Ako ste kao kompanija u lovu na svježe talente, primijetićete da novozaposleni razmatraju više faktora od samo nekada svemoćnog aspekta početne plate. Sada razmatraju širu sliku koja novu kompaniju čini atraktivnim mjestom za rad...

Jedan od glavnih „soft-faktora" koje nove generacije mladih profesionalaca uzimaju u obzir je da su u mogućnosti zadržati dio lične slobode prvenstveno kada je komunikacija u pitanju - što za poslodavca znači dopuštanje novim zaposlenicima komunikaciju u stilu koji su prirodno usvojili u svojim privatnim životima, kao izvorno digitalna generacija. To uključuje, naravno, korišćenje socijalnih mreža - ali više nego ikada uključuje korišćenje specifičnih uređaja sa kojima su upoznati mladi ljudi, koji se povode time da je bolje uopšte ne komunicirati nego se zadovoljiti sa uređajem koji trenutno nije cool.

Tako je trend "Bring Your Own Device" (BYOD) i nastao u SAD-u prije par godina - i kao i toliki trendovi prije, doputovao je preko bare.
Na prvi pogled, dopuštanje zaposlenicima spajanje vlastitih uređaja na korporativnu mrežu izgleda kao stvarno loša ideja koja će izložiti kompanije curenju podataka i drugim pretnjama.
Detaljnija analiza međutim pokazuje da je danas to već realnost i za mnoga Evropska preduzeća.

Nije vrijeme za zabijanje glave u pijesak - kompanije trebaju uvesti jasnija pravila za BYOD (Bring Your Own Device - Donesite svoje sopstvene uređaje).

To je jedini način da se CIO-i (Chief Informa-tion Officer - IT direktor) uvjere da je svaki uređaj u vlasništvu zaposlenika koji je spojen na korporativnu mrežu barem evidentiran - umjesto da se „ušuljao" na mrežu na „zadnja vrata". To bi trebalo biti bolje za sve. U okruženjima gdje je upravljanje procesima kreirano tako da omogućava zaposlenicima povezivanje njihovih uređaja onda je ovo rješenje za nešto što se danas može nazvati prilično anarhičnom situacijom.

Kao CIO, što bi trebao uzeti u obzir ako je BYOD nešto što planirate uspostaviti?
Ja mislim da se BYOD čini atraktivnim za CIO, obzirom da obećava oslobađanje od hardware asset managementa, donošenja odluka o hardveru i omogućava uspostavljanje okvira troška po uređaju.

Ipak, BYOD takođe donosi dvostruki izazov: curenje podataka i neautorizovan pristup mreži. Prvi problem prisutan već neko vrijeme jest zabrinutost IT menadžera zbog velikih memorijskih kapaciteta prenosnih uređaja poput  smart telefona i slate PC-a. Baš kao i prije, sa USB stickovima, jedan od izazova za IT menadžere je kontrolisati šta se kopira s mreže na prenosne uređaje za čuvanje, u e-mail ili na file sharing web-stranice. Danas, ima dosta kompanijskih rješenja za rješavanje tog problema.

Prijetnja od neautorizovanog pristupa kompanijskim mrežama je upravo ta koja posebno brine IT menadžere ako proboj dolazi iznutra - npr. od neovlašćenog PC-a ili slatea koji se jednostavno „zakači" na korporativnu mrežu. Opet, mnoge kompanije imaju spremne odbrane u slučaju kad se dogode takve stvari.

Nadalje, dostupne su tehnologije koje omogućavaju izolovano radno okruženje za pristup korporativnoj mreži s klijentskih uređaja - i ja svakako preporučujem njihovu upotrebu.

Npr, buduća IT odjeljenja jednostavno će upravljati virtuelnim desktop slikama koje se vrte na uređajima koji mogu i ne moraju biti u vlasništvu zaposlenika. Fujitsu u ponudi ima Portable Zero Client, koji se spaja na bilo koji Windows-baziran PC putem USB-a i omogućava pristup potpuno bezbjednom IT okruženju - bez obzira što je na samom mrežnom serveru.

Ono što sad možemo vidjeti jeste zaokret fokusa sa upravljanja fizičkih uređaja poput PC-a i prenosnika, na IT menadžere koji se brinu samo o korporativnoj slici koja se vrti kao virtualna mašina na serveru.

Najbolji način za upravljanje i obezbjeđenja BYOD uređaja svih vrsta jest podvući vrlo jasnu liniju oko toga koja tehnologija je odgovornost zaposlenika, a čime upravlja kompanija.
Možemo vidjeti razne primjere implementacije virtuelnih mašina koje rade čak i na smartphoneima, što znači da svaki uređaj - bio to prenosnik, slate PC ili smartphone, može pokrenuti korporativni desktop kao virtuelnu mašinu i omogućiti bezbjedno radno okruženje, odvojeno od privatnog okruženja samog uređaja.

Stoga ukratko, mada se BYOD može činiti kao loša stvar, ako je primijenjen na pravi način, može biti vrlo koristan. Štaviše, posljedice od toga da se ne ide ukorak sa vremenom jest da će se kompanije koje okrenu leđa na spomen BYOD naći izgubljene u budućnosti u borbi za talente.

Ako mogu birati između kompanije A, u kojoj je BYOD podržan, i kompanije B, u kojoj nije, ustanovićete da će nova generacija radne snage odabrati kompaniju čija IT filozofija je više u skladu s njihovim stavovima. Ako niste fleksibilni naspram tehnologija koje se stalno mijenjaju, prestići će vas konkurencija.

Autor: Dr. Joseph Reger, CTO, Fujitsu