Prvo na šta većina nas pomisli kada je u pitanju promjena posla jeste visina plate koja nas očekuje, dok uslovi rada predstavljaju, nažalost, kategoriju na koju rijetko ko od nas može da utiče.

Situacija u tehnološki razvijenom svijetu je drugačiji uslovi rada predstavljaju, u najmanju ruku, ravnopravan parametar zaradi kada je izbor posla u pitanju. Naravno, varijacije uslova su velike i u razvijenom svijetu o kojem svi ponekad maštamo, a jedna od kompanija u kojoj su mnogi poželjeli da rade upravo zbog radnog okruženja svakako je Google.

Mladalački entuzijazam na kojem je ova kompanija zasnovana prenesen je na veoma neobične načine na radna mjesta zaposlenih u ovom gigantu Interneta, što je još jedan od faktora koji doprinose tome da većina ljudi ne doživljava Google kao zlu imperiju, uprkos enormnom poslovnom uspjehu koji je postigao.

Glavni „štab" Googlea nalazi se u gradu Mountain View u Kaliforniji, a široj javnosti poznat je pod nazivom Googleplex. Naziv Googleplex ima dvostruko tumačenje: najočiglednije je ono da se sastoji od imena kompanije Google i reči plex, koja je dio reći complex, što ne iziskuje posebno objašnjavanje. S druge strane, manji broj ljudi je čuo za termin googolplex kojim se označava broj (10), iako nema pretjerano visokih zgrada, Googleplex zauzima ogromnu površinu, pri čemu je interesantno što je na datoj lokaciji prije Googlea bio Silicon Graphics.

Naravno, dobiti posao u Google-u nije nimalo lako.

Svakog mjeseca u Google pristigne oko 150.000 rezimea, a samo nekoliko najboljih dobija posao u ovoj prestižnoj kompaniji. Ipak, izuzetan rast kompanije doveo je do potrebe za otvaranjem velikog broja radnih mjesta tako da u prosjeku Google dnevno zapošljava devet ljudi, lako mnogi novozaposleni potajno maštaju o astronomskim platama, postati bogat radeći u Googleu ovih dana nije toliko jednostavno. U prvim godinama rada Google je svojim zaposlenima kompenzaciju za relativno male plate nudio dajući im akcije kompanije čija je vrijednost, prateći razvoj kompanije, izuzetno brzo porasla tako da su mnogi gotovo preko noći postali milioneri.

Danas su plate u Googleu porasle, ali zaposleni ne mogu očekivati da od dobijenih akcija u kratkom roku ostvare veliki profit budući da su dostigle dosta visoku, ali stabilnu cijenu.

Za nekoga ko iz klasične programerske kompanije prelazi u Google, način rada s kojim se tamo susreće na početku može izgledati haotično i nerealno relaksirano. Rokovi za završetak pojedinih dijelova projekta, dodjeljeni zadaci i obaveze klasičan su dio rada u svakoj softverskoj kompaniji. Međutim, u Googleu se zaposleni neće sresti sa takvim stvarima, niko im neće reći šta moraju da urade, niko ih neće pritiskati raznoraznim tabelama sa unapred zacrtanim rasporedima, većina stvari je prepuštena inicijativi samih inženjera.

Ukoliko programer želi da napusti projekat na kojem radi, to može učiniti već narednog dana, pri čemu se prebacuje u novi tim, bez postavljanja pitanja i kritikovanja. Menadžeri koji pritiskaju programere u klasičnim programerskim kompanijama, a koji pri tome uglavnom nemaju pojma o čemu govore, u Googleu ne postoje. Ljudi koji nadgledaju rad drugih programera veoma malo vremena provode na sastancima budući da barem polovinu svog radnog vremena provode programirajući.

Sve ovo lijepo zvuči, ali šta sprečava nemarnog programera da bez riječi napusti projekat "plamenu" i priključi se drugom timu? Odgovor je jednostavan: stimulacija. Najveći uspjeh koji programer u Googleu može da postigne jeste da projekat na kojem je radio od početka izađe iz faze razvoja i bude zvanično predstavljen javnosti kao Googleov proizvod.

Svi programeri koji su učestvovali u razvoju projekta koji je ugledao svjetlost dana dobijaju adekvatne nagrade, što prevedeno u novac predstavlja značajne cifre. Takođe, nisu svi projekti jednako vrednovani. Oni projekti koji su od značaja za Google nose veću odgo¬vornost za programere, ali i veću zaradu.

Dakle, recept je dosta jednostavan: dati ljudima mogućnost da rade ono što vole i da se izbore za svoje ideje i uspjeh neće izostati.

Koliko ste puta goreli od želje da realizujete neke ideje za koje ste smatrali da imaju puno potencijala, ali za njih nije postojalo razumjevanje poslodavaca, a svakodnevni poslovi vam jednostavno to nisu dozvoljavali?

U Googleu to nije problem zaposleni imaju na raspolaganju jedan dan u nedjelji da rade na bilo kojoj ideji koja im se učini interesantnom!

Koliko je ovaj pristup koristan, govori i činjenica daje dobar dio Googleovih popularnih servisa rođen baš u ovih 20% vremena kada zaposleni prate svoje ideje: Recept za povećanje produktivnosti u suštini je jednostavan i zasniva se na tome da je zadovoljan radnik ujedno i najproduktivniji. Jedan od bitnih faktora koji kod zaposlenih izazivaju nezadovoljstvo jeste česta neophodnost ostajanja poslije radnog vremena, što uglavnom ni plaćanje prekovremenih sati ne može da kompenzuje.

Google svoje programere ne prisiljava da ostaju poslije radnog vremena, ali je kreirao takvo okruženje da se osjećaju kao kod kuće tako da će ljudi bez problema raditi i duže, ne osjećajući pri tome pritisak da to moraju da urade. Pogodnosti koje zaposleni imaju su brojne, počevši od onih najsitnijih, kao što je besplatno pranje odjeće, preko tri besplatna obroka, pa do obdaništa za djecu zaposlenih u krugu kompanije.

Hrana

Hrana je posebna priča u Googleplexu: može se bez pretjerivanja reći da briga o ishrani zaposlenih prelazi u opsesiju.

O ishrani preko 4000 zaposlenih brine se pet restorana: „Cafe 150",Charlie's Cafe "NoName Cafe", „Charleston Cafe" i „Pacific Cafe", uz tendenciju da se ovaj broj poveća. Hrana u svakom od restorana je besplatna, pri čemu je dnevno u ponudi preko 200 različitih vrsta jela. U skladu sa ekološkom sviješću koju Google zagovara, većina namirnica dobavlja se od malih proizvođača zdrave organske hrane, što dodatno podiže vrijednost obroka. Svi posjetioci koji su imali prilike da probaju hranu koja se služi u nekom od restorana Googleplexa bili su impresionirani kvalitetom hrane i usluge.

Čitava priča o relaksiranoj atmosferi ide dotle da se zaposlenima dozvoljava da sa sobom dovode i kućne ljubimce. Svim zaposlenima je unutar kompanije obezbjeđena medicinska njega, uključujući i zubarsku, a od stresa koji prati posao zaposleni se mogu oslobađati rekreirajući se na razne načine. Neki od ponuđenih načina rekreacije su plivanje u jednom od dva bazena, igranje bilijara, stonog tenisa, odbojke na pijesku... Na raspolaganju su čak i profesionalni maseri, koji doduše ne rade besplatno, ali cijena njihovih usluga je smanjena subvencijama koje daje Google.

Ukoliko imaju problema sa svojim laptopima ili bilo kojim dijelom kompjuterske opreme, radnici dobijaju besplatnu popravku u servisu koji radi 24 časa dnevno. I oni koji imaju problema sa svojim automobilima nemaju razloga za brigu  auto servis unutar kampusa postaraće se da njihovo vozilo do kraja radnog vremena bude u besprijekornom stanju. Kako ljudi programere često zamišljaju kao štrebere koji ne vode previše računa o svom izgledu, Google se trudi da taj imidž izmjeni, obezbjeđujući frizerski salon koji se brine o stajlingu zaposlenih.

Još jedan segment u kojem Google prikuplja pozitivne poene i simpatije jeste izgradnja imidža kompanije koja se stara o životnoj sredini. Jedan od prvih koraka u tom pravcu jeste svakodnevni prevoz zaposlenih iz San Franciska u Mountain View korišćenjem autobusa koje pokreće biodizel (eng. biodiesel).

Googleov autobus u prosjeku dnevno preveze 155 zaposlenih i, uprkos činjenici da je biodizel skuplji od klasičnih goriva, nedeljna ušteda goriva se procjenjuje na blizu 9000 litara, uz činjenicu da biodizel gorivo nije otrovno za okolinu, lako se razlaže i može se „uzgajati", dakle obnovljivo je.

Kako je za zaposlene koji putuju bioautobusom obezbjeđen i bežični Internet i dovoljan komfor da i u autobusu mogu raditi, jasno je da ovaj potez Googlea nema samo ekološki uticaj, već i povećava produktivnost.
Još jedan od aspekata očuvanja životne sredine u kojem Google učestvuje jeste proizvodnja „čiste" električne energije. Naime, Google je angažovao kompaniju El Solutions za instalaciju oko 9000 solarnih panela koji su u stanju da proizvedu 1,6 megavata električne energije, štoje oko 30% potreba za električnom energijom Googleovog ogranka Mountain View.

Solarne ćelije su montirane na krovove četiri zgrade Googleovog kompleksa, dok je jedna trećina montirana na parkingu. Solarni paneli montirani na parkingu pored proizvodnje električne energije služe i kao zaštita od sunca i kiše, pa ih zato zovu i„solarno drveće" (eng. solartrees). lako se ulaganja u dosta skupu solarnu energiju isplate tek na veoma dug rok, Google se nada da će svojim primjerom podstaći i druge kompanije da se opredjele za solarnu energiju, što bi trebalo da dovede do značajnijeg proboja u tehnologiji proizvodnje solarnih panela (eng. photovoltaic panels), a samim tim i do pada još uvijek visokih cijena.

NAPOMENA: Ako želite da promovišete link u ovom članku, javite mi.

Ako vam se ovaj članak dopao, lajkujte FB stranicu DM Spot, Twitter ili LinkedIn i budite obavješteni kad novi članak bude objavljen.