Postoji jedan trenutak koji svaki mladi čovjek pamti cijeli život. To je dan kada prvi put pređe prag radnog mjesta, sjedne za svoj sto i shvati da od tog jutra više nije student, nego radnik. Taj prvi posao je velika stvar. Nažalost, kod nas se na njega predugo čekalo.
Sada se to mijenja, i to nabolje. Republika Srpska je usvojila set zakona kojim se pripravnički staž osjetno skraćuje. Za mlade ljude sa visokom stručnom spremom staž se sa dvanaest skraćuje na šest mjeseci, a za one sa srednjom stručnom spremom sa šest na tri mjeseca. Uz to je iz budžeta obezbijeđeno dodatnih pet miliona maraka za program stručnog osposobljavanja mladih, kojim će biti obuhvaćeno više od hiljadu pripravnika.
Ako ste roditelj koji svako veče sluša kako mu dijete sa diplomom u fioci ne može da uđe u struku, ovo je lijepa vijest. Hajde da objasnimo, jednostavno, zašto.
Šta ovo znači baš za vas
Najkraće moguće, ovako:
- Ako ste student ili tek diplomirali: do prvog posla i prvih punih uslova za karijeru dolazite brže, i to znatno.
- Ako ste roditelj: vaše dijete će lakše i ranije doći do prvog radnog iskustva, onog koje svi poslodavci traže.
- Ako ste poslodavac: brže dobijate osposobljenog radnika, uz manje administrativnog troška i uz podsticaj da ga zadržite.
- Ako ulažete ili planirate da zaposlite: lakši je dolazak do mladih, osposobljenih kadrova na domaćem tržištu.
A sada redom, jer iza svake od ovih rečenica stoji konkretan razlog.
Težina problema koji se rješava
Pripravnički staž je period u kojem mladi čovjek, tek izašao iz škole ili sa fakulteta, uči zanat uz iskusnije kolege. To je korisna i potrebna stvar. Niko ne postaje samostalan radnik prvog dana.
Ali postojao je problem, i nije bio mali. Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nalazilo se oko tri hiljade mladih ljudi sa visokom stručnom spremom koji još nisu uspjeli ni da odrade staž. Ti mladi ljudi su godinama učili, a onda zapeli na samom startu, jer poslodavci najčešće traže već stečeno iskustvo.
Tu se zatvarao začarani krug. Bez posla nema iskustva, a bez iskustva, ispada, nema ni posla. Za visokoobrazovane je taj zid bio još viši, jer je staž trajao čitavu godinu, godinu u kojoj mlad čovjek prima osamdeset odsto plate i ne može u potpunosti da napreduje upravo onda kada ima najviše energije.
Posljedice tog kruga osjećamo svi. Brojna istraživanja iz prethodnih godina pokazuju da je velik dio mladih u našim krajevima makar razmišljao o odlasku u inostranstvo, najčešće zbog posla. Svaki mlad čovjek koji ode jeste škola, fakultet i talenat koji smo platili, a koji će raditi negdje drugdje. Zato svaka mjera koja prvi posao čini dostupnijim nije sitnica, nego pitanje budućnosti.
Zamislite jednog ekonomistu iz Prijedora
Da ne ostane na brojkama, evo kako to izgleda u životu.
Zamislite mladog ekonomistu iz Prijedora koji je prošle godine završio fakultet. Po starim pravilima čekao bi punu godinu da odradi staž i ispuni uslove za stručni ispit. Po novim pravilima taj put traje šest mjeseci kraće. To je pola godine ranijeg napredovanja, pola godine ranije veće plate i pola godine ranijeg pristupa boljim poslovima.
Pomnožite to sa hiljadu mladih ljudi koliko ih obuhvata novi program, i dobijate sliku koliko ovo zaista vrijedi.
"Kraći staž, manje znanja"? Pogledajmo činjenice
Čim se čuje da je staž kraći, neko će reći: pa to onda znači manje naučenog, slabije radnike. Zvuči logično. Ali pogledajmo šta je zaista urađeno.
Prije usvajanja je sprovedena sveobuhvatna analiza svih propisa koji uređuju trajanje staža i obavljene su konsultacije sa nadležnim institucijama. Skraćenje nije bilo paušalno. Tamo gdje odgovornost i priroda posla to traže, duži staž je zadržan: dvanaest mjeseci za visoku i šest za srednju stručnu spremu ostaje za policijske službenike te u oblasti pravosuđa i advokature.
I još nešto važno, ovu izmjenu su podržali socijalni partneri i Unija poslodavaca, dakle baš oni koji bi prvi osjetili ako bi kvalitet radnika pao. Oni u njoj vide priliku da brže dobiju osposobljenog mladog čovjeka. Skraćen je period, ne i standard.
Dobro i za poslodavce, ne samo za mlade
Pripravnik za poslodavca nije bio besplatan. Ima pravo na osamdeset odsto plate i na sva ostala prava iz radnog odnosa, što je za firmu trošak i administracija. Kada se taj period skrati, poslodavac brže dobija osposobljenog radnika i podstaknut je da program obuke usmjeri na vještine koje su zaista potrebne.
A da se ulaganje u mlade isplati, govori jedna brojka koja vrijedi više od svake reklame: analiza prethodnih godina pokazuje da oko sedamdeset odsto mladih ostane da radi kod poslodavca kod kojeg je odradilo staž. Staž, dakle, nije slijepa ulica nego ulaz.
Zato je predviđena i dodatna podsticajna mjera. Poslodavac koji zaposli mladog čovjeka sa odrađenim stažom, dakle sa prvim radnim iskustvom, moći će da ostvari subvenciju u iznosu poreza i doprinosa na njegovu platu, i to godinu dana.
Pet miliona maraka koja otvaraju vrata
Najkonkretniji dio priče je novac. Rebalansom budžeta obezbijeđeno je dodatnih pet miliona maraka za program stručnog osposobljavanja mladih, kojim će više od hiljadu mladih ljudi finansirati šestomjesečni staž. Cilj je da za šest mjeseci Republika Srpska dobije hiljadu osposobljenih, samostalnih mladih radnika spremnih za tržište.
Tih pet miliona dio su veće slike. Akcioni plan zapošljavanja za ovu godinu vrijedan je petnaest miliona maraka i pored programa za pripravnike obuhvata i program zapošljavanja u privredi i program zapošljavanja i samozapošljavanja ciljnih kategorija. Mjere se sprovode kroz subvencije poslodavcima, preko javnog poziva koji raspisuju Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, a koji se odnosi na sve poslodavce i sva zanimanja na cijeloj teritoriji Republike Srpske. Javni poziv se očekuje početkom jula.
A tek dolazi i Garancija za mlade
Priča se tu ne završava. Iduće godine počinje program Garancija za mlade, koji se sprovodi uz podršku Evropske komisije, a namijenjen je mladima od šesnaest do trideset godina koji nisu na školovanju niti su zaposleni.
Zamisao je dobra i praktična. Sa njima će raditi obučena, sertifikovana lica iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, a u roku od četiri mjeseca svakom mladom čovjeku biće ponuđeno ili nastavak školovanja, prekvalifikacija ili dokvalifikacija ako mu treba, ili konkretno radno mjesto. Niko da ne ostane sam i izgubljen na startu.
Mali savjet za one koji biraju školu i fakultet
Pošto je ovo vrijeme kada se djeca odlučuju koju srednju školu ili fakultet da upišu, vrijedi i jedan praktičan podatak. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, među najtraženijim zanimanjima ove godine su profesori razredne nastave, profesori matematike i fizike, te vaspitači u predškolskim ustanovama.
Najbolji savjet je ipak da se mladi i roditelji obrate Zavodu za zapošljavanje, koji sprovodi karijerno usmjeravanje i ima dobre veze sa obrazovnim sistemom. Tamo se mogu dobiti najrelevantnije informacije prije odluke koja oblikuje cio radni vijek.
Lijepa vijest, jednostavno rečeno
Suština je ovako jednostavna. Mladi će brže do prvog posla i prve plate. Poslodavci će brže do osposobljenih radnika i uz podsticaj da ih zadrže. Kvalitet ostaje sačuvan tamo gdje je odgovornost najveća. A Republika Srpska dobija razlog više da njeni obrazovani mladi ljudi ostanu tu gdje su odrasli.
Jer zemlje ne zadržavaju mlade ljude velikim govorima. Zadržavaju ih tako što im prvi posao učine dostupnim, a prvi korak u karijeri kraćim i jednostavnijim. Ovo je tačno takav korak. I zato je, sasvim iskreno, lijepa vijest.
