fbpx

Nisam dugo šetao kroz Kastel, ne vodim tamo djecu jer im nemam šta pokazati. Ipak, neki dan smo ga obišli:

- Tata, za koliko otprilike će Kastel biti obnovljen?
- Stvarno ne znam.
- Reci otprilike.
- Pa otprilike za 30 godina.
- Ali ti ćeš tada umrijeti...

Za obnovu banjalučke tvrđave "Kastel" treba isuviše novca da bi ona ikad mogla biti obnovljena u pravom smislu te riječi. Čisto sumnjam da će obnovu, bar kakvu je ja zamišljam, doživjeti Generacija Y.

Porušene zidine, uništeni čitavi objekti, podrumi zatrpani gomilom smeća, urušeni i napukli krovovi, izvaljeni betonski blokovi, Mtelovo umrežavanje - samo su neki od "simptoma" Kastelove bolesti, za koje novca u budžetu jednostavno nema.

Vrlo kratko o Kastelu

Banjalučka tvrđava Kastel oduvijek je predmet istraživanja domaćih i stranih arheologa. Koliko je star Kastel i njegovi sadržaji govore činjenice da npr. plići zidovi unutar Kastela se vode kao antički, drugi - malo viši zidovi se vode kao srednjovjekovni, naravno bedemi koji okružuju Kastel su iz osmanskog perioda posebno u vladavini Ferhad paše Sokolovića (1574-1588).

Opisi i nacrti iz 18. vijeka daju sliku utvrđenja sa brojnim kazamatima, ali i sa više od 30 ambara za žito. U posjedu Muzeja Republike Srpske su istraživanja iz '70. godina prošlog vijeka kada su pronađeni ostaci kuća koji se vode kao badenska kultura. To je 3000 godina prije nove ere.

Ukupna površina Kastela iznosi 48.000 kvadratnih metara. Bedeme čine devet bastiona i dvije kapi-kule u sklopu bedema.

Njeni bedemi široki su oko dva metra i visoki od šest do osam metara, a unutar tvrđave nalaze se podzemni hodnici, skladišta i drugi objekti vojne namjene.

Mnoge okolnosti upućuju na zaključak da se upravo tu nalazilo rimsko naselje Castra (neolitsko gradinsko naselje). Rimljani su bili izloženi čestim nasrtajima varvarskih naroda, a imali su svakako dovoljne jake razloge da brane cestu koja je prolazila kotlinom Vrbasa. U prilog ovakvim tvrdnjama idu i arheološki nalazi koji su pronađeni na prostoru današnjeg Kastela, a odnose se na rimsku keramiku, novac i građevinarstvo.

Takođe, na prostoru tvrđave pronađeni su ostaci Slavenskog naselja iz perioda ranog srednjeg vijeka (od VIII do XII vijeka). U bosanskoj srednjovjekovnoj državi postojao je Vrbaški grad, koji se po jednoj teoriji nalazio baš na mjestu današnjeg Kastela.

Posebno važan nalaz u Kastelu je antički žrtvenik posvećen bogu Jupiteru, iskopan 1885. godine prilikom gradnje mosta preko Crkvene. Na tom kamenom spomeniku, pronađenom 1895. godine prilikom popravljanja mosta na Crkveni, stoji natpis čijom je dopunom dešifrovan tekst "Jupiteru najvećem geniju ovog mjesta Sicinije, Makrin, konzularni beneficijar provincije Gornje Panonije, ispunio je zavjet dobrovoljno i sa zahvalnošću.

Kastelovi tajni prolazi i prostorije

Šetajući tako kroz Kastel, ispričao sam klincima da postoji dosta legendi koje govore o tome da ispod Kastela postoje neistraženi podzemni prolazi i prostorije. Međutim, u arheološkim istraživanjima do sad ništa od toga što legenda kaže nije potvrđeno.

Mi smo pak, izbrojali 6 tajnih prostorija i prolaza u kome je prava misterija šta se tamo nalazi i za koju namjenu su se nekad koristile te prostorije i prolazi. Jedan misteriozni prolaz, koji se nalazi na desnoj strani od nekadašnjeg kafe bara Kula, me je posebno zaintrigirao (obilježen na fotografiji sa crvenom strelicom broj 1).

Prišli smo do samo ulaza, koji je za razliku od fotografije sada potpuno otvoren, upalio sam baterijsku lampu na telefonu, koja mi je pomogla da uočim drevne stepenice koje vode u podzemlje.

Mislio sam da napravim nekoliko koraka dalje ali sam se sjetio riječi čuvenog banjalučkog amaterskog arheologa Jefte, koji je rekao da u podzemlju Kastela postoje "podzemaljci" ribolikog izgleda, malo niži od nas i imaju peraja i zmijski torzo, takođe da je naišao na bube "bogobube". Nakon toga, svoju sam ad hoc ekspediciju, u stilu Scooby-Doo-a okončao ali ne i razmišljanje o tome, koje me prati od dječačkih dana.

Tvrđava Kastel propada, iz dana u dan sve je u lošijem stanju

Presrećan bih bio kad bi se za života Generacije Y, učinile dvije stvari:

  • arheološki demistifikovale sve legende o banjalučkoj tvrđavi i
  • kada bi se tvrđava odnovila do te mjere da sija punim sjajem na opštu dobrobit svih banjalučana ali i onih koji su Banjaluku odabrali kao svoju krajnju turističku destinaciju.

Činjenica je da mali broj iskusnih arheologa sporadično iskopaju pokoji metar na Kastelu, vjerovatno za svoj stručni rad ili istraživački časopis, ali na takav način ovaj posao se neće završiti u dogledno vrijeme.

Postavlja se pitanje, da li se posao arheološkog istraživanja može ubrzati i na koji način pronaći finansijska sredstva za obnovu ovog - ekstremno skupog projekta?

Expedition Unknown u Banjaluci

Ne znam da li ste gledali Ekspediciju Nepoznato (Expedition Unknown) koji se prikazuje na Discovery kanalu? U fokusu ovog serijala je cijela naša planeta u kojoj avanturista i strastveni istraživač Džoš Gejts traži istinu koja se krije iza zadivljujućih i najpoznatijih svjetskih legendi. Džoša avanture vode oko svijeta dok se upućuje u epicentar mjesta koja su povezana sa svakom misterijom. Intervjuišući ključne očevice i otkrivajući najnoviji razvoj događaja u priči, Džoš započinje impresivna istraživanja koje treba da ga dovede bliže istini koja leži iza globalnih enigmi bez odgovora.

Koliko je Ekspedicija Nepoznato popularana?

Za Džoša svaka od do sada snimljenih 67 epizoda predstavlja razotkrivanje istorijskih misterija i avanturu koju gledaju milioni ljudi putem tv kanala Travel i Discovery, web sajta Discovery ili Youtube kanala.

Svoju karijeru započeo je 2015. godine snimanjem prve sezone ovog serijala u Papa Novoj Gvineji, nastavio je potragom za Zlatnim gradom u državi Peru, pronalaskom grada Vikinga u Norveškoj, potragom za čuvenim samurajskim mačem Honjo Masamune u Japanu. Istraživao je i grad kralja Artura - Kamelot, grobnicu Džingis Kana u Mongoliji. Bio je u potrazi i za vampirima u Ruminiji i Bugarskoj. Zamalo, pa se sreo sa pravim Robin Hudom u Jokširu :), tražio je i srce Sulejmana Veličanstvenog u zemljama Otomanske imperije. Tražio je i mumiju kralja Inkan u Ekvadoru, skriveno blago nacističke Njemačke i Hitlerovu zaostavštinu. U Egiptu je tražio Kleopatru i ostatke drevne civilizacije a bio je u potrazi za vanzemaljcima itd, itd...

E pa nešto mi pade na pamet,

Da li bi mu se dopala ideja da snimi emisiju na banjalučkom Kastelu?

Ono što je važno je da Gejts još uvijek radi i snima, treba mu konstruktivnih ideja i sugestija. Nekoliko razloga zašto bi se trebao prihvatiti banjalučki Kastel kao svoj istraživački projekat:

  • Tvrđava Kastel je 1950. proglašena dobrom kulturno-istorijskog nasljeđa prve kategorije, a 2002. godine uvrštena je na listu ugroženih spomenika BiH i Republike Srpske.
  • Ko je bio sahranjen u rimski sarkofag iz 1. ili 2. vijeka nove ere (obilježen na fotografiji sa crvenom strelicom broj 2)?
  • Koju tajnu krije Kastelov bunar (obilježen na fotografiji sa crvenom strelicom broj 3)?
  • Da li postoji dokazi o postojanju tajnih drevnih i neistraženih prolaza i prostorija iz Kastela posebno onaj koji vodi ispod Vrbasa na drugu obalu rijeke?
  • Da li postoje dokazi o postojanju podzemaljaca i čudnovatih insekta "bogobuba"?
  • Da li su prvo utvrđenje (Kastra) sagradili Rimljani u 2. vijeku na mjestu današnjeg Kastela?
  • Da li je istina da je 1737. godine bosanski valija Ali-paša Xekimoglu udario s leđa i do nogu potukao snažnu austrijsku vojsku pod komandom generala Xildenburghauzena koja je prodrla u dolinu Vrbasa sa ciljem opsade Kastela?
  • Da li postoje dokazi o postojanju djevojke Safikade, koja se prema predanju ubila zbog neostvarene ljubavi?

... samo su neka pitanja, koja vjekovima traže odgovor. Možda Gejts može da nam pomogne u tome.

Šta bi od toga imala Banjaluka i Tvrđava Kastel?

Ogroman neistražen potencijal koji Kastel posjeduje, činjenica da iskusni Džoš Gejts sa svojim timom i modernom opremom koju posjeduje, bi sigurno pronašao artefakte od neprocjenjive vrijednosti koje bi uzdigle Banjaluku do samog neba. To bi za Banjaluku bilo kao da je ukucala cheat za igricu sa punim potencijalom (mlađi će znati na šta mislim).

Obzirom da je primjena ovakve marketinške koncepcije poslovanja osnova uspješnosti poslovanja svake firme/grada/države, u radu se ukazuje na nužnost primjene iste u privlačenju stranih direktnih investicija. Imajući u vidu da će uspješnost primjene ove metode marketinškog pristupa u privlačenju investicija zavisiti od sposobnosti grada, države i njenih institucija da na adekvatan način shvate, kreiraju i isporuče vrijednost stranim investitorima, kako bi se u konačnici dovelo do analize i odabira stranih investitora za obnovu Kastela.

Prosto rečeno, na ovaj način cijeli svijet bi čuo za Banjaluku, Republiku Srpsku i njenu tvrđavu Kastel.

Da li vam se dopada ova ideja?

Ako je odgovor DA, onda ćemo prevesti ovaj tekst, pronaći način kako da ga dopremimo do redakcije projekta Expedition Unknown.

Ako dobijemo pozitivan odgovor, pokušaću da ih spojim sa relevantnim osobama oko pripremnih aktivnosti.

Ja želim da doživim Kastel u punom sjaju, a vi? Vaš komentar je važan.

Fotografije su možda zaštićene autorskim pravima. Valjda mi neće zamjeriti što sam ih posudio u ovu svrhu.

Ako vam se ovaj članak dopao, lajkujte FB stranicu DM Spot i budite obavješteni kad novi članak bude objavljen.

Vezani tekst:

Kamena kuća - tvrđava Kastel


Imate ideju koju želite podijeliti sa zajednicom? Postavite je ovdje

Inkubator ideja sam inicirao u interesu svih građana grada Banjaluka i Republike Srpske

CILJ: Da se zajedničkim snagama, konstruktivnim prijedlozima, napravi baza kvalitetnih ideja koje bi očistile, uljepšale i funkcionalno unaprijedile grad Banjaluku i Republiku Srpsku.
Još jedan cilj je da se podstakne kreativno razmišljanje i inovativnost.

Svi učesnici imaju mogućnost da na kreativan način i na jedinstvenom mjestu prezentuju i razrade svoju ideju – od biznis plana do praktične realizacije iste.

Inkubator ideja ne garantuje i ne obećava da će ideje i planovi biti realizovani, ali će koristiti sve resurse i mogućnosti kako bi do realizacije došlo kao i da se predlagač ideje uključi kao član nadzornog odbora u njenom provođenju.

Pridruži se ovom projektu kao polju javnog interesa. Napiši svoju ideju!

Dejan Majkić
www.majkic.net

Dobrodošli

Hvala Vam što ste izabrali posjetiti moj web sajt.

Na njemu ćete naći stvari koje volim:

  • podatke o meni,
  • mojoj domovini, Republici Srpskoj,
  • mojoj opsesiji, Informacionim tehnologijama i
  • sitnicama koje život čine ljepšim.

Naravno, vidjećete i nešto što se nalazi između redova, moju ljubav i trud da ovaj sajt i komunikaciju prema Vama učinim originalnom, korisnom i atraktivnom i obećanje da neću prestati da se trudim.

Ukoliko nađete da Vam je ova posjeta koristila u bilo kom pogledu, napišite mi to, veoma ćete me obradovati.

Srdačan pozdrav i uživajte u životu!

Dejan MAJKIĆ

Preporuka