BITCOIN je vrsta digitalnog novca (kripto valuta) čija popularnost širom svijeta, kao i u Republici Srpskoj, rapidno raste iz godine u godinu. Ono što ga čini različitim od konvencionalnog novca jest to što niti jedna institucija ne kontroliše mrežu Bitcoina, što znači da banka ne može kontrolisati vaš novac. U aprilu 2010. godine cijena jednog Bitcoina iznosila je 0.003 dolara, dok je danas cijena jednog Bitcoina preko 2500 dolara.

Prije nešto više od dva mjeseca nakon perioda intenzivnog rasta cijene, Bitcoin je dostigao simboličnu prekretnicu premašujući cijenu jedne unce zlata. Od tada do danas cijena je nastavila rasti i dostigla 2500 dolara, čime se udvostručila.

U međuvremenu mnoge države su proglasile Bitcoin legalnim što je uveliko imalo pozitivan uticaj na njegovu cijenu. U Japanu od nedavno mnogi trgovački lanci dozvoljavaju kupovinu za Bitcoin što je uticalo da cijena ove kripto valute tokom prethodnog mjeseca poraste skoro 80%, a Japan postane najveće tržište za Bitcoin na svijetu.

Znate li da postoji mogućnost da sami stvarate digitalni novac koji kasnije možete ili da ga konvertujete u tradicionalni novac ili da nešto sa njim kupite? Ovaj proces izrade novca se zove rudarenje kriptovaluta. 

Znate li šta vam je potrebno od opreme rudarenje?

Jedan ili više računara sa jakim grafičkim karticama, poželjno AMD Radeonima ili specijalizovani uređaj (rig) koji je od nule projektovan da maksimalno efikasno rješava kriptovalutni algoritam. I to je to! Uključite spravice, podesite klijent za rudarenje i lokaciju digitalnog novčanika – i zabava može  početi.

Trenutno vlada velika nestašica AMD-ovih Radeon grafičkih kartica te je, osim najjeftinijih modela, veoma teško pronaći modele poput Radeona RX 570 i RX 580, dok se neki dostupni modeli mogu nabaviti putem interneta po skupljim cijenama. Pravi razlog ove nestašice, prema informacijama dobijenim od hardverskih kompanija, ove kartice nisu pokupovali gameri, već - "rudari". 

Banjaluka - "Fijaker stari ulicama luta i sobom nosi zaljubljeni par…" Baš kao u ovoj čuvenoj starogradskoj pjesmi banjalučka "Tržnica" već 17 godina organizuje defile fijakera i rasnih konja ulicama grada.

Davno zaboravljena slika sa banjalučkih ulica juče je izazivala veliku pažnju građana. Povorka sa 18 fijakera i konjskih zaprega laganim kasom odvezla je "počasni krug" od Nove pijace do tvrđave Kastel.

- Tradicionalno povodom krsne slave "Tržnice" - Duhova organizujemo manifestaciju "Dan za hvala" u sklopu koje je centralni dio smotra rasnih konja, zaprega i fijakera. Na ovaj način naše preduzeće na skroman način zahvaljuje svojim korisnicima. Isto tako baštinimo nešto što je dio tradicije našeg naroda - rekao je Kaurin.

Vijest da je od početka godine do aprila zatvoreno gotovo 2900 prodavnica u SAD, tek je kap u moru alarmantnih analiza i prognoza da je maloprodajnim objektima i tržnim centrima "odzvonilo" zbog sve veće popularnosti kupovine preko Interneta. Nasuprot tome, iznose se podaci prema kojima su troškovi online prodaje veći nego kada je riječ o klasičnoj prodaji, te da prelazak na digitalizaciju zahtjeva vrlo pažljive analize, posebno kada je riječ o „skrivenim“ troškovima kroz dodatna ulaganja.

Centar za istraživanja maloprodaje objavio je da je trenutno onlajn prodaja najbrže rastući segment u oblasti trgovine u Evropi i SAD. Vrijednost prodaje svekodnevnih potrepština preko interneta u Zapadnoj Evropi i Poljskoj porasla je prošle godine za 15,6 odsto, a očekuje se da će u naredne dvije godine rasti za još 28 odsto. U Sjedinjenim Američkim Državama taj rast je u 2016. iznosio 14,4 odsto, s prognozama da će tokom ove i naredne godine iznositi oko 30 procenata.

Istovremeno, mediji izvještavaju da će u Americi u narednih nekoliko mjeseci biti zatvoreno oko 3.500 prodavnica, a Biznis Insajder ističe da je osnovni razlog upravo izgubljena bitka s kupovinom preko interneta, pri čemu su najugroženiji trgovci namještajem i odjevnim predmetima, poput kompanija JCPenney, Macy’s, Sears i Kmart.

Nakon što su iz MUP Republike Srpske saopštili da je do 30. juna produžen rok za zamjenu oružnog lista, raspitao sam se šta treba da se od dokumenata pribavi i koliko koji dokument košta.

Iz MUP Republike Srpske napominju da će vlasniku oružja za ličnu bezbjednost koji do tog datuma ne podnese zahtjev za zamjenu oružnog lista biti izrečena novčana kazna u iznosu od 1.200 do 1.500 KM i zaštitna mjera oduzimanja oružja.

MUP Republike Srpske podsjeća da je na snagu stupio Zakon o izmjenama Zakona o oružju i municiji kojim je propisano da su vlasnici oružja za ličnu bezbjednost kojima je istekao oružni list obavezni da do 30. juna podnesu zahtjev za izdavanje novog. Rok važenja oružnog lista je 10 godina, a sa trajnim važenjem izdaje se osobama starijim od 65 godina.

Prva runda informisanja

Na broj CJB BL, današnje Policijske uprave Banjaluka, saznao sam da treba da se pribave sljedeći dokumenti:

1. Uvjerenje o nekažnjavanju – Osnovni sud Banjaluka – 15 KM taksa
2. Uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka pred sudovima u RS/BiH – 15 KM taksa
3. Zdravstveni pregled lica i izdavanje uvjerenja o fizičkoj i duševnoj sposobnosti za nabavljanje, držanje i nošenje oružja i municije - Zavod za medicinu rada i sporta Republike Srpske – 80 KM
4. Zahtjev za izdavanje-reizdavanje oružnog lista - Policijska uprava Banjaluka – 50 KM takse i naknade

Međutim, kasnije se ispostavilo da to i nije baš sve.

Krenimo redom.

Prva runda realizacije

Prvo i osnovno pravilo investiranja je:

Nikad ne investirajte više od onoga što si možete priuštiti da izgubite. Drugim riječima, ne investirajte svoju životnu ušteđevinu u programe visokog rizika.

Osim što svaka investicija sama po sebi nosi određeni rizik, u današnjem svijetu postoji mnogo prevaranata i zbog toga moramo biti veoma obazrivi gdje ulažemo novac. Upoznaćemo se sa najčešćim prevarama vezanih za bitcoin i samo investiranje.

Najkvalitetniji informatički kadrovi posljednjih godina učestalo napuštaju državnu upravu usljed neadekvatnih uslova rada, a čak 50% službenika namjerava da napusti posao u narednih godinu-dvije dana.

Stanje je postalo veoma alarmantno, zato što odlaze baš oni koji najviše rade i odudaraju od uvrježenog mišljenja o službenicima kao „parazitima“ koji troše novac poreskih obveznika i rade minimalno“.

Visok stepen znanja, vјeština i iskustva ovih državnih službenika, kao i složenost poslova koje obavljaju, čine ih sve privlačnijim na tržištu rada. Kadrove koji se bave ovim poslovima je jako teško formirati, jer oni iziskuju ne samo kvalitetno formalno obrazovanje, odlično poznavanje engleskog jezika već i dug period specifičnih obuka i praktičnog rada. Sve to puno košta da bi ih državna institucija pustila tek tako da odu iz službe.

Država ovim mnogo gubi.

Velika većina ovih kadrova objašnjava da je finansijski aspekt jedan od glavnih razloga zbog kojih kvalitetni kadrovi odlaze te da “egzistencija diktira nivo entuzijazma”.