni koji sada podjebavaju i potcjenjuju Kineze, dočekaće da njihova djeca rade za njih. A, unuci će ih se stiditi.

Ove godine se navršava 25. godišnjica uspostave diplomatskih odnosa između Kine i Bosne i Hercegovine. Ambasada Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini nas je pozvala da podijelimo svoju priču o Kini a za najbolje pripremila i vrijedne nagrade. Pravila su jednostavna!

Ovo je pogled na Kinu u mojim očima.

Unaprijed se zahvaljujem na lajku.

Autor: Dejan Majkić iz Banjaluke

www.majkic.net


Dobrodošli

Hvala Vam što ste izabrali posjetiti DM Spot portal.

Na njemu ćete naći:

  • podatke o autoru,
  • članke na temu nauke i tehnologije,
  • eBiblioteku, preporuke,
  • članke iz života i stila i
  • promociju potencijala Republike Srpske.

Vidjećete i nešto što se nalazi između redova, moju ljubav i trud da ovaj sajt i komunikaciju prema Vama učinim originalnom, korisnom i atraktivnom i obećanje da neću prestati da se trudim.

Ukoliko nađete da Vam je posjeta ovom portalu bila koristila u bilo kom pogledu, razmislite o tome da mi platite kafu kako biste podržali moj rad.

Preporuka

Riješite današnji problem

Igrajte šah - Play chess online