fbpx

Danas Aerodrom Banjaluka posluje najbolje od svog osnivanja. Pronađen je strateški partner RYANAIR. O potrebi za pronalaženjem strateškog partera pisao sam još 2015. godine. Sada već imamo redovne letove iz Banjaluke za Brisel, Štokholm, Memingen, Beograd, Berlin, a uskoro su najavljeni letovi i za Beč i Moskvu uz čarter letove za Grčku i Tursku preko turističke agencije Kontiki travel i nove destinacije koje se pripremaju već od septembra.

Šta mislite da li je vrijeme da se ide korak dalje? Bar u razmišljanju o krupnoj promjeni sadašnjeg izgleda zgrade Aerodroma Banjaluka, posebno u kreiranju novih pomoćnih sadržaja tj. proširenju funkcionalnih kapaciteta aerodroma. Postavlja se pitanje, zašto i kakvi novi kapaciteti trebaju banjalučkom aerodromu?

Razlog je procjena ruukovodstva aerodroma da će kroz ovaj aerodrom samo u ovoj godini proći 135.000 putnika a uvođenjem novih destinacija sigurno i mnogo više. Poslovni prostori na svim aerodromima su zamišljeni tako da su putnici prinuđeni da prođu kroz njegove pomoćne sadržaje da bi npr. došli do svog izlaza (Gate), odnosno do izlaza iz aerodroma, a sve sa ciljem da se što duže zadrže. Trenutni sadržaji banjalučkog aerodroma svojim putnicima ne nude - ama baš ništa, gdje bi putnici-posjetioci imali priliku da skrate vrijeme čekanja ukoliko je u pitanju vezali let, da se odmore, nešto kupe, ručaju, da se opuste, prespavaju i sl.

banjaluka_2019-04-03_10-26-50.jpg banjaluka_2019-04-03_10-26-52.jpg banjaluka_2019-04-03_10-26-53.jpg

banjaluka_2019-04-03_10-26-54.jpg

Na procjenu broja putnika za ovu godinu svakako treba dodati i veliki broj stanovnika Banjaluke, Gradiške, Laktaša i okolnih mjesta koji bi imali priliku da dođu na ovu lokaciju i to samo zbog pomoćnih sadržaja.

Od suštinskog značaja je da svi shvate da su pomoćni sadržaji ti koji čine okosnicu prihoda na aerodromima u svijetu. Cilj je da se putnici ali i posjetioci aerodromskih sadržaja osjećaju ugodno i da mogu da provedu dan ili dva, a da im ne postane dosadno.

Pod ovim se podrazumjevaju sljedeći pomoćni sadržaji

  • Renta kar,
  • Besplatan WiFI internet u cijelom objektu,
  • Internet kafe,
  • Free Shop i supermarket,
  • Restorani sa 24-časovnom uslugom i pripremom razne internacionalne i domaće hrane,
  • Zone za odmor sa udobnim foteljama,
  • Fitness, wellness centar, masaža i bazen,
  • Zabavne zone opremljene video igricama i igraonicama za djecu,
  • Muzičke zone sa mini koncertima
  • Bioskop sa 5 zvjezdica,
  • Dio sa poslovnim prostorima,
  • Velikom podzemnom i nadzemnom parking garažom,
  • Turistički sadržaji - mogućnost obilaska grada Banjaluka, Laktaša ili Gradiške u dvočasovnim turama. (Npr. Kastel)

Znate li da se svake godine biraju najbolji aerodromi u svijetu? Biti najbolji ne znači i najveći. Biti najbolji znači da dobiješ najbolje ocjene iz npr. čistoće, pomoćnih sadržaja i svega ostalog što putniku može olakšati vrijeme čekanja. Na glasanju o određivaju najboljih aerodroma, putnici su rekli da jednostavno nema potrebe tražiti bolji smještaj od aerodromskog čak i ako imate dovoljno novca za hotel.

Aerodrom treba da bude izvor neprestane zabave, sa brojnim sadržajima za djecu i starije. Na nekim aerodromima u svijetu postoje i zone za gledanje crtanih i zabavnih tv serija, galerija avijacije, golf centar i nekoliko prirodnih oaza – vrt s leptirima, kaktusima, paprati, ribnjak, vrt orhideja, vrt suncokreta, mirisni vrt te noćni vrt, sve je to spada u mogućnosti koje može da pruža aerodrom. Sve ovo, sasvim je izvodljivo na banjalučkom aerodromu, obzirom da povoljna lokacija aerodroma koji je izmješten izvan grada ima dovoljno slobodnog prostora za izgradnju svih potrebnih pomoćnih sadržaja.

airport_2019-04-03_10-28-02.jpg airport_2019-04-03_10-28-03.jpg airport_2019-04-03_10-28-04.jpg

airport_2019-04-03_10-28-05.jpg

Osim toga, putnici spavači oduševljeni su zonama za odmor sa udobnim sjedalicama i naslonjačima te tzv. zabavnim potkrovljem na kojem se nalazi bioskop, pozorište te playstation i xbox zona.

Aerodrom treba da bude čist i bezbjedan, a službeni zaštitari da nikoga ne gnjave. Uz razumnu cijenu putnici, koji čekaju vezani let, mogu koristiti kupatila i tuš kabine, uživati plivajući u bazenu ili vježbajući u fitness centru i sl...

Aerodrom može da nudi i mnoštvo aktivnosti i sadržaja poput iznamljivanja bicikla, rolera ili skejtborda za obilazak prostora oko aerodroma.

Sve ovo će dovesti do otvaranja radnih mjesta za radnike raznih profila i dovoljan je da se počne razmišljati na izgradnji modernog banjalučkog aerodroma od kojeg će koristi imati ne samo putnici i građani nego i Aerodrom Banjaluka, Grad Banjaluka i Republika Srpska.

Da ne zaboravim, banjalučki aerodrom treba da dobije ime koje će biti prepoznatljivo. Da podsjetim, beogradski aerodrom zove se Nikola Tesla, zagrebački Franjo Tuđman. Za banjalučki aerodrom predlažem naziv "Aerodrom Marijan Beneš Banjaluka" sa međunarodnim IATA aerodromskim kodom MBB.

Ako mene pitate zašto Beneš, odgovor se nekako sam nameće. Banjaluka mu se treba odužiti.

A što se naslova ovog teksta tiče, takav naslov bih ja volio da pročitam u današnjim novinama.

airport_2019-04-03_10-29-30.jpg airport_2019-04-03_10-29-31.jpg airport_2019-04-03_10-29-32.jpg

airport_2019-04-03_10-29-33.jpg airport_2019-04-03_10-29-34.jpg airport_2019-04-03_10-29-35.jpg

airport_2019-04-03_10-29-36.jpg airport_2019-04-03_10-29-37.jpg

Vezani tekstovi:

Ako vam se ovaj članak dopao, lajkujte FB stranicu DM Spot i budite obavješteni kad novi članak bude objavljen.