fbpx

Klub je koji je svojim rezultatima proslavio grad na Vrbasu širom svijeta. Mnogi kažu da su prije čuli za Beneša, Josipovića, Vujkovića, Batara nego za samu Banjaluku.

BK Slavija je osnovan 1960. godine a prvi predsjednik kluba je bio Gojko Krstanović. Na početku je Slavija radila u okviru preduzeća Rudi Čajavec.

Bokseri Slavije po mnogome se izdvajaju od ostalih klubova iz regiona. U bivšoj SFR Jugoslaviji, banjalučki bokseri su bili nosioci tadašnjeg boksa. Bili su ekipni šampioni a i davali su mnogobrojne reprezentativce.

I nakon raspada SFRJ nastavljena je tradicija pa su Banjalučani dominanti u BiH. Međutim, to je daleko od onog starog kvaliteta koji je bio u samom evropskom i svjetskom vrhu.

Kratka istorija

S kraja 50-tih godina prošlog vijeka, na sportsku scenu Banje Luke stupa Bokserski klub „Slavija“. U novembru 1959. godine, pod tim nazivom, u Fabrici „Rudi Čajavec“ pri sportskom društvu „Slavija“, formirana je bokserska sekcija. Vrijeme je to kada sport Banje Luke postaje prepoznatljiv u jugoslovenskim okvirima, zahvaljujući odličnim rukometašima koje su predvodili: Jerolim Karadža, Petar Pero Popović, Vladimir Jović, braća Stanivuković, koji ubrzo postaju i jugoslovenski reprezentativci.

Fudbalski klub „Borac“ tražio je svoje mjesto u jugoslovenskom vrhunskom fudbalu, a 1960. godine, kao reprezentativci Jugoslavije, Banjalučani Tomo Knez i Velimir Veljo Sombolac postaju olimpijski pobjednici.

„Slavija“ je u takvom društvu našla svoje mjesto. Pravo mjesto. Utemeljivači bokserskog sporta u Banjoj Luci bili su, prije svih, Gojko Krstanović, te Muhamed Šehić, Momo Novaković, Duško Smiljanić, Zdravko Torbica i drugi. Prvi takmičari bili su bokserski početnici: Ćutković, Milanović, Terzić, Mustedanagić, Batar, Latkovac, te nekadašnji takmičari vojnog kluba „Petar Drapšin“ Babić, Veljić, Harbaš, Butić i drugi.

Treniralo se u podrumu samačkog hotela „Rudi Čajavec“ i to ponedjeljkom, srijedom i petkom, u trajanju od jednog časa. Održavani su prijateljski mečevi. Početkom juna 1961. godine dogovoreno je da se formira Bokserski klub „Slavija“, a 25. juna 1961. godine održana je osnivačka skupština Kluba. Za prvog predsjednika izabran je Žiža Ostojić, direktor „Rudi Čajaveca“, a članovi uprave bili su: Gojko Krstanović, Jovica Cvijetić, Mišo Bogdanović, Duško Josipović, Muhamed Kapetanović, Mile Babić, Milomir Gligorić, Boro Tadić, Muhamed Šehić i Duško Smiljanić, a u ime takmičara Dragan Batar.

Mečevi se održavaju na stadionu sportskih igara, a kada to vremenski uslovi nisu dozvoljavali, bokseri su se selili i u kinodvoranu „Rudi Čajavec“. Veoma brzo „Slavija“ je postala sportsko mezimče grada, a prijateljskim mečevima znalo je da prisustvuje i više od hiljadu gledalaca.

Čim je organizovano takmičenje u Republičkoj ligi Bosne i Hercegovine, „Slavija“ je postala član te lige, a njeni najbolji bokseri odlazili su na turnire u Beograd i Sarajevo. Članovi najbolje ekipe „Slavije“ u tom periodu bili su: Ćutković, Milanović, Terzić, Andrić, Harbaš, Lajić, Avdić, Vulin, Latkovac, Veljić i Batar.
Iz godine u godinu „Slavija“ je bila sve jača i organizovanija, a podrumske prostorije samačkog hotela pretijesne da prime mladiće koji su dolazili da treniraju.

Najveći šampion kluba bio je Dragan Batar, koji je 1962. godine na listi najboljih sportista Bosanske Krajine zauzeo peto mjesto, a pet godina kasnije taj podvig je ponovio Satko Glamoč.

Sedamdesetih godina, pod vođstvom Sredoje Zekanovića, „Slavija“ stasava u odličnu ekipu, a 1972. godine postaje jugoslovenski prvoligaš. Okosnicu tima čine Tešić, Pejić, Glamoč, Batar, a Marijan Beneš iz meča u meč izrasta u boksersku veličinu. U Klub stiže i Radovan Bisić, za trenera dolazi Predrag Krstić, formira se šampionski tim: Zdravko i Zvonko Pala, Zembo, Homa, Šindolić, Beneš, Dervoz, Košpić, Jokić, Bisić, Bašić, Ožegović i Ninković.

Godine 1974. „Slavija“ postaje prvak Jugoslavije. Njeni prvotimci bilježe sjajne rezultate i u narednih gotovo dvadeset godina. Marijan Beneš postaje amaterski i profesionalni prvak Evrope i vicešampion svijeta, Radovan Bisić osvaja bronzu Evrope, Dragomir Vujković osvaja srebro svijeta, a sjajan takmičarski period „Slavije“ zaokružuje Anton Josipović, ponikao u Klubu, zlatnom medaljom na Olimpijskim igrama 1984. godine, kad je te godine, po ocjeni „Njujork Tajmsa“ proglašen za najboljeg boksera svijeta. Do devedesetih godina „Slavija“ je dominirala jugoslovenskom bokserskom scenom.

Takođe, mnogo poznatih trenera je vodilo banjalučku Slaviju. Vrijedni spomena su svi ali izdvojićemo neke: Stevan Engelberh Pista, Predrag Krstić, zatim Tomo Palankin koji je od osnivanja u klubu i dao je nemjerljiv doprinos razvoju banjalučkog boksa, a tu su i Zelimir Kospić i Mirko Jokić.

Hvala Slaviji i svima koji su prohujalih decenija ponosno i hrabro nosili njen dres.

U periodu 1991 – 1995 , klub je živio, radio i bio nosilac aktivnosti oko osnivanja Bokserskog saveza Republike Srpske, formiranog 25. septembra 1992. godine, odmah poslije Fudbalskog saveza.

Slavija danas

Danas je „Slavija“ na putu velikog povratka na balkansku i evropsku boksersku scenu. Dokazala je to i nizom aktivnosti obilježavajući svojih 50 zlatnih godina. Ima čime da se podiči: Anton Josipović je 2012. dobitnik „Aprilske nagrade“ Grada Banje Luke, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odlikovao je Dragana Batara Ordenom Njegoša. Svoju veličinu Slavija je pokazala izborom Marijana Beneša za boksera vijeka, a izabrali su ga najveći asovi Kluba, na čelu sa olimpijskim pobjednikom Antonom Josipovićem.

Nove klupske prostorije

Bokserski klub Slavija dobio je nove klupske prostorije 2008. godine, i na taj način su poboljšani uslovi za rad kluba. Prostorije ovog kluba nalaze se iza banjalučke "Gimnazije“. 

Boks i ja

Zbog čega je boks poseban - fizička čvrstina je samo početak. U boksu je zapravo najvažnija mentalna čvrstina. Zato što boks umiruje. Uči nas kontroli i rađa poštovanje prema sebi i prema drugima.

Neko je napisao da je dan nakon meča Vladimir Kličko - Anthony Džošua, održanog 29. aprila 2017. vidio momke u gradu kako "pod miškom" nose bokserse rukavice, bilo mi je to simpatično a nakon teksta Zašto bi boks trebalo da uče djeca u svim školama, potpuno je bilo jasno da je boks blagotvoran, bilo da vam je petnaest ili pedeset i da je vrijeme da svoje bokserse rukavice skinem sa klina gdje sam ih davno okačio. Kao osnovac sam trenirao u BK Slavija sa Draganom, iz čuvene banjalučke bokserske porodice Palla (vidi kratka istorija).

Potrudio sam se da saznam da li banjalučki BK Slavija ima u svojoj ponudi upis članova za osnovnu obuku/školu boksa. Rekreativno naravno :-)

Nakon što sam shvatio da takva opcija postoji, prijavio sam se i sinoć 04. maja 2017. obavio prvi trening posije dugo-dugo godina. 

Obzirom da je to bilo prilično davno, mada trener kaže da kad se jednom nauči plivanje, ta vještina ostaje tokom cijelog života, odlučio sam da krenem ispočetka.

Prvi trening je činilo:

  • zagrijevanje vani, istrčati 10 krugova na školskom igralištu 15 min.
  • zagrijevanje u sali, fitnes vježbe, 10 min.
  • zagrijavanje u Sali, preskakanje konopca, 3 runde
  • učenje koraka od 1 do 7 (od ukupno 9), 3 runde
  • vježbe u parteru, 3 runde

Dogovorili smo se da nakon što u potpunosti savladam korake, prelazimo na trening na vreći, dakle blagom dinamikom napretka (obzirom na moje godine :-)).

Dan poslije treninga

Trening bih opisao kao fantastično potčinjavanje samog sebe. Osim upale nožnih, trbušnih i leđnih mišića... već sada imam osjećaj da ću nakon 10 treninga biti fizički i mentalno čvršći nego ikada. Sa nestrpljenjem iščekujem sljedeći trening.

Da podsjetim, očigledno je da je tačno da boks mijenja čovjeka. On nas uči kako da se odbranimo u svakoj prilici i uči nas da postoji jednako mnogo načina da izbjegnemo udarac koliko i da ga zadamo.

Po mom mišljenju bar za 10 klasa ovaj trening je bolji od treninga obavljenog u teretani.

Termini, cijena i trener

Opcija 1: 3 puta sedmično (ponedeljak, srijeda i petak) – 35 KM
Opcija 2: 2 puta sedmično – 25 KM
Vrijeme treninga: 20:30 ili 21:30
Trajanje treninga: oko 60 minuta
Trener: Savo Babić (1998) bokser BK Slavija (Bantam kategorija) 065/451-254

Potrebno je popularizovati ovaj humani sport u Banjaluci

Posljednjih godina popularnost boksa je značajno umanjena, ne samo u Banjaluci nego i u svijetu. Kao da više nema mečeva zbog kojih bi se, kao u vremenima Muhameda Alija, Džoa Frejzera, Nortona, Formana, braće Spinks i ostalih majstora s kraja 60-ih i početka 70-ih, u sred noći budile cijele porodice da bi zajednički gledali spektakle iz Medisona, Las Vegasa, Kinšase i drugih hramova ove plemenite vještine.

Nešto kasnije, pojavom nezaboravnog ludaka iz Bronksa Majka Tajsona i boksera njegove generacije, to vrijeme se nakratko vratilo. Svi smo htjeli da vidimo koliko batina može da izdrži Holifild od gvozdenog Majka. Pitanje je bilo da li šanse ima Ridik Bouv ili odlični mladi Englez Lenoks Luis?

Nažalost, nekako u to vrijeme, iz brojnih američkih filmova dobro poznate boks sale za trening mladića iz lagano ustupaju mjesto ostalim borilačkim sportovima, od kojih su najpopularniji kik boks, ful kontakt i sl.

Ne treba zaboraviti i velike spektakle Marijana Beneša, evropskog prvaka u verziji Evropskebokserske unije (EBU) u lako­velter kategoriji 1979. godine. Ovu titulu profesionalnog prvaka je uspješno odbranio četiri puta i na kraju ju je izgubio na poene 1980. godine. Tu je i Mate Parlov dobitnik zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1972. u Minhenu, svjetski prvak u Havani 1974. i dvostruki šampion Evrope u poluteškoj kategoriji. 

Dakle, boks je bez razloga na rđavom glasu. Doprinesite njegovoj popularizaciji tako što ćete početi trenirati ovaj sport. Za kratko vrijeme, nekako vam uđe pod kožu i jednostavno ne možete bez bar nekog učešća u njemu. Taj osjećaj ostaje za cijeli život i u meni se upravo probudio iz dubokog sna.

Već danas pozovite trenera da rezervišete vaš prvi trening. Vidimo se tamo :-)

Za one koji iz bilo kojih razloga nisu u mogućnosti da treniraju, preporučujem da posjećuju turnire na kojima učestvuje BK Slavija. Više informacija o terminima takmičenja potražite na FB stranici BK Slavija.

Ovaj tekst predstavlja moj mali doprinos popularizaciji ovog sporta, posebno u Banjaluci.

Ažurirano 09.05.2017.

Nakon novog treninga, tri stvari imam da dodam:

1. Za studente i nezaposlene cijena je 15 KM

2. U gornjem tekstu nisam pomenuo, mada se moglo naslutiti sa fotografije na vrhu stranice, da se i djevojke interesuju za ovaj sport, itekako...

3. Dobio sam člansku kartu :). U njoj je ostalo da se dopuni rubrika "kategorija", to ćemo sljedeći trening, nakon vaganja preciznom bokserskom vagom.

Vezani tekstovi


Dobrodošli

Hvala Vam što ste izabrali posjetiti moj web sajt.

Na njemu ćete naći stvari koje volim:

  • podatke o meni,
  • mojoj domovini, Republici Srpskoj,
  • mojoj opsesiji, Informacionim tehnologijama i
  • sitnicama koje život čine ljepšim.

Naravno, vidjećete i nešto što se nalazi između redova, moju ljubav i trud da ovaj sajt i komunikaciju prema Vama učinim originalnom, korisnom i atraktivnom i obećanje da neću prestati da se trudim.

Ukoliko nađete da Vam je ova posjeta koristila u bilo kom pogledu, napišite mi to, veoma ćete me obradovati.

Srdačan pozdrav i uživajte u životu!

Dejan MAJKIĆ

Prijatelji sajta

Riješite današnji problem

Igrajte šah - Play chess online