Poreska politika jedan je od najvažnijih faktora privrednog razvoja zemlje. Što je poreski sistem jednostavniji, privreda će se lakše i brže razvijati. Fondacija za poreze (Tax Foundation) objavila je Međunarodni indeks poreske konkurentnosti za 2017. godinu.

Ovo istraživanje mjeri svake godine poreske regulacije i složenost u zemljama Organizacije za privrednu saradnju i napredak (OECD). Riječ je o 35 razvijenih svjetskih ekonomija među kojima se Republika Srpska nažalost još uvijek ne nalazi.

Četvrtu godinu u nizu na vrhu tabele najjednostavnijih poreskih sistema među ovih 35 zemalja nalazi se Estonija s maksimalnim brojem bodova. Kako ističu u fondaciji, izvrsnost estonskog poreskog koda je u četiri pozitivne stvari: ima stopu od 20 odsto na dobit koja se naplaćuje samo u slučaju kad se dobit isplaćuje vlasnicima kompanije, a ne kad se reinvestira.

Druga stvar, Estonija takođe ima flat tax od 20 odsto na dohodak, ali on se ne odnosi na dohodak od dividende.

Treća stvar, porez na imovinu u Estoniji se odnosi samo na zemljište, ne i na ostalu imovinu. I četvrto, Estonija ima poreski sistem koji se zasniva na teritoriji zemlje, što znači da su od oporezivanja izuzeti prihodi ostvareni izvan Estonije (uz nekoliko izuzetaka).

Na drugom mjestu treću godinu zaredom nalazi se Novi Zeland. "To je zemlja koja može poslužiti kao odličan primjer poreske reforme", objašnjavaju u Poreskoj fondaciji.

"U svojoj prezentaciji 2010. godine, glavni ekonomista novozelandskih finansija rekao je: 'Globalni trendovi korporativnih i ličnih poreza čine novozelandski sistem manje konkuretnim na međunarodnom nivou.' Kao odgovor na te globalne trendove Novi Zeland je srezao svoju najvišu marginalnu stopu poreza na dohodak sa 38 na 33 odsto te je prebacio težište na porez na potrošnju, a srezao porez na dobit. Dodali su ove promjene poreskom sistemu koji je već bio prilično konkurentan."

Na trećem mjestu je Švajcarska koja i dalje stoji odlično po malom i jednostavnom oporezivanju rada i dobiti, ali joj je najgora tačka porez na imovinu.

Na četvrtom mjestu ove je godine Latvija koja se tek nedavno pridružila OECD-u, ali već pravi odlične pomake prema naprijed prateći put susjedne Estonije.

Luksemburg je peti, Švedska šesta, Australija sedma, a Holandija osma.

Češka je ostvarila najveći napredak popevši se za 4 mjesta tokom zadnje tri godine, sa 13. na 9. mjesto, a na desetom je mjestu Slovačka.

Zanimljivo, Njemačka je tek 23., a Sjedinjene Američke Države pale su na 30. mjesto.

Na samom dnu su države s najkomplikovanijim poreskim sistemom u OECD grupaciji, a to su Francuska, Italija i Portugalija.


Dobrodošli

Hvala Vam što ste izabrali posjetiti DM Spot portal.

Na njemu ćete naći:

  • podatke o autoru,
  • članke na temu nauke i tehnologije,
  • eBiblioteku, preporuke,
  • članke iz života i stila i
  • promociju potencijala Republike Srpske.

Vidjećete i nešto što se nalazi između redova, moju ljubav i trud da ovaj sajt i komunikaciju prema Vama učinim originalnom, korisnom i atraktivnom i obećanje da neću prestati da se trudim.

Ukoliko nađete da Vam je posjeta ovom portalu bila koristila u bilo kom pogledu, razmislite o tome da mi platite kafu kako biste podržali moj rad.

Recommended