poljska

Poljska cijeloj Evropi pokazuje kako se ispravno planiraju i razvijaju projekti, kako treba sarađivati i raditi na ostvarivanju zajedničkih nacionalnih interesa. Evropska komisija dala je zeleno svijetlo Poljskoj za jedan od najbolje pripremljenih digitalnih projekata u cijeloj EU. Program se službeno zove “Digitalna Poljska”, vrijedan je više od 2,17 milijardi evra, a sadrži one ciljeve koje podstiče Digitalna agenda Evropske komisije.
Ključni ciljevi koji se žele postići ovim programom su:

  • dovođenje optike u ruralna područja (širokopojasna veza),
  • robusnije javne e-usluge, preko 50% ljudi i preko 90% kompanija treba koristiti Internet u kontaktu s javnom administracijom,
  • povećati učešće redovnih korisnika Interneta preko 80%,
  • oštro smanjenje broja ljudi koji nikada nisu koristili Internet,
  • povećati visoke i srednje visoke digitalne kompetencije.

Poljski primjer pogledat ćemo kroz hrvatski primjer, da vidimo čime se hrvati mogu i ne mogu uporediti i zašto je to tako.

Hrvatska digitalizacija

U Hrvatskoj se već neko vrijeme provode javni tenderi za izradu aplikacija za razne stvari od javnog značaja. Koliko je poznato uvijek se biraju najjeftinija rješenja. Ali, u posljednje vrijeme Evropa daje naznaku da taj potez više nije dobar ni pametan, na javnim tenderima više nije dobro birati isključivo najjeftinija rješenja. Moraju se gledati sve ponude i birati one najkvalitetnije a ne najjeftinije.

Sa druge strane, moramo se zapitati što nam znače sve te aplikacije? Radimo ih, ali za koga? Koliko tačno ljudi u Hrvatskoj koristi Internet na dnevnoj bazi?

Koliko ljudi zapravo ima širokopojasnu vezu na Internet?

Taj broj je izuzetno mali. Na HAKOM-ovim web stranicama (Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, nezavisni je regulator tržišta elektronskih komunikacija, tržišta poštanskih i željezničkih usluga u Republici Hrvatskoj), može se naći karta širokopojasne veze, ali to ne znači i da svi ljudi u tom naselju imaju taj Internet, to je isključivo samo dostupnost veze, a ne I njezina prava iskorišćenost.

Nadalje, kada pošaljete upit jesu li neke brojke reoptimistične, HAKOM ispravlja tu grešku, što nameće pitanje koliko je karta ustvari tačna. Je li ona samo želja koja se predstavlja tamošnjoj javnosti, a stvarnost na terenu je sasvim drugačija? U ruralnim područjima Hrvatske, izvan velikih gradova, stvari su puno puno lošije.

Država je tamo zapravo zaboravila na stanovništvo u digitalnom obliku, mogućnost da će neko malo mjesto u Slavoniji ili Dalmaciji dobiti optiku ravno je nuli u neko dogledno vrijeme. Poljskoj će za to trebati više godina, a Hrvatska taj plan nije ni započela, odnosno nisu dobijena sredstva.

Koliko će tek im onda vremena trebati za provesti takav program?

Realno gledajući, uz ovakvu stalnu krizu u RH, trebaće otprilike desetak godina, ako ne i više.

Zato se postavlja pitanje za koga se rade sve te e-usluge, kada ljudi u malim mjestima ne mogu iskoristiti takve stvari koje se rade na državnom nivou. Ne treba se zavaravati ni u velikim gradovima, optika nije dostupna svugdje, a još manje izvan gradova. Zato se opet pitamo - za koga se to radi?

Pravi plan i program digitalizacije države trebao je prvo i osnovno napraviti ovo što sada rade Poljaci, a to je da se prvo riješi pitanje dovođenja širokopojasne veze do svih dijelova Hrvatske, a tek onda trošiti novac na e-usluge i ostale digitalne usluge.
Kakva je svrha nuđenja raznih digitalnih usluga ako ih nema ko koristiti?

Prioritet preduzetništvo

Uvijek se prvo rade temelji, a tek onda gradnja drugih spratova na tim temeljima. Ako imamo pravi plan, onda radimo i uštede na duge staze, a sa pravim temeljima možemo kasnije nadograđivati cijeli plan, spajati druge planove.

Drugim riječima, to znači dovođenje investicija kroz IT sektor koji je u stalnom porastu. To je sektor u koji treba ulagati, i svi ga trebaju prepoznati kako bi bolje iskoristili sve njegove velike potencijale. Evropska komisija već je nebrojeno puta ponovila da se mora podsticati privatno preduzetništvo na svim nivoima, a smanjiti javna administracija.

U Hrvatskoj se, nažalost, ne prati ovaj trend i rade upravo suprotno od onoga što govori Evropska komisija; i dalje se radi tako da država i javne institucije i agencije rade posao koji bi trebali raditi preduzetnici.

Fakulteti s mnogo stručnjaka javljaju se na konkurse i time automatski oduzimaju posao privatnicima, CARNet (Hrvatska akademska I istraživačka mreža) radi posao koji u svijetu rade privatne kompanije, primjera ima puno i onda se pitamo zašto imamo toliko nezaposlenih u državi? Zašto se ne provode sugestije Evropske komisije koja kaže da 85% poslova u EU dolazi od malih i srednjih preduzeća, zašto rade po svome, a ne prema EU kojoj su se nedavno pridružili, zar oni imaju bolja rješenja od Švedske, Estonije, Litvanije ili Finske da bi mogli reći kako su bolji?

Ne možemo biti bolji (ni mi ni hrvati) sve dok ćemo imati zastarjele načine razmišljanja.

e-Obrazovanje

Slična situacija je u školstvu, obrazovanju u cjelini. Izrađujemo aplikacije za škole, a one, kao prvo, nemaju dovedenu optiku, a vjerovatno više godina neće ni imati jer država nema novca.

Škole su nam neopremljene i neprilagođene digitalnom dobu. Opet se vraćamo na osnove planiranja, temeljima prije svega.

Zamislimo sljedeću situaciju u školstvu, danas uvedemo tablet uređaj 1 u 5% škola, za dvije godine izađe tablet 2 I stavimo ga u novih 10% škola itd...

Shvatate li kakva se fragmentacija radi u digitalizaciji školstva? Ko će sve održavati tako veliki broj različitih uređaja, a nije tu u pitanju samo tablet, tu je mnogo drugih uređaja u pitanju. Povećamo troškove cijelog e-Obrazovanja, održavanja, instalacije i implementacije cijelog obrazovnog sistema.

Takvi planovi se moraju puno bolje i organizovanije osmišljavati, jer ne planiramo za dvije godine unaprijed, nego za 10-20 i više godina. Vlada HR je objavila popis projekata koje su tražili od EU fondova.

Program e-Škola radio je CARNet, i traženo je 287,3 miliona evra za ukupan projekt, a 186,7 miliona evra za period od 2015. do 2017. godine. Evropa je Hrvetskoj odobrila “samo” 148 miliona evra, i to do 2020.g., a kako su iz CARNet-a rekli, većina novca ići će na obrazovanje nastavnog kadra. Ukratko rečeno, neće dobiti ni približno onoliko koliko su htjeli.

Teško da se sa ovakvim planiranjem može nešto značajno napraviti na polju digitalizacije školstva kako bi se pratila Evropa.

Ne zaboravimo, Hrvatska je na dnu EU ne samo prema standardu građana, već i prema školstvu. CARNet ovdje nije krivac, ali sada dolazimo do one tačke gdje EU govori da podstičemo privatno preduzetništvo, zašto onda CARNet mora raditi sve sam?

CARNet nije privatna kompanija kojoj je zadatak osmišljavanje načina kako zapošljavati ljude i puniti državnu kasu.

Bolja rješenja postoje, i predstavljena su Vladi HR još 2012.g., ali nažalost, ne vide ih prave osobe.

Digitalan na pravi način

Digitalizacija države i svih njenih struktura, privatnih i javnih - sve je to moguće i potrebno napraviti, ali treba se planirati i razgovarati sa IT stručnjacima kako bi se bolje shvatio koncept i smjer u kojem se ide.

EU je pokazala svoja načela i smjer u kojem se treba kretati, potrebno je samo pratiti taj trend i pridonijeti cijelom evropskom digitalnom svijetu. Poljska stvara prave temelje, zalaže se za širokopojasnu vezu, edukaciju stanovništva i kompanija da što više koriste digitalne tehnologije.

Ali, ona nije jedina, tu su primjeri svih država EU i npr. Turske. Španija, npr, u posljednje vrijeme najviše novca za IT projekte izvlači iz EU fondova. Finske IT kompanija sarađuju sa svojom Vladom u stvaranju digitalne države te savjetuju Evropsku komisiju o budućnosti digitalnih tehnologija.

------

Takve primjere treba gledati i pratiti i kod nas; ne trebamo ništa novo izmisliti, dovoljno je samo iskoristiti ono što nam se nudi. I kod nas postoje dobri primjeri, samo nažalost u premalom broju. Potrebno je više podsticati IT sektor, kroz više ministarstava i nadležnih agencija.

NAPOMENA: Ako želite da promovišete link u ovom članku, javite mi.

Ako vam se ovaj članak dopao, lajkujte FB stranicu DM Spot, Twitter ili LinkedIn i budite obavješteni kad novi članak bude objavljen.

 


Dobrodošli

Hvala Vam što ste izabrali posjetiti DM Spot portal.

Na njemu ćete naći:

  • podatke o autoru,
  • članke na temu nauke i tehnologije,
  • eBiblioteku, preporuke,
  • članke iz života i stila i
  • promociju potencijala Republike Srpske.

Vidjećete i nešto što se nalazi između redova, moju ljubav i trud da ovaj sajt i komunikaciju prema Vama učinim originalnom, korisnom i atraktivnom i obećanje da neću prestati da se trudim.

Ukoliko nađete da Vam je posjeta ovom portalu bila koristila u bilo kom pogledu, razmislite o tome da mi platite kafu kako biste podržali moj rad.

Recommended